Ovdje je sažeti transkript i video cijele emisije.
Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT
Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT
Postoje ljudi koji ništa ne traže za svoj rad. Važno im je samo da nekome pomognu. Gošće emisije “Nedjeljom u 2” volonterke Jagoda Laco i Helena Babić govore kako u Hrvatskoj žive ljudi koji su na margini i od kojih su skoro svi okrenuli leđa. Jagoda, obilježena traumama i godinama borbe, izgradila je zajednicu od 26.000 ljudi koji svakodnevno pomažu drugima, a empatiju pretvorila u osobnu terapiju. Helena, koja je kroz volontiranje pronašla smisao, danas vodi udrugu koja ljudima u beskućništvu osigurava trajne domove i podršku, umjesto privremenih rješenja. Obje dokazuju da male inicijative i osobne odluke mogu promijeniti živote — i to ne samo vlastite. HRT
U razgovoru s Ivanom Šojat i Robertom Međurečanom otvara se pitanje porasta društvenih tenzija i gubitka zajedničkih ideala. Šojat upozorava na dehumanizaciju i materijalizam koji nas otuđuju, te ističe kako je rat u Slavoniji bio borba za goli opstanak, bez romantičnih ideala. Međurečan govori o iskustvu rata, povratku u civilni život i pisanju kao terapiji. Oboje naglašavaju važnost razumijevanja, obrazovanja i stvarnog domoljublja koje se očituje u brizi za zajednicu, a ne u ideološkim etiketama. HRT
Glazba, glazbeni ukusi i svjetonazor. Strasti, zabrane i podjele su teme emisije u kojoj gostuje etnolog i antropolog Tomislav Pletenac, profesor na ALU. Analizirao je društvene i političke dimenzije koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Istaknuo je da je događaj prerastao u politički čin te da se kroz Thompsona vješto koriste duboke unutarnje podjele u društvu, stvarajući osjećaj zajedništva kroz sukob s “neprijateljem”. Pletenac smatra da Vlada snosi odgovornost za toleriranje pozdrava “Za dom spremni” i politizaciju koncerta, što je, kako kaže, otvorilo “pastu za zube izvan tube” koju će društvo teško vratiti natrag. HRT… zanimljiv prilog s novinarom Zvonkom Alačem, glazbenim eklektikom (Index).
U emisiji Nedjeljom u 2 Kristina Kovačević-Hitrec i Marijana Mikulić otvoreno su govorile o majčinstvu bez uljepšavanja. Kristina, majka petero djece i trudna sa šestim, opisala je život pun izazova, rada i osuda zbog rastava i umjetne oplodnje, dok Marijana, majka troje djece, među kojima je jedno s autizmom, ističe kako društvo stalno očekuje savršenstvo. Obje su poručile da majke imaju pravo na umor, sumnju i vlastiti tempo — i da briga o sebi nije sebičnost, nego nužnost. HRT
Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT
Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT
Odgojitelj u jednom od zagrebačkih vrtića Duško Ilijević, poznat kao “striček Duško”, u emisiji Nedjeljom u 2 poručio je da roditelji ne bi trebali biti prijatelji svojoj djeci, nego voditelji. Smatra da su današnji roditelji previše popustljivi i da djeci uskraćuju slobodnu igru, čime im uskraćuju djetinjstvo. Kritizira pretjerano korištenje ekrana među mališanima, ističući da “ekran nikad neće prenijeti empatiju”. Umjesto mobitela, kaže, djeci treba dosada, blato i osoba koja ih sluša. Index, HRT
Snežana Radojičić, bivša profesorica književnosti iz Beograda, s 40 godina napustila je posao i započela nevjerovatno cikloputovanje svijetom. U 14 godina prešla je 120.000 km, spavala u šatoru, živjela s minimalnim budžetom i pisala knjige. Posjetila je Himalaje, Gobi, Sibir, Japan, Kambodžu, Patagoniju… Nakon smrti roditelja, odlučila je slijediti svoj dječji san o pisanju i životu izvan sistema. Kroz introspektivne i ponekad teške spoznaje, pronašla je slobodu, smisao i – sebe. Povodom Svjetskog dana učitelja na HRT.