Žene o kojima nismo učili u školi (a trebali smo) - Monitor.hr
31.05.2017. (17:53)

Tajnovite majstorice

Žene o kojima nismo učili u školi (a trebali smo)

Iako nije priznata, švedska umjetnica Hilma af Klint bila je prva slikarica apstrakcije, no o njoj nećemo čitati u knjigama povijesti umjetnosti djelomično zbog njenog neskrivenog interesa za spiritualizam i okultno. Ona je jedna od žena umjetnica kojima nije dano priznanje koje zaslužuju, a Kulturkokoška im posvećuje seriju članaka.


Slične vijesti

Petak (12:00)

Djevojka koja se odmara – nastavlja odmarati

Proljetna aukcija umjetnina u Hrvatskoj donijela je zanimljive rezultate i neočekivane obrate

Među ponuđenim remek-djelima istaknula se slika Djevojka koja se odmara Vlahe Bukovca, naslikana 1909. godine. Nakon cijelog stoljeća prvi put je izložena u Hrvatskoj, čime je izazvala poseban interes kolekcionara. Unatoč početnoj procjeni vrijednosti između 45 i 65 tisuća eura, djelo nije našlo novog vlasnika unatoč ponuđenim cijenama koje su dosegle i 74 i pol tisuće eura. Nasuprot tome, jedno od najznačajnijih kulturnih dobara – Meštrovićev kapitel, nastao 1940. godine, prodan je po visokoj cijeni. Iako je izostao uspjeh u prodaji Bukovčeve slike, aukcija je ukupno privukla interes kupaca za 80 domaćih remek-djela, s ukupnom prodajnom vrijednošću od 200 tisuća eura. Ovi rezultati jasno pokazuju dinamiku tržišta umjetnina u Hrvatskoj i interes kolekcionara za vrijedna kulturna dobra. (Tportal)

23.11.2023. (19:00)

Internet umjetnici, jel čitate?

Izazovi arhiviranja internetske umjetnosti

S obzirom na razvoj novih tehnologija lako je pomisliti da je digitalni arhiv jednostavno rješenje za pohranu internetske umjetnosti. Ipak, za njeno cjelovito očuvanje potrebno je puno pažnje, znanja i sustavne podrške. Da bismo razumjeli kompleksnost očuvanja internetskog rada, vrijedi povući nekoliko paralela između arhiviranja net arta i arhiviranja weba. Oboje imaju značajne izazove koje treba savladati – brzo mijenjanje tehnologija za stvaranje i reprodukciju, poput novih verzija HTML-a i CSS-a, programskih jezika backenda, internetskih protokola, funkcionalnosti web preglednika, kao i programa i alata koji se koriste za izradu djela. U članku Metode zaštite internetske umjetnosti kustos zadarske Galerije umjetninaAnte Orlović ističe da su metode emulacije i migracije najučinkovitije. Kulturpunkt

14.11.2023. (19:00)

Dobro promišljena provokacija

Putujuća izložba „Misterij Banksyja“: Hommage bez originala

Znaju ga i oni koje umjetnost inače ne zanima baš puno. Muškarac čija je anonimnost njegov zaštitni znak, čovjek kojeg se smatra autorom čuvenih grafita, a spektakularnim akcijama, kao što je uništavanje svog vlastitog djelanakon što je prodano na dražbi za poveću svotu novca, Banksy je postao nešto kao Robin Hood svijeta umjetnosti, duh slobode, istovremeno i kritičar i šaljivdžija. Doživeti Banksyjev rad, a da to nije na posteru ili na Instagram-nalogu samog umjetnika, nije lak potvat. Ulična umjetnost je kratkog vijeka, to je priroda te umjetničke forme. Lakše od putovanja po svijetu je otići na neku Banksyjevu izložbu. Kako je umjetnikova slava rasla, sve su brojniji bili pokušaji da ga dovede u muzejske prostore. Jednu izložbu je Banksy čak i autorizirao – pod naslovom „Cut & Run” i uglavnom je pokazivala šablone koje umjetnik koristi za prskanje sprejom. Trenutna izložba je neautorizirana, a vidjelo ju je više od dva milijuna ljudi. Što o tome misli sam Banksy ili je i on u tajnosti povezan s njezinom organizacijom, nije poznato. DW

22.10.2023. (14:00)

Kad si svoj i ideš protiv struje

Samouki umjetnik naslikao Sudnji dan u crkvi gdje svećenici stoje u redu za pakao, svećenik nije uklonio sliku, već srušio cijeli zid

Anegdota iz naslova samo je jedna od mnogih ovog vremešnog umjetnika Zvonimira Krancelbindera (97) iz Podravine, čije je cijelo dvorište ukrašeno skulpturama koje je sam izradio, kao i sakralnim pa i apokaliptičnim natpisima. Samouk je slikar, a u svijet boja ušao je izučivši soboslikarski zanat. Kao vjerniku, sakralnost se do dana današnjeg proteže njegovim radovima. No on suprotstavlja vjeru crkvi na koju ne gleda blagonaklono. Svećenici su prva buržoazija. Stalno prilagođavaju svoj nauk kako bi pogodovao toj privilegiranoj kasti. Kritičan je i prema hrvatskom društvu koje se deklarira kao demokratsko. Kaže, stotine je stranaka, a naznakama bilo kakve ideologije niti traga. Imao je burnu mladost, preživio i Drugi svjetski rat, a zbog svojeg je izričaja bio i na meti UDBE. Slike koje danas izlaze iz njegova ateljea obiluju socijalnom tematikom. Prikazuju seljački, kmetski život kojem je zajednički nazivnik bijeda. Vidite po mojim radovima da nisam desničar niti ljevičar. Nitko od njih nema ideju za koju bi se čovjek mogao uhvatiti. Kaže da živi od 79 eura mirovine, ali srećom pomažu mu supruga i sin. Glas Podravine

16.09.2023. (00:00)

Umjetnik o umjetnosti

Andrej Tarkovski: Zanima me problem unutrašnje slobode

Razgovor koji je ovdje predstavljen vođen je 1985. godine u Stockholmu. U to je vrijeme Tarkovski radio na svom, kako se kasnije ispostavilo, posljednjem filmu, dubokoj metafizičkoj raspravi čiji je naslov “Žrtva” bio značajan koliko i naslov njegovog prethodnog filma. Dotaknuo se brojnih tema, no izdvajamo: Obostrano razumijevanje između autora i publike, bez koga umjetničko djelo ne postoji, je moguće samo kada je stvaralac iskren. To ne znači da iskren stvaralac podrazumijeva i izuzetno djelo, sposobnost i talent ostaju osnovni preduvjeti, bez umjetnikove iskrenosti, međutim, istinski umjetnička kreacija je nemoguća. Ja vjerujem da kad netko kaže istinu, neku vrstu unutrašnje istine, uvijek će biti shvaćen. Shvaćate što govorim? Čak i kada su prikazani problemi vrlo kompleksni, nizovi slika, formalna struktura djela vrlo komplicirani, za stvaraoca će osnovni problem uvijek biti iskrenost. XXZ

31.08.2023. (21:00)

Čovjekov najbolji prijatelj, a ponekad i inspiracija

Psi su u umjetnosti prisutni gotovo oduvijek

Prikazi pasa u umjetnosti kroz povijest odražavaju različita poimanja ljudsko-psećih odnosa i konteksta u kojem su ti odnosi definirani, a datiraju praktički od pamtivijeka. Prije nekoliko godina u Saudijskoj Arabiji pronađeni su pećinski crteži koji prikazuju ljude u lovu sa psima, za koje se procjenjuje da su stari 8 tisuća godina. Psi se pojavljuju i u grčkoj i rimskoj umjetnosti (kao čuvari i lovci, ali i kao kućni ljubimci), dok su prikazima pasa u srednjem vijeku posvećene čitave studije. Zanimljivi su i prikazi pasa na srednjovjekovnim grobnicama, gdje su najčešće smješteni uz noge gospodarice ili gospodara, a zauzimaju različite poze. U tom kontekstu psi su imali alegorijsko značenje (vjernost, žalovanje) i ponekad heraldičko, ili su predstavljali zaštitnike/vodiče u svijet mrtvih. Kulturpunkt