• 02.11. (14:30)

    Još bolji prijedlog - mirovina do 38. i onda radiš ostatak života!

    Pokret FIRE – štedi i rano odi u mirovinu

    BBC piše o pokretu FIRE (financial independence, retire early – financijska neovisnost, rana mirovina) čiji pripadnici žive skromnim životom, štedeći barem polovicu svojih mjesečnih prihoda, kako bi mogli u mirovinu što ranije, u svojim – 30-ima, najkasnije 40-ima. Mirovina u njihovom slučaju, međutim, ne znači da sjede kod kuće i piju čaj – jer da ljudi imaju potrebu za redom te da budu cijenjen član zajednice – nego da rade ono što žele. Neki putuju, dok drugi rade ono što vole.

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    21.09. (23:30)

    Planeta Mozak

    Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

    30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian

    17.01. (18:30)

    Bez čarapica

    Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

    Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem studenoga prošle godine iznosili su 271,8 milijardi kuna, što je 2,6% više nego godinu dana prije, navodi se u analizi RBA. Na mjesečnoj su razini, pak, ukupni depoziti u studenom pali za 2,1 milijardu kuna ili 0,8%. Pritom je na kraju studenoga vrijednost depozitnog novca iznosila 69,7 milijardi kuna, što je 0,3% više nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini depozitni novac porastao za 22,6%. Od toga su 33,2 milijarde kuna, odnosno 47,6% ukupnog depozitnog novca držala kućanstva, dok je 29,5 milijardi kuna ili 42% pripadalo nefinancijskim društvima. T-Portal

  • Slične vijesti

    08.11. (23:30)

    Jedni blokirani, drugi sa štednjom, u prosjeku svaki ima 10 tisuća eura u džepu

    Više novca: Depoziti u bankama povećani na 288 milijardi kuna

    Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA

    01.11. (16:30)

    Kad banke tjeraju štedište

    U Osijeku živnula građevina jer su kamate na štednju male pa ljudi kupuju nekretnine

    U Osijeku je u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja jer dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana, piše Glas Slavonije i izdvaja zanimljiv podatak da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao 45 tisuća kuna štednje.

    21.09. (23:30)

    Planeta Mozak

    Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

    30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.

    09.09. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.

    24.05. (11:47)

    Inflacija pojela čarapu

    Štediše oročeni novac prebacuju na tekuće račune – kamate pale na 0,6%

    Novac na tekućim i žiroračunima hrvatskih štediša u ožujku je porastao za 27,8 posto, odnosno za 16,6 milijardi kuna u odnosu na isti lanjski mjesec i ukupno sada iznosi 76 milijardi kuna. Klasična, oročena štednja je krajem ožujka iznosila 195 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna manja nego u istom lanjskom mjesecu. Slobodna objašnjava da štediše odustaju od oročavanja jer su kamate baš sitne – prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto. Usto, država kod štednje odnese 12 posto poreza plus pripadajući prirez porezu na dohodak.

    11.04. (09:22)

    U radiše svega biše, u Europćana još i više

    U eurozoni povećana štednja: Svaki osmi euro ide za strane

    Kućanstva u zoni eura u posljednjem su lanjskom tromjesečju povećala štednju – iznosila je 12,2 posto ukupnog raspoloživog dohotka (u tromjesečju prije štednja je bila mrvicu manjih 12%). To znači da su ova kućanstva za štednju odvajala svaki osmi euro. Ono što se tkđ. povećalo u četvrtom kvartalu u eurozoni su i poslovne investicije koje su dosegnule 22,8% (u prethodnom kvartalu bile 22,5%). Finance Apprise

    10.04. (20:30)

    Šljakica

    RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

    Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a prosječni troškovi rada po satu iznosili su lani 26,8 eura, a u eurozoni 30,3 eura. Najviši prosječni trošak rada po satu u gospodarstvu u 2017. bilježila Danska, od 42,5 eura, a najniži Bugarska – 4,9 eura. U Hrvatskoj se rad plaćao u prosjeku 10,6 eura po satu. HRT

    23.03. (20:30)

    Razlike cijena rada

    Satnica u Hrvatskoj 8,5€, u Luksemburgu 45€

    Prema podacima Eurostata, u sat vremena Hrvat zaradi 8,5 eura – pet puta manje nego u Luksemburgu gdje je najbolja satnica od 45 eura. Usporedbe radi, u Njemačkoj je satnica 32€, u Irskoj 29€, a u Sloveniji 16,4€. Samo pet zemalja EU je lošije od Hrvatske: u Litvi je satnica 8,4€, u Mađarskoj 7,6€, u Poljskoj 6€, a Rumunjska i Bugarska imaju satnice niže od 6€. Dnevnik.hr

    21.01. (16:30)

    Trebalo bi raditi manje

    Prevelika količina rada nas ubija, više od 39 sati tjedno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje

    Raditi prekovremeno danas u velikom broju tvrtki postaje normom. Potrebno je raditi do kasno u noć, van radnog vremena odgovarati na elektronsku poštu i sasvim podrediti život poslu. Pretjerani rad je postao standard. Opuštanje, hobiji, provođenje vremena s djecom ili čitanje knjiga poistovjećuju se s lijenošću. Tako nas uči nova mitologija rada. No nedostatak odmora uzrokuje stres i iscrpljenost koji su potencijalni ubojice. Jutarnji, Guardian