Perković: U Hrvatskoj jako puno ljudi ne radi i ne želi raditi - Monitor.hr
06.11.2023. (07:00)

Ma rade u fušu

Perković: U Hrvatskoj jako puno ljudi ne radi i ne želi raditi

Iako nemamo više toliko problema s nezaposlenosti, Hrvatska spada u četiri države EU s najvećim udjelom stanovništva starog između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se, i u kojima više od petine ukupnog stanovništva u radno aktivnoj dobi jednostavno ne sudjeluje na tržištu rada ni u obrazovanju. Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Rjeđe rade žene, pogotovo zbog obitelji i obiteljskih razloga, a u brojke treba pridodati i one pogođene invaliditetom ili bolestima zbog kojih ne mogu raditi. Glavni razlog je rano umirovljenje, što je trend i u drugim državama, poput Rumunjske, Italije i Grčke. No, s obzirom da su mirovine male, razlog je u najmanju ruku neobičan. Branimir Perković za Index


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

A zato se svi odjednom guraju tamo...

Perković: Zastupnici u Europskom parlamentu imaju 10 tisuća eura bruto plaću, dnevnice, besplatni službeni auto…

Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta, tj. proračuna EU. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu. Putni troškovi su također pozamašni. Pokrivaju se troškovi službenog puta do određene razine prema prijeđenim kilometrima. Za povratni put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od 343 eura. Troškove cestarine, prtljage i rezervacije također plaća EU zasebno. Nakon što uđu u EU parlament, zastupnici se više ne trebaju bojati ni za mirovine jer imaju pravo na dodatnu mirovinu (uz standardnu, koju su već zaradili u matičnoj državi) u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti. Branimir Perković za Index.

Nedjelja (13:00)

Što se krije iz reggae ritmova

Rastafarijanizam: jedna od namjlađih religija, nije toliko vezana uz glazbu i uživanje lakih droga

Nastala tek 30-ih godina prošlog stoljeća, temelji se na kršćanstvu, a donekle i na judaizmu. Rastafarijanci prihvaćaju Stari i Novi zavjet, ali ne jedu svinjetinu. Vjeruju u to da su crnci “odabrani narod” i jedan od plemena drevnog Izraela. Boga zovu Jah, što je skraćenica od Jahve. Filozofiju ispravnog života nazivaju “živost” (eng. livity), koja uči da u svemu postoji životna energija, dodijeljena od Boga. Sustav je patrijarhalan i doslovnije se drži religijskih tekstova proizašlih iz kršćanstva i judaizma. Rastafarijanci općenito zapadno društvo smatraju novim Babilonom, a najgore njegove manifestacije su kapitalizam i kolonijalizam. Ono što je za Židove Jeruzalem, to je za rastafarijance Zion, što je također pojam iz Biblije. Za njih je “obećana zemlja” Afrika, točnije Etiopija. Blagdan, koji se obilježava 21. travnja, odnosi se na dan kada je Haile Selasije (Ras Tafari), car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Branimir Perković za Index.

16.04. (09:00)

Brojke ne lažu

Perković: Stvari koje političari ne žele da znate

  • Mirovine su male zbog toga što Hrvati rano idu u mirovinu i imaju malo radnog staža – prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima samo 31 godinu radnog staža, a novi umirovljenici koji su prošle godine ušli u mirovinu imaju 34. Za usporedbu, u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj u mirovinu se u prosjeku ide s oko 40 godina radnog staža
  • Malo ljudi radi. Da je radna aktivnost veća, strani radnici bi skoro bili nepotrebni – Da je stopa radne aktivnosti u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj viša od trenutnih 69.9 posto i iznosi oko 80 posto kao u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Nizozemskoj itd., onda bi u Hrvatskoj bilo zaposleno više od 200 tisuća dodatnih domaćih radnika. Prošle godine je u Hrvatskoj radilo manje od 200 tisuća stranaca
  • Laž koji često plasiraju političari da nešto dobivate besplatno – Ne postoje besplatni udžbenici, ne postoji besplatni javni prijevoz, vrtić, fakultet ili ručak. Sve to netko plaća, a taj netko su porezni obveznici. Isto je i sa subvencijama
  • Porez na nekretnine već postoji, samo se tako ne zove: postoji komunalna naknada, porez na kuće za odmor… može se raspraviti o tome treba li više poreza objediniti u jedan
  • Hrvatska ne uvozi previše, nego premalo – razvijenije države uvoze više od nas, male države moraju uvoziti da bi mogle izvoziti, naša je ekonomija preslaba i relativno zatvorena
  • Strane kompanije nisu “okupirale” Hrvatsku, desetljećima je izbjegavaju
  • Industrija u Hrvatskoj i dalje kolektivno zapošljava puno veći broj radnika nego turizam i ugostiteljstvo

Branimir Perković za Index

18.03. (09:00)

Statistike ne lažu

Perković: Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih država EU u kojima stranci više rade od domaćeg stanovništva

Da Hrvati malo rade nije tajna. To pokazuju i ostali podaci, kao postotak ljudi između 15 i 64 godine koji ne radi, ne traži posao i ne školuje se. Svaki peti stanovnik Hrvatske spada u tu kategoriju “neradnika”. Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika. Unatoč tome što je trenutno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno 29 tisuća slobodnih radnih mjesta, više je od sto tisuća nezaposlenih. Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage. Ako ne žele raditi domaći, unatoč rastu plaća zadnjih godina, radit će stranci.  Branimir Perković za Index.

29.02. (09:00)

Bitno da smo u "klubu tisuću"

Prosječne plaće po županijama: Najveće u Zagrebu, najmanje u Virovitičko-podravskoj

Plaća u Zagrebu u prosjeku je u prosincu iznosila 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 posto više od državnog prosjeka. Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura. Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 160 eura. Plaće rastu, ali još ima više od 100 tisuća nezaposlenih i 26 tisuća korisnika pomoći za nezaposlene. Začuđuje situacija da ima 26.200 korisnika novčane naknade za nezaposlene iako se u ovom trenutku traže radnici za 27 tisuća radnih mjesta. Te neusklađenosti na tržištu rada Hrvatske su interesantne jer i u jeku sezona ukupni broj nezaposlenih teško silazi ispod 100 tisuća. Branimir Perković za Index.

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

20.01. (08:00)

Abortirana demografija

Perković: Stigli alarmantni podaci, Kina je demografski slomljena. To će osjetiti cijeli svijet

Broj radnika se smanjuje, sve je više umirovljenika, a broj rođenih se prepolovio u nekoliko godina i najmanji je u povijesti. Te promjene su nagle, a njihov utjecaj osjetit će se i izvan Kine. Ukupno je prošle godine u Kini rođeno 9.02 milijuna ljudi, 8.84 milijuna manje nego 2016., kada je ukupan broj rođenih bio 17.86 milijuna. Ugrubo je broj rođene djece u Kini prepolovljen u samo sedam godina. Višedesetljetna politika jednog djeteta ostavila je negativne posljedice, ponajprije zbog planiranja spola djeteta abortusom. Kako su obitelji smjele imati samo jedno dijete, a u tradicionalnom društvu Kine preferiraju se muška djeca, češće su se abortirala ženska djeca. Zbog toga u Kini ima 20-30 milijuna muškaraca više. Rezultat je ubrzano starenje stanovništva i manjak radne snage, što je problem jer je Kina ipak najveći izvoznik, ali i uvoznik sa Zapada. Uz to, najčešći su turisti u svijetu. Branimir Perković za Index.

12.01. (11:00)

Možda je ipak bolje biti gazda

Perković: Rast cijena nekretnina usporava, najam bi mogao rasti

Nakon Hrvatske, najveći rast cijena imale su Poljska (9.3 posto), Bugarska (9.2 posto), Litva (8.7 posto) i Portugal (7.6 posto). Ali nijedna od tih država nije imala toliko snažan kontinuirani rast zadnjih nekoliko tromjesečja kao Hrvatska, točnije dvoznamenkastu stopu rasta cijena na godišnjoj razini još od početka 2021. S druge strane, oštar pad cijena nekretnina u nekim državama EU već je počeo i u njima se raspravlja o početku nekretninske krize. Rast kod nas počeo je u 2017., iste godine kada je uvedeno subvencioniranje kupnje prve nekretnine preko APN-a, što je sigurno utjecalo na to, iako nije glavni uzrok. Nekretnine su još uvijek precijenjene, a postignute cijene su 15 i više posto manje od traženih. Cijene još uvijek rastu, ali sve slabije. To je možda prvi signal korekcije cijena koju su najavljivali nekretninski agenti. Ako i bude pada cijena, to ne bi trebalo biti značajno. No, zato se može očekivati rast cijena najma. Branimir Perković za Index.

11.01. (23:00)

Napokon dolazi na svoje

Bitcoin ETF-ovi su velika pobjeda za kriptovalute, očekuje se skok cijena

ETF (Exchange Traded Fund) su fondovi namijenjeni malim ulagačima, a posao im je da prikupljaju mala ulaganja velikog broja investitora, čime oni stječu udio u fondu, a ukupna prikupljena sredstva fond dalje investira, primjerice u dionice. Njima se trguje na burzi, što je prednost u odnosu na ostale fondove, a naplaćuju puno manje naknade u odnosu na ostale oblike investiranja. Regulirani su i smatra ih se relativno sigurnim oblikom ulaganja. Bitcoin do sada nije mogao biti predmet investiranja ETF-ova, jer to nisu dopuštale državne regulacije. Treba imati na umu da je financijski sektor jedan od najreguliranijih i najkontroliranijih, a ulazak noviteta kao što je bitcoin u njega dosta težak. Unatoč problemima u nastajanju i razvoju, kriptovalute postaju dio svakodnevice financijskog sektora. Branimir Perković za Index.

28.12.2023. (17:00)

Nije sve u novcu, ima nešto i u nekretninama

Više od pola građana ima manje od 1000 eura na bankovnim računima

Druga najveća skupina su građani koji su na bankovnim računima imali od 1000 do 4999 eura. 20.77 posto građana imalo je u bankama više od 999, ali manje od 5000 eura. Zbroje li se dvije najveće skupine, dobiva se podatak da 71.94 posto građana Hrvatske na računima ima manje od 5000 eura. 0.1 posto najbogatijih ima više od 10 posto ukupnog iznosa na računima u bankama u Hrvatskoj. Sredstva na bankovnim računima ne govore sve o bogatstvu. To je samo financijski dio. Za bolju sliku o bogatstvu iz sredstava na računima treba uključiti podatke o dionicama, obveznicama, nefinancijski dio imovine kao i dug. Pema podacima investicijske banke UBS, medijalno bogatstvo po odrasloj osobi u Hrvatskoj iznosi 34.837 dolara. Prema tome su građani Hrvatske bogatiji od građana Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Češke, Poljske i Litve unutar EU, Branimir Perković za Index.