Zanemareni resursi: Samo četiri općine prijavile zapušteno poljoprivredno zemljište u tri godine - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Imaš zapušteno polje? Pa daj ga u zakup...

Zanemareni resursi: Samo četiri općine prijavile zapušteno poljoprivredno zemljište u tri godine

Općine Vrhovine i Ferdinandovac te gradovi Varaždin i Mali Lošinj jedini su evidentirali parcele koje bi se, prema zakonu, mogle dati u zakup na deset godina kako bi se potaknula proizvodnja. Unatoč jasnim zakonskim odredbama, koje predviđaju zakup zemljišta ako vlasnici nisu dostupni ili ga ne održavaju, proces je spor. Općina Vrhovine, koja je još u siječnju 2023. prijavila oko 200 hektara, još uvijek čeka na odgovor ministarstva, kao i zainteresirani OPG-ovi. Ministarstvo najavljuje izmjene zakona i poboljšanje sustava evidencije, ali trenutno se velik poljoprivredni potencijal Hrvatske ne koristi učinkovito. Agroklub


Slične vijesti

11.08. (14:30)

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica

18.07. (18:00)

Solarna energija? Samo ako nosi pečat iz paralelne stvarnosti

Birokracija u galopirajućem hodu: kako administracija gazi obnovljive ideje na selu

Unatoč najavama o energetskoj tranziciji, niti jedan poljoprivrednik još nije dobio potporu za obnovljive izvore energije iz ZPP-a 2023–2027. godine. Mladi stočar Ivan Sarić odustao je od solara nakon četiri kruga dopuna dokumentacije i apsurdnih zahtjeva Agencije, koja mu ne priznaje ni edukaciju koju je sama financirala. Uz dodatne natječajne zavrzlame, stalne izmjene uvjeta i potpore koje propadaju zbog birokratskih detalja, Sarić zaključuje: “Radimo na kršu, a taru nas kao marmeladu.” Agroklub

08.06. (19:00)

Kad ti robot ore njivu i razminirava bojište

Izumili robotski traktor bez kabine za plug i front

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug

28.04. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

13.04. (12:00)

Navali narode dok nisu kao stanovi

Cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti

Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama. Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar. Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora. Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto. Agroklub

07.04. (14:00)

Jedino što možemo je zelenije živjeti

Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene? Dokumentarac ‘Poljubi zemlju’ to promovira, no stručnjaci se baš i ne slažu

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub

26.03. (13:39)

Zabilježen je rast vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

17.02. (12:00)

I zato jedemo skupo

HUP: Zbog drastičnog pada domaće proizvodnje hrane, ugrožena je nacionalna prehrambena sigurnost

Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena – upozoravaju iz HUP-a. Najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Danica

29.01. (12:00)

Kad bi štruca kruha mogla pričati, imala bi puno toga za reći

Globalno se godišnje proizvede 750–800 milijuna tona pšenice, oko 94 kg po osobi

Pšenica, jedna od najstarijih poljoprivrednih kultura, uz kukuruz i rižu čini okosnicu svjetske prehrane. Kina, EU i Indija najveći su proizvođači, dok Rusija prednjači u izvozu. Hrvatska je 2024. proizvela 840.000 tona. Od drevnog Egipta do danas, pšenica je bila simbol bogatstva, uzrok ratova i ključna za opstojnost civilizacija. Prilagodljiva i raznolika, dolazi u tisućama sorti, a najvažnije su meka i tvrda, od kojih nastaju kruh, peciva i tjestenina. Agroklub