Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Za održivi razvoj i čist okoliš u EU fondovima osigurana 21 milijarda kuna
„Za zaštitu okoliša osigurana je čak 21 milijarda kuna u EU fondovima. To je velika prilika za razvoj. I to održivi razvoj temeljen na cirkularnoj ekonomiji i učinkovitom upravljanju resursima koji su ugrađeni i u sve politike i mjere Europske unije. Sve što radimo tiče se okoliša. Svaki zahvat u izgradnji nove tvornice, luke, željeznice, poljoprivrednog objekta, stambene ili komercijalne zgrade, tiče se okoliša. I zato zaštita okoliša zadire u sve sektore. Okoliš imamo samo jedan, ponosni smo time što je očuvan, a sada imamo 21 milijardu kuna da osiguramo da tako i ostane. Svaka ta kuna potencijal je koji se može direktno pretvoriti u zeleni rast i razvoj i nova radna mjesta, a uz nikad veća europska sredstva koja su nam na raspolaganju ta radna mjesta su i ostvariva“– rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas u Rijeci na predstavljanju mogućnosti ulaganja iz EU fondova.
„Hrvatskoj je za razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, koje našoj zemlji otvaraju velike mogućnosti u zapošljavanju, posebice mladih, stvaranju konkurentnog gospodarstva, ravnomjernom razvoju svih hrvatskih krajeva i osiguranju dugoročno održivog gospodarskog rasta. To su naši ciljevi, odredili smo prioritete ulaganja, započeli cijeli niz projekata, a sad je na nama svima da zajedno iskoristimo sve mogućnosti koje nam se pružaju iz EU fondova“ – istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
„Našim je poduzetnicima u narednom razdoblju na raspolaganju 7,4 milijarde kuna, što je neusporedivo najveći iznos bespovratnih potpora koji im je ikad bio dostupan. Već ovaj tjedan otvaramo prvi javni poziv ukupne vrijednosti 1,13 milijardi kuna namijenjenih za izgradnju proizvodnih kapaciteta i opremanje. Kroz bespovratne potpore poduzetnicima želimo omogućiti da lakše razvijaju svoje proizvode i usluge, da povećaju produktivnost, a time otvore i nova radna mjesta. Želimo da svaki, i najmanji poduzetnik bude upoznat s mogućnostima koje mu se nude iz EU fondova i da tu priliku iskoristi za vlastiti uspjeh, ali i uspjeh gospodarstva u cjelini“, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Ove godine s radom kreću dva centra za gospodarenje otpadom, ŽCGO Marišćina za Primorsko-goransku županiju i ŽCGO Kaštijun za Istarsku županiju. Zajedno su vrijedni preko pola milijarde kuna i pokrivat će potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije i njihovih 504.000 stanovnika. Vrijednost svih 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih u Hrvatskoj biti, procjenjuje se na oko 5 milijardi kuna, a za njihovu izgradnju osigurano je 90% sredstava, i to 70% sredstava iz EU fondova te ostatak do 90% iz nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Europska sredstava, među ostalim, koristit će se i za sanaciju visoko-onečišćene lokacije Sovjak u Općini Viškovo vrijednosti 365 milijuna kuna, a za koju je u tijeku priprema dokumentacije.
Do sada je u infrastrukturne projekte uloženo oko 200 milijuna kuna. U razdoblju do 2020. na raspolaganju je 830 milijuna kuna. Četiri projekta su spremna za financiranje, ukupne vrijednosti od 150 milijuna kuna. To su Eko kampus Puljani u Nacionalnom parku Krka, Podzemni grad Velika Paklenica u Nacionalnom parku Paklenica, Info centar Geo parka Voćin u Parku prirode Papuk i posjetiteljski centar Poklon u Parku prirode Učka. Još 11 projekata procijenjene vrijednosti od oko 400 milijuna kuna je u fazi projektiranja.
Zaštita zraka i ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena također su jedno od prioritetnih područja. Sa 232 milijuna kuna na raspolaganju za prilagodbu klimatskim promjenama modernizirat će se meteorološka mreža kako bi se povećala dostupnost podataka o klimatskim promjenama. Sljedeće godine započinje veliki projekt nadogradnje i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka vrijedan oko 153 milijuna kuna. Uz sve navedeno, gotovo 4 milijarde kuna namijenjeno je za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
