10/01/2017 - Monitor.hr
10.01.2017. (23:05)

Dimna bomba

WHO: Svake godine zbog duhana prerano umire 6 milijuna ljudi

Zanimljive i zabrinjavajuće WHO-ove informacije o pušenju: u svijetu je danas 1,1 milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik našeg planeta stariji od 15 godina pušač; svake godine od bolesti i oboljenja povezanih s pušenjem ili žvakanjem duhana umire šest milijuna ljudi, do 2030. ta će se brojka povećati na osam milijuna; više od 80% pušača je iz zemalja s niskim i srednjim prihodom; pušenje godišnje globalnu ekonomiju stoji bilijun dolara. Daily Mail, Voice of America

11.01.2017. (00:04)

Traže se žedne uši

Shellac i Conor Oberst prvi izvođači festivala SuperUho

Američki rokeri Shellac i kantautor Conor Oberst prvi su izvođači potvrđeni za festival SuperUho čije će se četvrto izdanje održati od 7. do 9. kolovoza u Primoštenu. Osim ovih poznatih stranaca, potvrđen je i nastup splitskog kantautora Gracina. Ulaznice do 18. ožujka koštaju 220 kuna, nakon toga polako poskupljuju do 320 kuna. Monitor

11.01.2017. (00:01)

Shellac i Conor Oberst prvi izvođači festivala SuperUho

Američki rokeri Shellac i kantautor Conor Oberst prvi su izvođači potvrđeni za festival SuperUho čije će se četvrto izdanje održati od 7. do 9. kolovoza u Primoštenu. Osim ovih poznatih stranaca, potvrđen je i nastup splitskog kantautora Gracina.

Ulaznice po cijeni od 220 kuna mogu se kupiti do 18.3., a do istog će se datuma moći kupiti i kamperske ulaznice po cijeni od 90 kuna. Nakon toga ulaznica će biti 250 kuna do 18.6., 290 kuna do 7.8. te 320 kuna na ulazu. Cijene kamperskih ulaznica nakon isteka razdoblja prodaje drugog promotivnog paketa će biti 120 kuna do 18.6. te 150 kuna do 9.8. Kao i prošlih godina, na svim će ključnim lokacijama festivala biti dostupan besplatan wi-fi zahvaljujući Iskonu.

Organizator o izvođačima:
Shellac je energični rock trojac predvođen legendarnim Steveom Albinijem, a koji je svojim vizionarskim idejama iz korijena mijenjao zvuk onoga što je do prije 30 godina bilo znano kao rock glazba.
Conor Oberst je druga zvijezda ovogodišnjeg festivala, kantautor najpoznatiji kao gitarist, pjevač i skladatelj popularnih Bright Eyes. Nakon što je zamrznuo Bright Eyes 2008. objavljuje album ‘Conor Oberst’, a Rolling Stone ga proglašava kantautorom godine. Otad je nanizao pet albuma od kojih posljednji u listopadu objavljeni ‘Ruminations’ promovira na turneji u sklopu koje će svratiti i do Primoštena.
Kao treće ime, iz Splita dolazi Gracin, vanserijski kantautor koji iza sebe ima u vlastitoj produkciji objavljen hvaljeni album ‘Mono’, a s bendom radi na novom albumu.

10.01.2017. (23:56)

Neki novi Kauboji jašu

Počinje rukometno SP, 14 godina nakon najvećeg hrvatskog uspjeha

Sutra počinje Svjetsko prvenstvo u rukometu, a prvu utakmicu igraju u petak u 20:45, protiv Saudijske Arabije. Baš na svjetskom prvenstvu 2003. godine, u Portugalu, započeo je strelovit uzlet hrvatskih rukometaša pod Linom Červarom. Momci su postali svjetski prvaci, a u godinama koje su uslijedile uvijek su bili pri samom vrhu. Još triput su stigli do finala (1995., 2005., 2009.), ali Španjolska i dvaput Francuska bile su uspješnije. Broncu su, pak, osvojili 2013. u Španjolskoj (ovdje rekapitulacija). U Francusku putuju Ivić, Stevanović, Pešić, Božić Pavletić, Štrlek, Mihić, Kontrec, Mamić, Mandalinić, Jotić, Cindrić, Stepančić, Šebetić, Duvnjak, Musa, Horvat i Gojun. Forum.hr

10.01.2017. (23:34)

Back to the future

Volkswagen vraća onaj hipijanerski kombi, bit će električni

Pola stoljeća kasnije, Volkswagenov kombi Type 2 vraća se, i to u električnom stilu: kultni hipijevski kombi postat će dio I.D. obitelji, što znači da će biti na električni pogon – pokretat će ga dva elektromotora ukupne snage 374 KS. Monovolumen Buzz s osam sjedala trebao bi izdržati 600 km na jedno punjenje, a 100 km/h dostizati za 5 sekundi. Iz VW-a poručuju kako do 2025. žele dostići godišnju nakladu od milijun vozila, koja će biti “dostupna milijunima, a ne samo milijunašima”. Index

10.01.2017. (23:02)

Kad problem stvori rješenja...

Što je kriza učinila urbanizmu?

U posljednjih osam godina, dok se svijet bavio velikom ekonomskom, političkom i sigurnosnom krizom, u Britaniji se dogodilo razdoblje značajnih inovacija u pristupu javnim prostorima. Mjere štednje dovele su do toga da je država prestala financirati održavanje nekih prostora, koje je onda pod svoje preuzelo lokalno stanovništvo. Došlo je do razvoja saznanja kako velike investicije u infrastrukturu nisu samo komadi inženjerije nego veliki potencijal za stvaranje prostora. Više se pazi na ozelenjavanje grada, a ulice i trgove se ne gleda kao prostor za prometovanje, nego za ljude, odnosno pješake i bicikliste, piše CNN i nabraja 10 učinaka krize.

10.01.2017. (22:58)

Djeca koja provode više vremena koristeći se tzv. pametnim mobitelima imaju i više simptoma sindroma suhog oka, zato što manje trepću

10.01.2017. (22:55)

Novijem popuštam

Ministarstvo: Popusti operatera trebali bi vrijediti i za stare korisnike

Operateri telefonskih, internetskih i TV usluga mame nove kupce jeftinijim paketima, no to dovodi to toga da stari i novi korisnici iste usluge plaćaju po različitim cijenama, i to na štetu vjernih korisnika koji ne mijenjaju operatere. “Mišljenja smo da bi ponuda mogla biti diskriminirajuća u odnosu na stare korisnike. Ako je trgovac u mogućnosti pružiti uslugu po nižoj cijeni u razdoblju od dvije godine, takvi bi se uvjeti trebali odnositi na sve korisnike, a ne samo na nove”, oglasilo se po pitanju Ministarstvo gospodarstva. Slobodna

10.01.2017. (22:51)

Foto: Predsjednicu nisu pustili ni u Obamino dvorište, a onog predsjednika puštali i blizu Kennedyjeve djece… [zubo]

10.01.2017. (22:44)

Mađarska niskotarifna aviokompanija Wizz Air od svibnja uvodi liniju Osijek – Basel

10.01.2017. (22:23)

Subvencionirani prijevoz

Zašto je Uber izgubio 2,2 milijarde dolara u 9 mjeseci

U prvih devet mjeseci 2016. godine Uber je izgubio 2,2 milijarde dolara, što je puno čak i za nestabilne startupove koji se još traže. Takav rezultat dovodi u pitanje postavku da je Uber inicijator revolucije u suvremenom urbanom prijevozu te da su njegovi investitori s 11 milijardi dolara zapravo subvencionirali jeftini taksi prijevoz korisnicima. Naime, Uber gubi novac od 2009., kad je osnovan, i pitanje je hoće li ikad postati profitabilan. S druge strane, Uber možda samo slijedi Amazonovu logiku o agresivnom ulaganju u razvoj u početnim godinama koja se isplate tek dugoročno, a neki tvrde i da mu je pravi cilj globalni taksi monopol. Vox

10.01.2017. (22:07)

U istom bazenu

Muslimanske djevojčice u Švicarskoj moraju plivati s dječacima

Europski sud za ljudska prava podržao je odluku švicarskoga suda koji je muslimanskim roditeljima, koji su odbili svoje kćeri uključiti u satove plivanja na kojima sudjeluju i dječaci, naplatio globu. Iako je priznao da roditelji imaju pravo na priziv na vjeru, Sud za ljudska prava presudio je kako se radi o “legitimnom cilju” Švicarske da promovira socijalnu uključenost stranih učenika, a istaknuo je i da je Švicarska bila spremna na kompromis jer su dopustili djevojčicama da na bazenu nose burkinije. al Jazeera

10.01.2017. (22:01)

Split: Lučka uprava zbog hladnoće skratila rad – nemaju grijanje, nego se griju na klima-uređaje, a oni ne zagriju dovoljno, drugi uredi slično

10.01.2017. (21:58)

Dubrovnik: Penjanje po zaleđenom slapu, tik do mora [video_icon]

10.01.2017. (21:14)

U pijanstvu su velike oči

Alkohol prebacuje mozak u stanje gladi

Kad glad proradi nakon nekoliko čašica, to nije zato jer osoba gubi samokontrolu, već se vjerojatno radi o usađenom neurološkom odgovoru, pokazuje istraživanje znanstvenika na miševima. Naime, otkrili su da alkohol stimulira “AGRP” neurone u mozgu, odgovorne za osjećaj gladi, a s ovim otkrićem imaju velike planove – alkohol sam po sebi predstavlja zdravstvene rizike, a u kombinaciji s pretilošću ima još ozbiljnije posljedice. BBC

10.01.2017. (20:44)

Izbori - daju ti krila

Gradonačelnik Vrgorca: Gradimo najveći aerodrom u Dalmaciji; HDZ: A zašto ne svemirski centar?

Mostov gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić najavio je milenijski projekt: izgradnju međunarodne zračne luke u kotlini između Vrgorca i Biokova, koja bi po kapacitetu nadmašila splitski Resnik i dubrovačke Čilipe. Pranić tvrdi da su se investitori odlučili za tu lokaciju zbog dobre pozicije – između Splita i Dubrovnika, u blizini autoceste, Makarskog primorja i Hercegovine. Budući da se bliže lokalni izbori, vrgorački HDZ nije ostao dužan: “Razočarani smo: očekivali smo najavu gradnje svemirskog centra ili barem nuklearne centrale na području Vrgorca. Neka se novi aerodrom zove Božo Petrovu ili Nikola Grmoja”. T-Portal

10.01.2017. (20:20)

Bingo

Milijarda kuna ulaganja u istarske hotele

Istru čeka obećavajuća turistička 2017. godina: u nove hotele ili modernizaciju starih uložit će se čak milijardu eura: hotel Park u Rovinju dobit će novo ruho u pet zvjezdica zahvaljujući ulaganju Adris Grupe od 600 milijuna kuna i primiti prve goste početkom 2018. Uz hotel će se smjestiti i nova luksuzna marina prilagođena modernom nautičkom turizmu, što košta 100 milijuna kuna. U Rapcu pak niču dva nova luksuzna ljetovališta s četiri zvjezdice, 562 milijuna kuna. Dnevnik.hr

10.01.2017. (19:48)

Milena bauštelo moja

Gastarbajteri: Odakle su iz Jugoslavije odlazili, što su u Njemačkoj radili?

“Republike koje su imale relativno velik udio u broju zaposlenih u Jugoslaviji istodobno su imale i najveći udio u broju migranata na radu u Njemačkoj. Jedan od mnogih faktora koji su pridonijeli takvoj, ipak, protuintuitivnoj situaciji jest da je nezaposlenost čak i u dijelovima tih republika bila velika, ali i da je njihovo stanovništvo u Njemačkoj imalo rodbinsko-poznaničku mrežu uspostavljenu prije rata”, piše Kulturpunkt o gastarbajterima u Jugoslaviji – odakle su odlazili, zašto, što su u Njemačkoj radili i što je država od toga dobivala.

10.01.2017. (19:46)

Minuta rolanja

Kakav trik na biljaru! – kugle koje putuju 150 metara i pogode rupu

https://www.youtube.com/watch?v=sRD6zWKMJ6E
Više od milijun ljudi pogledalo je biljarski udarac postavljen kroz bar u Bristolu. Kugle se kotrljaju po više katova, po stolovima, podu i stepenicama, sve skupa 152 metra da bi kugla završila, naravno, u rupi. 11 je sati ljudima trebalo da postave ovu situaciju. Snimili u minuti. BBC

10.01.2017. (19:34)

Made in Croatia: Replika najstarijeg europskog kalendara koja će obići svijet

10.01.2017. (19:31)

Microsoft će nekim korisnicima Windowsa 10 dopustiti da preskoče apdejtanje

10.01.2017. (19:19)

Obustavljena plovidba Dunavom cijelim tokom kroz Hrvatsku, od Batine do Iloka; ledena bujica na Dravi odnijela cijelu jednu kućicu

10.01.2017. (18:51)

Kupili tepih od Djeda Mraza, samo što malo kasni...

Prognoza: Još sutra vrlo hladno, u četvrtak malo toplije, u petak – snijeg

RTL-ova prognoza: Osobito hladno bit će u utorak i srijedu, u četvrtak i petak stiže prolazno, ali osjetno zatopljenje. U petak stiže nova promjena vremena koja će na Jadran donijeti većinom kišu, a na kopno snijeg uz stvaranje novog snježnog pokrivača, od 5-10 cm u nizinama, 20-40 cm u Lici i Gorskom kotaru. DHMZ-ova 7-dnevna prognoza kaže slično, AccuWeather najavljuje lagani rast temperature do kraja mjeseca i kroz veljaču…

10.01.2017. (18:42)

Video: Spasio vrapčića zamrznutog za ogradu – toplim dahom…

10.01.2017. (18:26)

Profesionalni trener: Vježbanje morate izdržati prvih 40 dana, toliko traje period navikavanja na redovito vježbanje. Svi koji odustanu prije tog roka bacili su novac

10.01.2017. (18:26)

Foto: Migranti na minusu u beogradskom skladištu

10.01.2017. (17:57)

U prvoj utakmici prvog izdanja China kupa Island je golovima Finnbogasona i Arona Sigurdarssona pobijedio domaćina Kinu 2:0, u finalu će igrati s boljim iz sutrašnjeg susreta Hrvatske i Čilea; za Hrvatsku nastupaju uglavnom igrači iz hrvatske lige

10.01.2017. (17:39)

Oprez, mladi instruktor na cesti

Hoće li ukidanje minimalnih cijena izazvati pad kvalitete autoškola

Najavljena liberalizacija otvaranja i poslovanja autoškola podijelila je stručnjake: dok neki poput Sinana Alispahića iz HAK-a smatraju da se ništa posebno neće promijeniti jer je dosadašnji model ionako bio prilično liberalan, drugi, poput počasnog predsjednika Udruge HAK-a Vlade Bodrožića Selaka, smatraju da bi uvođenje tržišnih kriterija bio dodatni udar na već ionako loše stanje. S njim se slaže i prometni stručnjak Marušić, koji kaže da “autoškole ne smiju ići na tržište jer bi to bilo previše rizično i pogubno za sigurnost. Drastično bi pala kvaliteta učenja vožnje”, a procjenjuje da bi cijene instrukcija mogle maksimalno pasti 10-ak posto. Poslovni

10.01.2017. (17:28)

Evo prilike za Maltu

Svjetsko prvenstvo povećano s 32 na 48 reprezentacija: Bit će više novca

FIFA je danas donijela odluku o povećanju broju reprezentacija na svjetskom prvenstvu s 32 na 48, a koje će biti raspoređene po 3 u 16 skupina. Promjena stupa na snagu 2026. godine. Ljubitelji nogometa propituju ovu odluku, a ESPN se pita što će to značiti na kvalitetu prvenstva i što je potrebno da ova promjena bude nabolje. Glavni je zaključak kako će više reprezentacija značiti više novca, za FIFA-u, jasno. Osim ovoga, Cristiano Ronaldo dobio je FIFA-inu nagradu za najboljeg igrača, Claudio Ranieri za trenera, a Liverpool i Dortmund za navijače. BBC

10.01.2017. (17:26)

Sve predsjednikove (Obamine) play-liste: Ima svega, ali izgleda da dosta voli žene – Janelle Monae, Beyonc, Alicia Keys, Nina Simone…

10.01.2017. (17:22)

Čudo u Srbiji: Preživio dva i pol dana u bunaru na 20 ispod nule

10.01.2017. (17:13)

Američka vojska želi municiju koja bi bila biorazgradiva i koja bi rasipala sjeme nakon pucanja

10.01.2017. (17:10)

Brothers in arms

Bilten: Srednja Europa postaje Divlji Zapad

“Činjenica da je vlasnik kebabdžinice stranac, a pljačkaš Poljak, omogućila je poljskoj ekstremnoj desnici da svoj prosvjed i kasniji pogrom u kojem su teško ozlijeđeni brojni stranci predstavi kao ‘borbu protiv islamizma’, dok je policija inzistirala da se radi o “izoliranim incidentima’. Koliko se ta situacija razlikuje od reakcije zagrebačke policije? Istovremeno češka policija predlaže promjenu Ustava kako bi se omogućilo vlasnicima oružja da ‘pucaju na teroriste’ čak i kad sami nisu ugroženi. Kad ekstremna desnica, vlasti i policija nemaju problema da se kao ‘potencijalni teroristi’ identificiraju npr. vlasnici kebabdžinica, situacija smrdi na ozbiljnu eskalaciju”, upozorava Bilten.

10.01.2017. (17:09)

Besplatan obrazovni program za OPG-ove

10.01.2017. (17:08)

Mali i ne previše ambiciozni savjeti: 7 promjena koje bi se moglo probati ovaj tjedan

10.01.2017. (17:04)

Arheolozi u Grčkoj pronašli 3.500 godina staru grobnicu, doveli u pitanje sve što znamo o korijenima zapadne civilizacije

10.01.2017. (17:01)

Pronađena haljina Elizabete I, "sveti gral" modne industrije, ide na izložbu

10.01.2017. (16:59)

Ihaj, impresivno! – cijeli grad napravljen od leda (u sjevernoj Kini)

10.01.2017. (16:54)

Baš lijepa satelitska fotografija Sjeverne i Srednje Amerike

10.01.2017. (16:51)

Eno Julian Assange odgovara na pitanja na Redditu

10.01.2017. (16:41)

Kopriva: Recepti za lijek, ljepotu kože i kose, hranu i vrt

10.01.2017. (16:40)

Ima predaje

Hrvatski studiji izgubili autonomiju – umjesto fakulteta postali ‘sveučilišni odjel’

Na Hrvatskim studijima danas je održana izvanredna sjednica Znanstveno-nastavnog vijeća o rješavanju njihova pravnog statusa i ustroja, na kojoj su se nenajavljeno pojavili i rektor Damir Boras te prorektori Ante Čović i Mislav Ježić. U suprotnosti s dosadašnjim odlukama, vijeće je izglasalo prijedlog i time Hrvatski studiji pravno postaju Sveučilišni odjel, što znači da su predali ovlasti rektoru i Sveučilištu u Zagrebu da ono preko Senata odlučuje o sudbini HS-a. “Ishod sastanka je jako loš za sve studente Hrvatskih studija. Nije mi jasno kako je moguće da se HS-om upravlja izvana, umjesto da se time bavi vijeće i to bez članova s Fakulteta Družbe Isusove”, poručila je studentska inicijativa. H-alter

10.01.2017. (16:31)

Otkriven datum početka novog ‘Twin Peaksa’

10.01.2017. (16:27)

Djeca su djeca

Ivana Dobrotić: Vrtići za sve

One sredine koje imaju nižu ekonomsku cijenu vrtićkog programa, imaju i lošije pokazatelje kvalitete, ponajprije promatramo li isti u terminima broja djece na jednog odgojitelja. Činjenica je da je Hrvatska donijela pedagoški standard koji traži smanjenje broja odgojnih skupina, veći broj odgojitelja, ali mi ga se ne pridržavamo. Taj problem je prisutan kako u onim jedinicima koje imaju bolju pokrivenost, tako i u onima koje imaju slabiju pokrivenost, kaže Ivana Dobrotić, docentica za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada. Radnička prava

10.01.2017. (16:22)

Nema izgovora

Vježbanje vikendom nadoknađuje neaktivnost preko tjedna

Istraživanje provedeno na 60.000 Engleza i Škota pokazuje da je tjelovježba jednako učinkovita kad su u pitanju zdravstveni rizici ako se obavlja samo vikendom kao i kad je ista količina raspoređena preko tjedna. To daje nadu onima koji preko tjedna ne uspijevaju redovito posjećivati teretanu – no zato nema izgovora za vikend. Za učinak smanjenih rizika od preuranjene smrti, znanstvenici preporučuju 150 minuta umjerene ili 75 minuta nešto žešće aktivnosti tjedno (umjerenom se smatra ona pri kojoj se istovremeno može razgovarati). Guardian

10.01.2017. (16:21)

Ostaci GMO pesticida Roundupa u hrani uzrokuju bolesti jetre

10.01.2017. (15:57)

Profesor Tim Wu sa sveučilišta Columbia: Biznisi beru našu pažnju kako bi je prodavali oglašivačima. Internet je posljednje komunikacijsko oruđe koje je palo pod taj utjecaj

10.01.2017. (15:55)

Ej vepre baš si seljak!

Znakovi urbanizacije uočeni u evoluciji biljaka i životinja

Jasan signal urbanizacije identificiran je u evoluciji biljaka i životinja, što ima implikacije na održivost i dobrobit čovjeka, utvrđeno je na University of Washington. Analiza 1.600 slučajeva diljem svijeta pokazala je da ove promjene mogu utjecati na ekosisteme važne za ljude. Istraživači su otkrili da su fenotipske promjene, kao što su morfologija, fiziologija, fenologija i ponašanje biljaka i životinja, izraženije u urbanim područjima nego u neurbanim, gdje su te promjene manje ili uopće nisu zabilježene. Konkretne promjene su alternacija u veličini tijela, pomaci u obrascima ponašanja i prilagodbe u reprodukciji. BBC

10.01.2017. (15:50)

U boj, u boj, za roman svoj

Florida: Fantomski čitatelj spašava knjige od zaborava

Knjižnica East Lake County u gradiću Sorento na Floridi imala je vrlo aktivnog člana po imenu Chuck Finley, koji je u 9 mjeseci posudio 2.361 knjigu. Zahvaljujući njemu knjižnici je porasla kvota iznajmljivanja za 3,9%. Kasnije je otkriveno da su Finleyja izmislili radnici kako bi spasili knjige koje se duže vrijeme nisu čitale. Krivci su na kraju dobili otkaz. Kultiviši se

10.01.2017. (15:31)

HNS: Kako kažnjavati djecu za prepisivanje ako je ministar plagijator?

„Tražimo hitnu i neopozivu ostavku ili razrješenje ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića. Odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojom je potvrđeno da je ministar Barišić plagijator, ali i činjenica da je on svjesno i izravno lagao javnosti tvrdeći suprotno, razlog je za njegovu trenutnu i neopozivu ostavku ili, ako on to sam ne učini, razrješenje od strane predsjednika Vlade Andreja Plenkovića“, izjavio je predsjednik HNS-a i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak nakon što je danas objavljena spomenuta odluka.

„Ostavka je jedini mogući način da se zaštiti dignitet struke, dignitet institucije ministra obrazovanja i da se vrati povjerenje građana u demokratske institucije. Postavljam pitanje – na koji će način profesori, nastavnici i učitelji kazniti djecu u školama ako prepisuju, ako je prvi čovjek hrvatskog obrazovanja dokazani plagijator i lažov?“, pitao je Vrdoljak.

„Pavo Barišić je eksplicitno rekao „nisam plagijator i nisam prepisao“. Ako ministar tvrdi jedno, a nakon nekoliko mjeseci se pokaže da je plagijator i da je lagao, onda nema ni najmanjeg prostora da on i dalje obnaša funkciju ministra obrazovanja“, rekao je Vrdoljak.

Istaknuo je da problem nije samo u ministru, nego u čitavom njegovom timu, koji je nakon omalovažavanja rezultata PISA istraživanja, nakon uvreda djeci s teškoćama u razvoju i djeci pripadnicima nacionalnih manjina, nedavno uvrijedio i 500 stručnjaka koji su radili na kurikularnoj reformi.

„Nastavljaju se vrlo ozbiljni skandali Vlade HDZ-a i Mosta s vrlo velikim posljedicama za budućnost Hrvatske. Pozivam zato na hitnu reakciju i akademske zajednice po ovom pitanju. Nećemo dozvoliti da se ovako važna tema gura pod tepih, jer je prevažno danas govoriti o budućnosti Hrvatske, a budućnost Hrvatske, ne samo mi u Hrvatskoj narodnoj stranci – liberalnim demokratima, nego i dobar dio hrvatske javnosti, vidi u obrazovnom sustavu“, završio je predsjednik HNS-a.

10.01.2017. (15:24)

Kapital ne poznaje naciju

Bilten: Ina, HEP i enigma ‘nacionalnog interesa’

Blagdanska najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da država kreće u renacionalizaciju Industrije nafte putem privatizacije Hrvatske elektroprivrede izazvala je lavinu reakcija. I one pozitivne i one negativne vrtile su se oko pojma nacionalnog interesa. U ovakvom kontekstu, valja biti na oprezu kada netko upotrebljava frazu o ‘nacionalnim interesima’. U kapitalističkom društvu ne postoji nešto što je ‘nacionalni interes’, ne postoji neko organsko društveno jedinstvo i homogenost interesa. Postoji kapitalistički interes (profit). I postoji radnički interes (sigurno radno mjesto, veća plaća, bolji radni uvjeti ili razvlaštenje kapitalista…). Razdoblja klasnih kompromisa, omogućena visokim profitima, davno su iza nas, piše Bilten.

10.01.2017. (15:21)

Priča za laku noć

Dežulović: Čarobnjak iz Broza

“Dorothy Grabar-Kitarović u Washington dolazi kao niži saveznički činovnik, upravno-pravni referent za Hrvatsku, tajnica upravno-pravnog referenta za Hrvatsku. Ukratko, baš kao Dorothy, kad je u Smaragdnom Gradu dobila zadatak da zajedno s regionalnim partnerima Lavom, Strašilom i Limenim Drvosječom uništi Zlu Vješticu, nakon čega će joj Čarobnjak Oz ispuniti želje. A jedina želja male Dorothy bila je da se vrati kući i ispriča kako je vidjela moćnog čarobnjaka Oza. – Broza? – zbunio bi se onda Velimir Bujanec”, piše Boris Dežulović. N1

10.01.2017. (14:59)

Stranka Pametno pozvala je premijera Plenkovića da smijeni ministra Barišića, a nakon što mu je saborski Odbor za etiku potvrdio plagijat

10.01.2017. (14:51)

Novinarska analiza: Sanja Modrić, Nataša Bakotić, Snježana Pavić, Sanja Bilić i Hana Konsa o novinarkama iz dramske serije Novine

10.01.2017. (14:36)

Stranka Pametno: Potvrđen mu plagijat – ostavka ministra Barišića

Stranka Pametno pozvala je premijera Plenkovića da smijeni ministra Barišića, a nakon što mu je saborski Odbor za etiku potvrdio plagijat.

“Nema više nikakvog opravdanja, ministar mora otići. Pozivamo premijera da na mjesto ministra znanosti i obrazovanja napokon imenuje osobu koju odlikuje visoka stručnost, ali i moralnost i etičnost. Hrvatski sabor pozivamo, pak, da snažno podrži daljnje neovisno djelovanje OEZVO”, kažu u priopćenju.

10.01.2017. (14:14)

Novi hrvatski rječnik

Barišić o plagijatu: Tiskarska omaška je uklonjena 2010.

Na odluku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koji ga je proglasio plagijatorom, regirao je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji kaže kako je slučaj riješen 2010. te da je naknadno stavljanje tog pitanja na dnevni red neetična zloporaba tog tijela u svrhu političkih obračuna. O plagijatu za koji je optužen govori kao o “tiskarskom propustu”. Večernji

10.01.2017. (13:58)

Hladno vrijeme, hladni ljudi

4 do 5 tisuća hrvatskih beskućnika spava vani i trpi hladnoću

Ovih hladnih dana rijetki misle na 4 do 5 tisuća beskućnika, stanovnika Hrvatske, koji se također bore s hladnoćom. Neki toplinu pronalaze u prihvatilištima, no zbog ograničenog broja mjesta većina se snalazi na razne načine: spavaju u javnom prijevozu ili žive u grupama u napuštenim kućama i barakama. RTL donosi njihove priče.

10.01.2017. (13:21)

"Iza uspješne kampanje stoji itekako mnogo truda"

Hrvati u 2016. crowdfundingom prikupili 2,3 milijuna kuna

2016. neće ući u anale kao dobra godina za hrvatski crowdfunding. Dok su godinu ranije hrvatski projekti putem grupnog financiranja prikupili 751.457 dolara ili oko 5,3 milijuna kuna, prošle je godine prikupljeno 323.403 dolara ili tek 2,3 milijuna kuna. Od toga 193.015 dolara odlazi samo na jedan projekt, drugu kampanju za uređaj Vitastiq, otkriva godišnje istraživanje bloga Crowdfunding.hr. Netokracija

10.01.2017. (13:08)

Igor Pezelj, pobjednik najbrade Hrvatske

10.01.2017. (13:02)

Jergović: Kako ćemo sada bez Brešana? Kako će naš jezik?

10.01.2017. (13:00)

Zagrebačka policija uhvatila je dvojicu muškaraca koje tereti da su na rano ujutro na Staru godinu napali i lakše ozlijedili dvojicu azilanata, što je bio jedan od razloga za prosvjed azilanata ispred centra za njihov smještaj u Dugavama, 2. siječnja

10.01.2017. (12:44)

Ne igraj se s manijacima

Kako bi Islamska država mogla dovesti do propasti Saudijske Arabije?

Saudijska Arabija je pomažući Islamsku državu stvorila čudovište nad kojim brzo gubi kontrolu. Isto vrijedi i za njihove saveznike poput Turske koja je bila vitalna pozadinska baza za Izidu i Jabhat al-Nusra držeći 820 kilometara dugu tursko-sirijsku granicu otvorenom. Padne li granični prijelaz koji je u kurdskim rukama, Turska će imati novog, iznimno agresivnog, susjeda koji uz to ne cijeni prošle usluge turske obavještajne službe, piše AlterNet. Alternet

10.01.2017. (12:33)

Nema apolitičnih, već samo lijenih ljudi

MUF: Laž apolitične kulture

Osobe koje se pretvaraju da žive kulturu neukaljanu politikom osobe su koje redovito uništavaju kulturu jer zagovaraju politiku kojoj kultura uopće nije potrebna zato što joj je politički problematična. Takvoj politici nisu potrebni ni neprofitni mediji, ni umjetnost jer joj se otvoreno suprotstavljaju, piše MUF.

10.01.2017. (11:09)

Previše lutanja

Polimac o ‘Novinama’: Jako dobri glumci, razvučena radnja, razbarušena režija

“Matanićeva režija nije bez nedostataka. On izvrsno radi s glumcima, toliko dobrih izvedbi davno nismo vidjeli u domaćim serijama, ali ne može se oteti manirizmu. Sklon je i vizualnim igrarijama, koje su najstrože zabranjene u ovakvoj vrsti dramskih serija, no s toliko vremena na raspolaganju i razvučenom radnjom mogao je zapravo raditi što je htio.U drugoj sezoni Đikić bi trebao solidan tim koscenarista, a Matanić bi se morao disciplinirati: možda bismo tada dobili seriju koja bi se uistinu mogla približiti petici”, piše Nenad Polimac o seriji Novine. Jutarnji

10.01.2017. (10:55)

Nema gotovine, nema sitniša

Rast bezgotovinskih gradova kao opasnost za najsiromašnije

Gradovi od Švedske do Indije na putu su prema društvu potpunog bezgotovinskog plaćanja. No, kako sve više trgovina i transportnih mreža inzistira na elektroničkom plaćanju, najmanji trgovci i najsiromašniji stanovnici sve su isključeniji iz te razmjene. Neki stručnjaci se pribojavaju drugorazrednog urbanog kruga u kojem će oni s najmanjim prihodima zbog svoje ovisnosti o gotovini biti odvojeni od komercijalnog mainstreama, piše Guardian.

10.01.2017. (10:24)

Kolo sreće

Više od tri mandata u Saboru odradilo samo 23 zastupnika

Bavljenje politikom izrazito je nesiguran posao, a biti političar znači biti na nesmiljenom i brutalnom tržištu, pokazuju podaci dobiveni na temelju analize posljednja četiri parlamentarna izborna ciiklusa. U ta četiri izborna ciklusa popunili smo ukupno 606 zastupničkih mjesta, koje je popunilo 354 političara iz raznih stranaka. Od tog broja, samo 23 je izabrano sva četiri puta. Novi list

10.01.2017. (10:10)

Mercedes preuzeo od BMW-a vodeću poziciju na tržištu luksuznih automobila

10.01.2017. (10:10)

Jedenjem manjih obroka unosi se 500 kalorija dnevno manje

10.01.2017. (10:02)

Prosječna plaća u četvrtom kvartalu 2016. iznosi 5.475 kuna

Prema podacima servisa MojaPlaća u četvrtom kvartalu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.475 kuna, što je za 1% više nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje 2015. godine prosječna neto plaća je 5% viša. Medijan plaće je nešto niži i iznosi 5.000 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.684 kune što je također 1% više nego u prethodnom kvartalu.

Uzevši u obzir cijelu 2016. godinu, prosječna mjesečna neto plaća bila je 2% viša nego godinu ranije i iznosila je 5.400 kuna. Na godišnjoj razini medijan plaće iznosio je 5.000 kuna.

U četvrtom kvartalu 2016., osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 135% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (79% više od prosjeka), telekomunikacija (+36%) te informacijskih tehnologija (+34%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-44%), pomoćnim zanimanjima (-44%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-36%).

Muškarci u prosjeku zarađuju 603 kune više od žena

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 12% višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 9%. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.776 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.173 kune.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća muškaraca viša je za 2%, dok se prosječna plaća žena nije mijenjala.

Diploma donosi i 51% višu plaću u odnosu na srednju stručnu spremu

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 51% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 114% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 73% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 5% višu plaću od prosjeka, ali 30% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju 2% višu plaću od prosjeka i 16% nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.

Najniže su plaće u domaćim tvrtkama; 5.118 kuna

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 14% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.256 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.118 kuna (7% manje od prosjeka). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 5% je viša od prosjeka i iznosi 5.748 kuna.

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 14% ispod prosjeka i iznosi 4.705 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 2% niža od prosjeka i iznosi 5.344 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.730 kuna i 5% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 8% viša od prosjeka i iznosi 5.935 kuna.

Najviša plaća je u Zagrebu, a zatim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2016. zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, čak 16% ispod prosjeka, Brodsko-posavskoj; 16% niže od prosjeka te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 17% manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 14% iznad prosjeka i ona iznosi 6.217 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 4% više od prosjeka. Osim navedene dvije županije, u svim drugim županijama plaće su ispod prosjeka iz razloga što je i najviše ispitanika upravo iz Zagreba.

Iskustvo povećava plaću i do 12%

Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 17% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću.
S tri do pet godina iskustva plaća je 4% viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je 12% viša od prosječne.

Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26% niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 45 do 54 godine imaju 14% višu plaću od prosječne.

10.01.2017. (09:56)

Roditelji puštaju djecu da hodaju po zaleđenom Jarunu i Bundeku unatoč ozbiljnom upozorenju HGSS-a

10.01.2017. (09:52)

Želite znati kakav će vam biti život u 2017. otvorite knjigu na 117. strani i pročitajte drugu rečenicu

10.01.2017. (09:51)

Britanska posla

Glazbene zvijezde 2017.

Generalni konsenzus je da će se 2017. nastaviti globalni rast britanskog rapa i grimea. Epski blues i soul Rag’n’Bone Mana će nesumnjivo služiti kao soundtrack sportskim događanjima i televizijskim snimkama festivalskih događanja, a upravo je objavljeno da je RnB pjevačica Ray BLK pobjednica BBC–jevog Sound of izbora. Sve ovo zapravo pokazuje rast popularnosti britanskog rapa, smatra Guardian u pregledu raznih predviđanja trendova u pop glazbi za 2017.

10.01.2017. (09:50)

Nakon sedam tjedana uzastopnog rasta pojeftinile cijene goriva, tank 95-ice pada jednu kunu

10.01.2017. (09:40)

Koliko stoji adaptacija hrvatskog stana?

10.01.2017. (09:37)

Odbor za etiku: Barišić je plagirao američkog znanstvenika

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na posljednjoj je sjednici 21. prosinca 2016. donio mišljenje povodom prijave četvorice znanstvenika koja su ministra znanosti Pavu Barišića optužila za plagijat. Odbor je ocijenio da je Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore. Odbor smatra i da je prijava četvorice znanstvenika stvorila loše akademsko okruženje i da su time naškodili Barišiću. N1

10.01.2017. (09:32)

Prijave za državnu maturu moraju se podnijeti do 15. veljače

10.01.2017. (09:29)

Pentagon ispitao ‘jato’ 103 mini drona

10.01.2017. (09:29)

Djevojke na naslovnicama časopisa za računala u Jugoslaviji

10.01.2017. (09:13)

Ha ha hi hi

10. siječnja – svjetski dan smijeha

Točno devetnaest godina prošlo je otkako je Indijac Madan Kataira utemeljio Svjetski dan smijeha i odredio da ga se ima slaviti dva puta godišnje – 10. siječnja i 2. svibnja. Njegova inicijativa nije bila ni bezvezna, ni šarlatanska: pozvao se na znanstveno utemeljene činjenice da je upravo smijeh pravi pravcati lijek za cijelu seriju bolesti – a prije svega ljude jer potiče da se osjećaju bolje, smanjuju razinu stresa i depresije te tako jačaju vlastiti imunitet. T-Portal

10.01.2017. (08:51)

Gone Girl

Yahoo mijenja ime, odlazi Marissa Mayer

Direktorica Yahooa Marissa Mayer, koju su prije četiri i pol godine uz veliku pompu dovukli iz konkurentskog Googlea, odlazi s čela, a što ostavlja iza sebe pokazuje činjenica da će tvrtka nakon njezina odlaska prestati postojati pod tim imenom, zvat će se Atlaba. Kompaniju želi preuzeti Verizon za 4,8 milijardi dolara. Jutarnji, WSJ, TechCrunch

10.01.2017. (08:31)

Oštro i jasno

Oleg Maštruko: SDP-ovci, uništili ste ekonomiju, začepite

“Skoro svi propisi doneseni za mandata Miranda Mrsića su ili dodatni teret i maltretiranje za male firme, ili ih svi fejkaju od prve do zadnje karike u lancu jer se drugačije i ne mogu provoditi. Mrsić to naravno ne kuži jer je njegov kontakt sa stvarnim svijetom manji od onog kod bolesnika u naprednom stadiju shizofrenije. I on sad ima obraza nekog napadati zbog iznesene želje da se ta opterećenja i birokratske p…arije smanje?”, ljuti se Oleg Maštruko. Index

10.01.2017. (08:11)

Mačlit

‘Muška svinja’ – moralno problematična knjiga rijetko je literarno uspjela

“Već u prvoj priči muškarac obeležava žene tako što ih žigoše usijanim žigom dok vodi ljubav, kao da su one grla stoke u nekom koralu na Divljem zapadu. Ovde se otvara nova/stara dimenzija muškosti na početku 21. stoleća koja opet samo perpetuira odnose moći koji već postoje, te od muške svinje ne prave manje svinju, a više muškarca/čoveka. To je ne samo etički, već i estetički problem knjige, još jedan dokaz da je književnost est-etička disciplina, da su retki slučajevi da je moralno problematična knjiga literarno uspela”, piše Booksa o knjizi Muška svinja Ivana Jozića.

10.01.2017. (07:39)

Trailer za horor ‘Krug 3’

10.01.2017. (07:00)

Sponzorirana vijest

Vikend škola skijanja na Sljemenu s uključenom opremom za 399 kuna

Ski škola Sport4you organizirat će svakog vikenda u periodu od 21. siječnja do 19. ožujka školu skijanja na Sljemenu i to za samo 399 kuna. U ponudu je uključen i najam skijaške opreme te uporaba školske žičare. Ski škola je osobito ponosna na svoj poligon i ograđeni koridor koji sadrži mini ski lift, razne rekvizite za učenje kroz igru, razglas za muziku te mnoga druga pomagala kako bi se škola vodila na najprofesionalniji način. Usluge škole često koriste i odrasli, koji uz vrsne instruktore brzo savladavaju nova znanja.