Zygmunt Bauman: Što je sloboda? - Monitor.hr
17.09.2017. (15:33)

Nešto neopipljivo

Zygmunt Bauman: Što je sloboda?

“Postoje dva osnovna uvjeta dostojanstvenog života – sigurnost i sloboda. Sigurnost bez slobode je ropstvo, a sloboda bez sigurnosti je anarhija. Jedna drugu trebaju, ali istovremeno više sigurnosti možete dobiti samo za cijenu davanja djelića svoje slobode, a više slobode samo za cijenu gubitka sigurnosti… Znate li koja je moja jedina sigurnost? Da je nesigurnost jedina sigurnost. Ja u to zaista vjerujem. Kad se gleda ovaj svijet, tako rasipan, razbarušen, egocentričan, tako to izgleda”, pisao je poljski filozof Zygmunt Bauman. Buka


Slične vijesti

11.02.2022. (10:00)

Prava, slobode i odgovornosti

Vladimir Gligorov: Potrebno je razlikovati slobodna od javnih dobara ili zala

Sunčeva svetlost i toplota su slobodna dobra do mere do koje ih ima. Ona postaju javna dobra ukoliko je vazduh zagađen. A isto važi i za vazduh i za ostala prirodna dobra koja su svima dostupna. Ukoliko pak njihov kvalitet zavisi od ponašanja ljudi, onda su ona javna dobra ili, ukoliko postaju štetna, javna zla. Razlika je u tome što je javna dobra potrebno proizvesti ili bar održavati. U tom smislu reč je o privrednim dobrima. Ona su javna ukoliko su svima istovremeno dostupna i nikome se ne može uskratiti da ga uživaju, odnosno trpe. Uzmimo za primer odnos prema epidemiji, koja je javno zlo. Jedna od zabluda je da ljudi nisu samo slobodni da, recimo, ne nose maske nego da je to i njihovo pravo. Dakle, da su svi drugi obavezni da poštuju taj njihov izbor. Takvog prava nema, pa nema ni na njemu zasnovane slobode – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin…

08.05.2020. (01:30)

Žrtva za viši cilj

Dežulović: O slobodi

Odličan Boris Dežulović o tome kako i država i desničarski aktivisti ugrožavaju slobodu: Kao što su totalitarni režimi pandemijsku karantenu dočekali kao historijsku šansu i preuzeli je kao model vladanja, i borci za slobodu karantenu su preuzeli kao svoju neslobodu. Među njima nema krupnijih nesporazuma: i komesarima zdravog novog društva i njegovim disidentima vi ste oni drugi. Oni čijom se bolešću mjeri njihovo zdravlje, i čijom se neslobodom mjeri njihova sloboda.

23.04.2020. (22:30)

Brain dead

Basara: Krah durch Freude

Svetislav Basara piše o najgoroj (mogućoj) posljedici karantene (čovjek piše iz države gdje je uveden policijski sat) – Najstrašnija – uzgred i najsmrtonosnija – od svih bolesti je odsustvo slobode ličnosti, ontološki kolaps koji neizbežno završava u degradaciji na biološko životarenje (održavano „paketima pomoći“ ) da bi na kraju završio u degeneraciji, procesu koji se u Srbiji bliži vrhuncu, posle koga ne znamo šta će biti, svakako ništa dobro.

06.11.2017. (23:59)

Zanimljiv tekst: Iluzija slobode u digitalno doba

25.09.2017. (21:19)

Poziv na akciju

Stvarnu promjenu donosi tek borba protiv indiferentnosti

“Prvobitni sisavci nemaju nikakva prava, nikakve težnje i nikakve slobode doli one da s uzdignuta dva prsta smiju na toalet ili na obližnji automat za kavu. Ako vam je grozna ta sintagma, a uistinu jest i pokazuje svu bešćutnost današnjeg svijeta, zasigurno vam puno groznija mora izgledati struktura prvobitnog sisavca koji je sveden na nikakvu moralnu odgovornost prema bilo kome i koji je pomnim planom korporativnog kapitalizma – indiferentan. Stvarna promjena dolazi samo i isključivo od onih koji odluče da se bore protiv svoje indiferentnosti”, piše Lupiga.

04.02.2017. (13:43)

Naslovnice uglednih časopisa žestoko po Trumpu: Američki predsjednik mačem reže glavu Kipa slobode i tako sve u tom stilu…

17.01.2017. (17:27)

Kao o zlatno doba Georgea Busha...

Amnesty: EU u ime borbe protiv terorizma ograničava prava i slobode

Donošenje zakona na brzinu, bez veće rasprave, proširenje ovlasti izvršne vlasti i sigurnosne službe na štetu pravosuđa, ublažavanje zahtjeva u vezi s podnošenjem dokaza, kažnjavanje mnogih oblika govora koji su daleko od poticanja na mržnju – mjere su uvedene u Europi nakon terorističkih napada u 2015, a čime se potkopavaju temelji Europske unije – pravda, jednakost i nediskriminacija, stoji u izvještaju Amnesty International. Piše ondje da su mjere “orvelijanske” te diskriminatorne prema muslimanima i izbjeglicama. Ovdje izvještaj. Reuters, Politico

07.07.2016. (07:16)

Sloboda jedinicama i nulama!

UN: Slobode na Internetu treba štititi kao i ostale slobode

Sva prava koja ljudi uživaju “offline”, moraju se uživati i “online”, donijelo je Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda u rezoluciji o „unapređenju, zaštiti i poštivanju ljudskih prava na internetu“. UN je i prije donosio dokumente o online pravima, no novi je fokusiran na internetsku cenzuru, naglašava važnost dostupnog i otvorenog Interneta kako bi se ostvarilo razvojne ciljene te traži odgovornost za nasilje, zatvaranja, zlostavljanje i druge napade na ljude za izražavanje svog stava online. Rezolucija osuđuje mjere za ometanje pristupa informacijama online. Kina i Rusija bile su protiv rezolucije. The Verge

06.06.2016. (12:45)

Zatvor, ali naš

Dežulović: Sloboda bila neprijatelj Jugoslavije, sad je neprijatelj Hrvatske

Nikad u ovih dvadeset pet godina nije se u Hrvatskoj ozbiljno, niti uopće govorilo o suštini komunističkog režima, dokidanju individualne slobode – zato što je individualna sloboda jednaki neprijatelj takozvane demokratske Hrvatske kao i takozvane socijalističke Jugoslavije…. Agresivni, vulgarni hrvatski nacionalizam zapravo je potpuno suspendirao svaku ozbiljnu kritiku komunizma…. Zato je histerična antikomunistička Republika Hrvatska ostala lijep historijski spomenik komunizmu – piše zanimljivo Boris Dežulović u novoj kolumni u Novostima.

24.05.2016. (19:03)

Raširena krila

Zapad se obogatio zahvaljujući – slobodi kombiniranja ideja

Wall Street Journal ima zanimljiv, nešto duži članak, u kojem argumentira zašto je upravo zapad postao najbogatiji dio svijeta, pored Mezopotamije koja je imala vladavinu prava prije 4.000 godina ili Kine koja je prije 500 godina bila tehnološki najnapredniji dio svijeta. Objašnjenje koje nude je – kombiniranje ideja, a odvažnost ljudi da različite zamisli oblikuju u jednu omogućili su sloboda i jednakost što je zapadna Europa prije 500 godina počela usvajati kao svoje temelje. Ulogu kolonijalne prošlosti u razvoju zapada list ne naglašava.