23/02/2015 - Monitor.hr
23.02.2015. (23:07)

Elizabeta Gojan u inauguralnoj nevolji: "Ne znam samo koji su to televizijski stručnjaci analizirali i utvrđivali moje greške u emisiji"

23.02.2015. (23:09)

U svakoj šali pola istine

Pennova šala na račun meksičkog redatelja potvrđuje "bjelačke oscare"

Prije uručivanja Oscara na najbolji film redatelju ‘Birdmana’ Alejandru Gonzálezu Iñárrituu, slavni glumac Sean Penn je rekao: “Tko je dao ovom k**vinom sinu zelenu kartu?!” (Iñárritu je kasnije komentirao da je Pennova šala “urnebesna”). Prezenter Neil Patrick Harris je pak dvaput krivo izgovorio ime Davida Oyelowa, a zatim se i našalio najavivši ceremoniju dodjele 87. Oscara kao noć u kojoj Hollywood odaje “počast svojim najboljima i najbjelijima… pardon, najsjajnijima”. Bez obzira na to zbijanje šala na vlastiti račun, debata o “bjelačkim Oscarima” nije minula. Washington Post

23.02.2015. (22:47)

Na Istoku ništa novo...

Rusija optužuje SAD za kaos i ekstremizam na Bliskom Istoku

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na posebnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a optužio je SAD da siju kaos i potiču ekstremizam na Bliskom Istoku. Lavrov je spomenuo kampanju međunarodnih napada na Siriju, američku invaziju Iraka 2003. i vojnu intervenciju 2011. u Libiji kao primjere kršenja temeljnih načela UN-a. “Sve je rezultat pokušaja upravljanja svjetskim tržištem, kako bi svuda i svima upravljali i vojnu snagu koristili za vlastiti interes”, rekao je. Novi list

23.02.2015. (22:02)

Nadležnost za ratne zločine

Pregovori o ulasku Srbije u EU: Hrvatski amandmani bez potpore u Europskom parlamentu

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz redova Europske pučke stranke nisu uspjeli dobiti dovoljnu potporu za predloženi amandman na izvještaj o Srbiji kojim traži da se susjednoj državi postavi kao mjerilo za otvaranje poglavlja o pravosuđu ukidanje članka 2 i 3 zakona o nadležnosti za ratne zločine. Predstavnik Europske komisije Simon Mordue, rekao da se Komisija protivi takvom prijedlogu, što je izazvalo i polemiku između njega i Andreja Plenkovića (HDZ), potpredsjednika vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. Jutarnji

23.02.2015. (21:35)

Vesna Pusić ovoga tjedna obilazi Brazil, Kolumbiju i Čile

23.02.2015. (20:34)

Švicarski franak: Općinski sud u Zaboku usvojio tužbu klijenta jedne banke i naložio povrat nezakonito preplaćenih kamata na stambeni kredit, nastalih zbog promjenjive kamatne stope

23.02.2015. (20:19)

Metoda pokušaja & pogrešaka

Grabar Kitarović prvo tražila Milanovićevu ostavku, a onda ipak samo sjednicu Vlade

Nakon što je premijer Zoran Milanović predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović pozvao da na sjednici Vlade ponudi konkretne prijedloge za izlazak RH iz krize, ona je danas odgovorila da je najkonkretnije i jedino rješenje – ostavka predsjednika Vlade. No, nešto prije 19 sati mediji su iz njenog Ureda primili novo pismo, u kojem je premijeru i formalno predložila zajedničku tematsku sjednicu Vlade s točkama dnevnog reda. T-Portal

23.02.2015. (19:29)

Mamićeva monetizacija

Dinamo ide u privatizaciju

U Maksimiru su jednoglasno prihvatili prijedlog o preoblikovanju Dinama u skladu sa Zakonom o sportu, javlja Jutarnji. Na početku skupštine prihvaćeno je financijsko izvješće kluba u kojem stoji da je Dinamo ima 90,6 milijuna kuna knjigovodstvenog manjka, a koji će biti pokriven viškovima iz prethodnih godina. 90 milijuna kuna zarađenih od prodaje Čopa i Brozovića knjižit će se tek u 2015. godini, rekao je Zdravko Mamić. “Nudimo klub na tržište svim članovima, poduzetnicima, prijateljima… Ako preoblikovanje ne uspije, opet ćemo biti udruga”, rekao je Mamić, po formalnoj funkciji trenutni izvršni predsjednik kluba. Jutarnji

23.02.2015. (19:22)

Prvo pravilo Fight Cluba

Chuck Palahniuk otkrio nekoliko stranica iz nastavka Fight Cluba

Roman ‘Klub boraca’ Chucka Palahniuka inspirirao je istoimeni film kojeg su kritičari proglasili najvažnijim filmom 90-ih. Krajem svibnja očekuje se objava nastavka ove priče, ali u obliku strip albuma. Deset godina stariji, glavni lik je na tabletama koje ga “čuvaju od strijela svakodnevnog života”, oženjen je Marlom i imaju klinca koji u svojoj sobi radi barut. No, srednjovječnu dosadu života u predgrađu prekida nestanak njihovog djeteta, kojeg otme Tyler, Jackov alter ego. Playboy je objavio šest stranica Fight Cluba 2. Guardian

23.02.2015. (18:57)

Scarlett Johansson osnovala pop supergrupu ‘The Singles’

23.02.2015. (18:51)

Za one koji su prespavali noć

Oscari – jedan kritičarski pogled

Oscarom Eddieju Redmaynu za ulogu Stephena Hawkinga u biografskom filmu ‘The Theory of Everything’ Akademija je potvrdila da joj je više stalo do fizičke transformacije nego li do kvalitetne glumačke interpretacije, piše filmski kritičar Marko Stojiljković. Trend koji se nastavlja ove godine je da nema brojčano nadmoćnih trijumfa kakve pamtimo iz 90-ih, a gubitnicima se dodjeljuju “utješni” Oscari. Monitor

23.02.2015. (18:18)

Hrvatski pisci u prestižnom američkom književnom časopisu

23.02.2015. (18:12)

Ex-yu stomatolozima za rad u Hrvatskoj postavljene prepreke koje je ‘nemoguće’ proći

23.02.2015. (18:02)

Oscari – jedan kritičarski pogled

Ne samo da znamo mi koji pratimo, znaju to i vrapci na grani: noć Oscara je možda najznačajnija noć u godini kada je reč o (američkim) filmovima, ali te noći nisu samo filmovi u fokusu. Ne, ima tu haljina i smokinga, crvenih tepiha, “prijava i odjava” novih / starih partnera, zapravo tog nekog glamura, slavljenja celebrity kulture, materijala koji puni stupce u trač-rubrikama. Ima tu i politike, studijske, estetske, dnevne i globalne, priča se o pravima žena, manjina, obolelih i ugroženih, ispaljuju se politički korektni stavovi u govorancijama. Suština Oscara nisu ni filmski ukusi ni objektivni kvaliteti koliko mišljenje glavonja iz Akademije u kojem pravcu se kreće filmska umetnost (i industrija) i u kojem pravcu bi to trebalo ići.

Stoga su Oscari zanimljivi za argumentirane i neargumentirane rasprave i pljuvačine, svaki potez i svaka nagrada se može staviti u ovaj ili onaj kontekst, kao pobeda nečega nad nečim, umetnosti nad industrijom, relevantnosti nad irelevantnošću, liberalizma nad konzervativizmom i obratno. Znamo već koje su teme koje glavonje vole (rasizam, politička korektnost, bolesti, hendikep, istorijski događaji, stanje u društvu), takve filmove im i veliki i nezavisni studiji serviraju, pitanje je samo kojem će se “privoleti carstvu”. Mi svi imamo svoje emocije i možda čak neki “gut feeling” glede nominiranih filmova i njihovih kvaliteta ili nekvaliteta, ponekad čak i nekakav racio, ali prognozirati je nezahvalno i korisno otprilike kao kladioničarsko filozofiranje. Znanje i praćenje scene i kretanja u sezoni nagrada moža malo pomogne, a možda i odmogne za ovo veliko finale, svaka se nagrada može objasniti ovim ili onim argumentima, kao što je svaki general posle bitke pametan. Da se ne lažemo, moj kladioničarski tiket nije prošao, ispromašivao sam se onako pošteno, ali se zbog toga ne grizem previše. Nema smisla.

Počnimo prvo sa ceremonijom. Pratio sam je na dva televizijska kanala, jednom hrvatskom i jednom slovenskom (bolja varijanta, bez crvenog tepiha i bez komentara), te na internetu i posebno forumima i društvenim mrežama. Odlična vest je da su se na HRT-u odučili od onog užasnog simultanog prevoda, kao i da nije bilo reklama, a loša je da su neprestano torokali i to uglavnom o nevažnim stvarima. No dobro. Sama ceremonija nije iznenadila, bilo je tu mjuzikl tačaka (bog te, kao da je cela ceremonija bila uvod za nastup Lady Gage), zahvalnica, reminiscencija i čitulja, bilo je voditeljskih pošalica, uglavnom neslanih, ali takva nam je sudbina, svetu se ne može ugoditi, jedni bi jedno, drugi drugo.

Ako našeg domaćina, Neila Patricka Harrisa, uporedimo sa njegovih dvoje prethodnika, možemo primetiti da je izabrao srednji put: išao je na jefitini humor Setha MacFarlana, ali nije toliko prostačio i provocirao i zapravo je bio dosadan i smoran kao Ellen DeGeneres, ali ne baš toliko dosadan i smoran. Šale su mu uglavnom bile trule, na granici transfera blama, čak i preko te granice, ali rekoh, takve dodele su gotovo standard. Da se mene pita, ja bih za to zaposlio nekog umerenog komičara sa iskustvom, svaka bi mi dodela izgledala isto, onako ceremonijalno, neutralno i korektno, a više bi se pažnje posvećivalo filmovima. Ne pita me se, pa sam se nekako pomirio sa činjenicom da je noć Oscara za menje šljaka, a ne zadovoljstvo. Problem je, međutim, u tempu i ritmu te šljake, ubrzavanju i usporavanju, gomili praznog hoda i gluposti, pa onda zbrzavanju kategorija u nekoliko minuta. Ova dodela je po tom pitanju bila izuzetno teška i naporna.

Da kažem i koju o filmovima, kad sam već tu zbog toga. Tri filma su obeležila ove Oscare. Prvi i najveće iznenađenje je Whiplash, koji je pored očekivanog trijumfa J.K. Simmonsa u kategoriji sporedne muške uloge, pobedio još u dve kategorije, za najbolji miks zvuka i za najbolju montažu, koja je po mom skromnom mišljenju i bila glavni adut ovog nezavisnog filma. Whiplash je kao pobednik Sundance festivala privukao veliku pažnju kritike, ali meni je to osobno najnaduveniji film godine.

Veliki pobednik je i The Grand Budapest Hotel koji je pokupio 4 kipića, tri u estetskim kategorijama, što će reći za scenografiju (“production design”), šminku i frizuru, kao i za najbolju kostimografiju. Ovaj film je nagrađen i za najbolju originalnu muziku, a pobednik Alexandre Desplat je bio nominovan čak za dva filma.

Apsolutni pobednik u ključnim kategorijama je Birdman. Osim što je proglašen za najbolji film, Alejandro Gonazalez Inarritu je dobio Oscara za režiju, a zajedno sa svojim saradnicima i za najbolji originalni scenari. Pored ta tri kipića, Emanuel Lubezki je osvojio svoj za najbolju fotografiju i to mu je drugi uzastopni Oscar, pošto je prošle godine nagrađen za film Gravity. Zanimljivo je to da Birdman nije nagrađen za najboljeg glumca, pošto je Michael Keaton ipak bio među glavnim adutima filma.

Dodeljivanjem Oscara Eddieju Redmaynu za ulogu Stephena Hawkinga u biografskom filmu The Theory of Everything Akademija je potvrdila da joj je više stalo do fizičke transformacije nego li do kvalitetne glumačke interpretacije. The Theory of Everything je, po mom mišljenju, jedan nezanimljiv film u kojem glavni lik ne dobija niti dovoljno poštovanja, niti aktivan glumački zadatak, i uglavnom je pasivan. Oscar za najbolju žensku ulogu je prema očekivanjima otišao u ruke Julianne Moore za ulogu žene obolele od Alzheimerove bolesti u filmu Still Alice. Zanimljiv podatak na tu temu je da je ovo druga uzastopna godina u kojoj je Alec Baldwin igrao sa glumicama koje će kasnije osvojiti Oscara.

https://www.youtube.com/watch?v=eM14BdfWQVc

Trend koji se nastavlja ove godine je da nema brojčano nadmoćnih trijumfa kakve pamtimo iz 90-ih, kada su Titanic, Forrest Gump i Dances With The Wolves (između ostalih) prosto “počistili” Oscare. Drugi trend koji iz toga proizilazi je da se relativnim gubitnicima dodeljuju “utešni” Oscari. Tako je The Imitation Game svoj jedini kipić uzeo za adaptirani scenario, iako je ove godine konkurencija bila izuzetno slaba. Moj utisak nakon četiri pogledana filma od ukupno pet (Inherent Vice još nisam pogledao, ali baš na temelju adaptacije scenarija imam visoka očekivanja, ali film je loše prošao već na nominacijama, pa nije imao ozbiljnijih šansi) da su ove godine filmovi po originalnom scenariju bili bolji i relevantniji.

Uzdanica američkog patriotskog bloka American Sniper je svoju utešnu nagradu dobio za montažu zvuka. Interstellar, film od kojeg se dosta očekivalo pre premijere, svoju utešnu nagradu je dobio u kategoriji za vizuelne efekte, jednoj od nekoliko (uglavnom tehničkih) u kojima je imao nominacije. U grupu utešno nagrađenih se može svrstati i Selma, film opasno zakinut na nominacijama, jer je film nagrađen za najbolju pesmu Glory. Film je pored toga imao nominaciju samo još za najbolji film, i to bez ikakvih šansi. Kada su razmišljali o utešnim nagradama, gospoda Akademici očito nisu imali u vidu Foxcatcher, koji je na kraju ostao praznih ruku.

Ipak, najveći gubitnik je Boyhood, koji je “izvisio” u svim ključnim kategorijama, a utešnu nagradu je osvojila Patricia Arquette za najbolju žensku sporednu ulogu (konkurencija nije bila baš jaka). Nakon Globusa i Bafti se činilo da je Boyhoodu zacementiran skoro pa apsolutni trijumf, ali očito da su Akademiji ove godine bile bliže nešto lakše teme glumaca u krizi srednjih godina nego američkog društva u dubokoj krizi u kojem je normalno odrastanje u pristojnu osobu poduhvat na nivou podviga. Možemo se samo zavaliti u fotelju i čekati kako će se ova Birdman / Boyhood situacija rasplesti u budućnosti i hoće li se to uzimati kao primer Akademijinih kikseva i nesposobnosti da prepozna film koji će ostati dugo u pamćenju i koji pomera granice filmskog stvaralaštva. Neka druga tumačenja ovakvog ishoda možda zalaze u domene špekulacije da je Akademiji bilo bitnije da opere savest zbog cele one #OscarsSoWhite situacije, pa je to elegantno učinila nagrađujući Inarritua gde god je to bilo moguće, a da joj zapravo nije stalo do temeljnih liberalnih vrednosti i tzv. “americane” na koju je išao Linklater sa Boyhoodom. Ne samo da joj nije stalo, nego mi se čini da nije uspela ni da ih prepozna u filmu koji ne namiguje i ne poentira tako da i poslednjem moronu bude jasno, koji svog junaka smešta u (skromnije) predgrađe, a ne u ghetto, gde nema droge, bandi i vršnjačkog nasilja i gde je pozadina od Harry Pottera do Busha i Obame jednako važna kao i propali brakovi junakove sebične majke i lutanja njegovog nedozrelog oca. Uspeh za Boyhood je već to što je dobar film, a ne spomenar, da ne pominjemo već vrednost projekta i važnost prepoznavanja detalja koji će značiti nešto godinama posle.

https://www.youtube.com/watch?v=8OgqMgJGhro

U kategoriji filma van engleskog govornog područja, pobednik je poljski film Ida. Ida je važila za favorita, zbog vizuelne interesantnosti (crno-bela fotografija u formatu 4:3), zbog uspešne turneje po festivalima i arthouse dvoranama, kao i zbog proste činjenice da je to film koji govori o ističnoevropskom totalitarizmu na Zapadu prihvatljiv i razumljiv način.

Dosta provokativniji i hrabiriji film Leviathan ruskog reditelja Andreya Zvyagintseva je tu ostao kratkih rukava, pa mu osvojeni Zlatni Globus može poslužiti kao uteha. Mišljenja sam da ovu kategoriju treba proširiti na bar desetak naslova, kao i najbolji film, jer izbor pet filmova iz celog sveta nije baš najrealnija slika filmske godine na globalnom planu. Čini se, međutim, da ovu kategoriju Akademija i Amerikanci generalno ne smatraju za naročito važnu, više kao neko nužno zlo.

Za dokumentarni film je nagrađen Citizenfour i razumem politiku iza toga, iako se film meni čini kao ubitačno dosadna samoreklamerska kampanja njegove autorice. O ostalim kandidatima nisam čuo ništa što će me oboriti s nogu, osim u slučaju Last Days in Vietnam koji željno iščekujem. Već samo odsustvo Life Itself, dokumentarnog filma o filmskom kritičaru Rogeru Ebertu, bio mi je dovoljan razlog da se na ovu kategoriju ne obazirem.

Animirane filmove uglavnom ne pratim, dovoljno iznenađenje mi je bilo odsustvo The Lego Movie, koji me se nije naročito dojmio, ali se o njemu makar govorilo u filmskim krugovima.

Bilo kako bilo, pobednik je Big Hero 6. Od kratkometražnih filmova nagrađeni su Crisis Hotline: Veterans Press 1 za dokumentarni, Feast za animirani i The Phone Call za igrani film.

Bilo kako bilo, Oscari su prošli, tako da će se sad malo ohladiti priča o nagradama. Istini za volju, ceo taj “buzz” ove godine nije bio tako naporan kao prethodnih, imali smo tri velika favorita koji su igrali u različitim periodima godine, dva su pokupila nagrade, jedan je ostao praznih ruku. Festivalska sezona već kreće, uskoro ćemo imati i filmove sa festivala u redovnoj distribuciji, kao i standardne repertoarske filmove. Imamo priliku da se malo odmorimo od analiza, predviđanja i klađenja, a verovatno već od Cannesa, da ne pominjemo Veneciju, Toronto i Telluride, kreće nova sezona.

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

23.02.2015. (17:40)

Krunoslav Olujić: Ako gospođa Kolinda Grabar Kitrović ovako nastavi, ostat će zabilježena i kao prva predsjednica koja nije dovršila mandat do kraja

23.02.2015. (17:38)

Duboki džep

Grabar Kitarović za kampanju potrošila 8,3 milijuna, od toga 200.000 iz svog džepa

Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović objavila je konačno financijsko izvješće sredstava potrošenih u kampanji. Prema izvješću potrošila je ukupno 8,3 milijuna kuna, od čega je 5 milijuna kuna dao HDZ, a tu donaciju službeno vodi kao “vlastita sredstva”. Kolinda Grabar Kitarović iz svog je džepa pak izdvojila 200 tisuća kuna. Ostalo su prihodi od donacija: 2,1 milijun kuna donacija je fizičkih osoba, a 1,1 od pravnih osoba. T-Portal

23.02.2015. (17:10)

Toliko o tome

Rješenje Grabar Kitarović za izlazak iz krize: Neka Milanović da ostavku!

Nakon što je premijer Zoran Milanović predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović pozvao da na sjednici Vlade ponudi konkretne prijedloge za izlazak Hrvatske iz krize, predsjednica je odgovorila priopćenjem u kojem poručuje da je “nakon temeljitih analiza i obavljenih konzultacija s gospodarskim stručnjacima, došla do zaključka kako je najkonkretniji prijedlog za izlazak RH iz krize – ostavka predsjednika Vlade RH”. SDP-ovac Peđa Grbin na Facebooku je komentirao: “Predsjednica je zaboravila da više nije u kampanji, kada može lupetati što god hoće, već da je sada nositeljica iznimno odgovorne državne funkcije.”. T-Portal, Jutarnji

23.02.2015. (16:52)

Kad se male ruke slože...

Projekti koji su dobili najviše milijuna od Kickstartera

Na Kickstarteru, internetskoj platformi kojom mnogi pokretači projekata prikupljaju novac za realizaciju svojih ideja, od 2009. do sada pokrenuto je 209.531 kampanja, od čega ih je uspješno financirano 78.950. Najviše je sredstava prikupio projekt Ryana Greppera ‘Coolest Cooler’, uređaj za zabavu ‘sve u jednome’ – 13,3 milijuna dolara od 62.642 podupiratelja. Smartwatch Pebble iz 2012. prikupio je pak 10,3 milijuna dolara, a kartaška igra Exploding Kittens 8,8 milijuna dolara od 219.382 podupiratelja. Sveukupno, na Kickstarteru do sada je različite projekte do sada poduprlo 8 milijuna ljudi, a 12 posto projekata nije dobilo nijednog podupiratelja. T-Portal

23.02.2015. (16:48)

Kad ga vidite nećete vjerovati da je to BMW – brutalan koncept BMW M9!

23.02.2015. (16:14)

Jedino još policija ne zna tko je Klemm

Policija već mjesecima provodi istragu s ciljem otkrivanja organizatora prosvjeda u Savskoj 66, ispalio je načelnik PU zagrebačke Davor Posilović. Potpuno je nejasno zašto istražuju nešto što svi u Hrvatskoj znaju. Ako policija ne zna tko je Josip Klemm, dovoljno je uguglati njegovo ime i saznati da se radi o bivšem pripadniku ATJ Lučko, čelniku Udruge specijalne policije, direktoru i suvlasniku tvrtke Klemm sigurnost kojeg je, valjda ta ista policija, svojedobno privela zbog sumnji da je prevario državu i malverzacijama izvukao nešto više od tri milijuna kuna… Inače, Klemm je onaj koji je za subotnjeg prosvjeda raspoređivao i organizirao tisuću ljudi ispred šatora u Savskoj 66 stavljajući u prvi borbeni red kao živi zid invalide Domovinskog rata u kolicima, piše Novi list.

23.02.2015. (15:58)

Policajci krali oružje iz policijskog skladišta, prijavljeno pet osoba

23.02.2015. (15:57)

HRT ni nakon tjedan dana nije riješio slučaj Gojan

23.02.2015. (15:51)

Otegotne okolnosti

Lalovac ruši zateznu kamatu za građane na devet posto?

Od 1. siječnja zatezna kamata za poslovne transakcije spuštena je na 12,14% te je za 0,15 postotnih poena niža nego u drugoj polovici 2014., što je četvrto uzastopno smanjenje zatezne kamate od Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi iz 2013. No taj se zakon odnosi samo na tvrtke, ne i na građane, što je pokušao promijeniti Slavko Linić, a njegovu borbu nastavio je Boris Lalovac. Tomu se pak žestoko protive banke jer to za njih znači da moraju smanjiti najveći dopušteni kredit (trenutačno na 11%), što bi im donijelo gubitak od 90 milijuna kuna. Večernji

23.02.2015. (15:49)

Močvara raspravlja o metamorfozama maskuliniteta na filmu

23.02.2015. (15:41)

Močvara raspravlja o metamorfozama maskuliniteta na filmu

Kad u filmu Turist Rubena Östlunda na mondenom francuskom skijalištu otac obitelji i suprug pod prijetnjom lavine pobjegne i ostavi dvoje djece i suprugu na milost i nemilost silama prirode, iz pukotine u ledu izbija crvena zastavica uzbune i pitanje: kamo je nestao Bruce Willis? Pitanje (krize) maskuliniteta u najmanju je ruku staro kao sam patrijarhat, no nedovoljno se često problematizira unutar analize i kritike kulture.

Ovo je tema večerašnje tribine u Močvari, u kojoj kao gosti sudjeluju Tonći Kožul, Barbara Pleić Tomić i Iva Radat, a raspravu vodi Mima Simić.

Od megapopularnih filmskih serijala poput Sumračne sage, Igara gladi i nedajbože Harryja Pottera, do opskurnijih švedskih naslova i drugih oblika pop-kulture, tribina postavlja pitanja: Kako se formira protagonist, a kako gledatelj/-ica? Kakve gledateljske fantazije ovi književno-filmski serijali grade i hrane, na koje i čije žudnje odgovaraju junaci našeg doba (nazovimo ih Robert Pattinson)? Uočavamo li refleksije sličnih metamorfoza i u domaćoj pop-kulturnoj proizvodnji? I zašto je maskulinitet regije hipertrofirao (vidi „novi srpski film“)?

Nakon razgovora uslijedit će projekcija djela koje prigodno oprimjeruje potrebu za drugačijom konceptualizacijom muškosti: BRONIES (Laurent Malaquais, 2012), film o fascinantnom bratstvu odraslih obožavatelja fenomena znanog kao My Little Pony.

23.02.2015. (15:28)

‘Levijatan’ u kinima od 26. veljače

Hvaljeni ruski film Levijatan u domaćim kinima igra od 26. veljače (u tjednu otvaranja igrat će u ZG kinu Europa te splitskom kinu Ekran).

Sinopsis: Na periferiji malog obalnog grada na Barentsovom moru, gdje kitovi ponekad dolaze do obale, živi obična obitelj: Nikolai, njegova supruga Lilya i sin tinejdžer Romka. Obitelj proganja lokalni korumpirani gradonačelnik, koji im pokušava oteti zemlju, kuću i malu auto radionicu. Da bi spasio svoj dom, Nikolai zove u pomoć svog starog prijatelja iz vojske koji živi u Moskvi, a koji je postao poznati odvjetnik.

Redatelj: Andrey Zvyagintsev
Uloge: Elena Lyadova, Vladimir Vdovichenkov, Aleksey Serebryakov

Cannes film festival 2014.- Nagrada za najbolji scenarij
Zlatni globus 2015.- Najbolji strani film
Oscar 2015.- Nominacija za najbolji strani film

23.02.2015. (15:25)

Bolje liječiti nego spriječiti

Medicinsko osoblje: Liste čekanja Varga smanjuje mobingom

“Ono što se događa u bolnici možemo, nažalost, nazvati mobingom. Kolegice se o tome da trebaju doći raditi prekovremeno u ambulante ili operacijske dvorane obavještava telefonom, bez ikakvog pisanog naloga, i to samo dan ranije, premda se prema zakonu raspored rada mora znati barem tjedan dana unaprijed”, požalili su se iz splitskoga KBC-a na provedbu akcije Program plus, kojoj je cilj skratiti liste čekanja. Osim organizacijskih poteškoća nije jasno ni hoće li se taj rad obračunavati kao prekovremeni te hoće li ga plaćati već preopterećene hrvatske bolnice ili HZZO. Slobodna

23.02.2015. (15:12)

U Srbiji djeca misteriozno nestaju iz rodilišta

23.02.2015. (14:51)

Kujemo planove i novac

‘Europa je puna novca, ali ga ne ulaže u realno gospodarstvo’

Potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen predstavio je u hrvatskom Saboru novi investicijski plan EK-a za poticanje rasta i zapošljavanja, koji bi u iduće tri godine trebao privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijardi eura. Fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture te poticanju maloga i srednjeg poduzetništva. Prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama – Hrvatska je poslala 77 projekata ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura, a birat će ih neovisno tijelo. “Europa je puna novca, likvidnosti ne manjka. Problem je što ga se ne ulaže u realno gospodarstvo”, zaključio je Katainen. Index

23.02.2015. (14:25)

Premijer Milanović poslao pismo predsjednici Grabar-Kitarović u kojoj je poziva da zajednički sazovu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost

23.02.2015. (14:13)

U ponoć ponovno poskupljuje gorivo

23.02.2015. (14:13)

Mate Rimac opet zapošljava

23.02.2015. (14:01)

Aston Martin najavio najsnažniji do sada model Vulcan!

23.02.2015. (13:50)

'Bija san Bog u Dalmaciji'

Kerum: Kerum mi mora platiti milijun kuna odštete

“Ja najviše potražujem od svojih firmi! Tvrtka ‘Kerum’ je svake godine imala dobit na koju je plaćan porez, a ta dobit je moja. To je moj novac zarađen kroz poslovanje, na koji je plaćen porez i gdje su sve institucije provele nadzor. Ako ću ja sa svojim novcima jesti, sunčati se, putovati, ležati, voziti auto, to je moja stvar, a firma je nešto drugo. Moje su firme došle u probleme zbog politike”, kaže Željko Kerum u intervjuu za Slobodnu, u kojem komentira splitskog gradonačelnika Baldasara, svoje poslove, predstojeće parlamentarne izbore, ali i najavljuje kako će tužiti – samoga sebe.

23.02.2015. (13:36)

Mrtvi kapitali

Vlasnik City EX-a tuži državu i odlazi iz Hrvatske

Nizozemska tvrtka B3 Croatian Courier Coöperatief, od 2011. vlasnik City Ex-a, podigla je tužbu protiv Hrvatske na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. Vlasnik City Ex-a već je godinama nezadovoljan provedbom liberalizacije poštanskog tržišta u Hrvatskoj, a mogao bi tražiti nadoknadu štete od 15 milijuna eura. “Vlasnik je odlučio da više neće davati subvencije i da prodaje kompaniju. Već šest mjeseci traži kupca za City Ex, a mi se sada samostalno snalazimo”, kaže predsjednik City Ex-a Ivan Matošić. Poslovni

23.02.2015. (13:07)

Sestre milosrdnice odbile milosrđe

Bolnica Sv. Duh i dalje ne radi pobačaje

Krajem prošle godine KB Sveti Duh riješio je pitanje (ne)dostupnosti pobačaja na zahtjev zbog priziva savjesti liječnika potpisavši ugovor s KBC-om Sestre milosrdnice. No tamo su ugovor otkazali jer “ne žele raditi tuđi posao” i nemaju dovoljno osoblja. U Sv. Duha sad pak pacijente upućuju u druge bolnice: “Zašto bi uopće govorili da ste pacijent sa Svetog Duha. Kakve veze ima, možete i u Dubrovniku to napraviti, nije to po mjestu stanovanja”, kaže sestra u Sv. Duhu, iako se primjerice trudnice koje se ne jave u matičnu bolnicu redovito upućuje nazad. Index

23.02.2015. (12:52)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

14:15 Došljaci (5.0), HTV2
15:30 Nazarin (7.9), HTV3
19:42 Atulova malezijska kuhinja, HTV2
20:09 CSI Hrvatska, HTV1
20:10 Zarobljeno srce (7.2), HTV3
21:00 Tri, dva, jedan – kuhaj!, RTL
21:52 Kad sam bio pjevač (6.5), HTV2
22:42 Poplava, HTV3
23:20 Kosti, RTL
23:23 Na rubu znanosti, HTV3
23:25 Pakleni udar (4.7), NovaTV
00:09 Niste još ništa vidjeli (6.4), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

23.02.2015. (12:52)

27 najvažnijih trenutaka Oskara

23.02.2015. (12:44)

Cjepivom do HIV-a

Povjesničar otkrio kako je zapravo počela epidemija AIDS-a

Skupina znanstvenika metodama molekularne genetike uspjela je pratiti točan soj HIV-a koji je postao pandemija te odrediti njegov prvotni izvor: 1908. virus je prešao s čimpanze na čovjeka na jugoistoku Kameruna, a zatim se seksualnim putem prenosio duž rijeke Sangha do Konga, grada Kinshase, a tamo su kolonijalni dužnosnici ponovnom upotrebom igala pri cijepljenju stvorili kritičnu masu zaraženih. HIV se svijetom proširio upravo cijepljenjem i transfuzijom krvi, tvrdi autor knjige The Chimp and the River: How AIDS Emerged from an African Rain Forest David Quammen. Net

23.02.2015. (12:41)

Stiže preko 35 cm snijega i orkanska bura

23.02.2015. (12:31)

Završena armiranobetonska konstrukcija Terminala Zračne luke Zagreb, počeli radovi na krovištu

23.02.2015. (12:28)

Vau-vau

"Hrvatska – američka pudlica"

“Američki ambasador Kenneth Merten, prekoračujući uzuse diplomatske pristojnosti, izgalamio se na svog domaćina zbog odlaska delegacije na gospodarski forum u Moskvu. Umjesto da ga se prozove, gledali smo natjecanje u ‘rektalnom alpinizmu’, pa se Tomislav Karamarko požurio u cijelosti složiti s Mertenom, nagovještavajući da u odnosima s Washingtonom novi rekordi u samoponižavanju tek slijede. Prije njega, Kolinda Grabar Kitarović uvela je niz amerikaniziranih novosti u svoje političke nastupe. Hrvatska je tako istakla kandidaturu da bude druga najveća američka pudlica u Europi, odmah iza Kosova koje je tu titulu zaslužilo podizanjem spomenika Billu Clintonu u Prištini, koji je otkrio – Bill Clinton”, piše Marinko Čulić. Novosti

23.02.2015. (12:20)

HŽ snizio cijene putovanja za Zagreb, Split i Rijeku, ali ne i Osijek

23.02.2015. (12:13)

Jelena Lovrić: Zagreb je izgledao poput Majdana, političari, bit ćete krivi ako padne krv

23.02.2015. (12:09)

Gasi se stranica "Ja sam Marko Grahovac"

23.02.2015. (11:53)

Jadranka Kosor: Gosti na inauguraciji predsjednice Grabar-Kitarović njezina su politička poruka

23.02.2015. (11:52)

Sit gladnu ne vjeruje

Opustošene grčke banke, a pravi udar tek slijedi?

Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša – od prošle godine spali su sa 164 milijarde eura na 143 milijardi, a Grci povlače svoje ušteđevine u strahu od ciparskoga scenarija, odnosno nadzora platnoga prometa, kojim se pokušava spriječiti “bijeg novca”, no njega je pak teško razlikovati od običnoga plaćanja računa. Naime u Cipru je nadzor najviše pogodio obične ljude, koji su ušteđevine ostavili u bankama, dok su bogataši svoje milijune na vrijeme prebacili u inozemstvo. Poslovni puls

23.02.2015. (11:27)

Šibenski studenti dobili novu menzu, na zidovima stripovski junaci

23.02.2015. (11:25)

Radnici iz BiH u Kataru mjesecima bez plaća, žive od pomoći lokalnog stanovništva

23.02.2015. (11:24)

Imamo Hrvatsku

U Hrvatskoj lani nikad manje rođene djece

Negativan prirodni prirast 2013. dosegnuo je vrhunac otkad se vode statistike: lani je umrlo 52.427 ljudi, a rodilo se 39.596 djece, odnosno radi se o broju ljudi ekvivalentnom gradu veličine Križevaca. Riječ je o najmanjem broju rođene djece otkako se vodi statistika. Raste i broj djece rođene izvan braka (16,1%) te prosječna starost majke: dok je 1968. iznosila 22,8 godina, 2013. porasla je na 28,3 godina. Depopulaciju naglašava i povećano iseljavanje: prošle godine Hrvatsku su napustile 15.262 osobe – još jedni Križevci. Index

23.02.2015. (11:11)

Sponzorirana vijest

Plaćate na internetu, a nemate tekući račun u banci? Moguće je!

Bojite se prijevara na internetu, ne želite nigdje ostaviti svoje podatke, niste kreditno sposobni ili nemate otvoren tekući račun, a svejedno želite nešto kupiti na internetu? Najbolje rješenje su prepaid kartice kojima anonimno kupujete online i offline, poput međunarodne Ekesh VISA Poklon kartice koju možete kupiti na svim kioscima Tiska i Tisak media centrima u vrijednostima od 250,500 i 1000 kuna. Idealna i za putovanja u inozemstvo i shopping na „nesigurnijim“ mjestima – Ekesh Visa Poklon kartica.

23.02.2015. (11:10)

Veli mir, a kuri frku

Ugledni građanin Bujanec

“‘Idi tamo! Ti si s njima došo’, poručio je Velimir Bujanec novinaru Indexa i rukom mu spriječio snimanje izjave Josipa Klemma. ‘Izgledaš ko da te voda donijela’, nastavlja Bujanec i novinara naziva ‘pedofilom’. Klemm završava svoje izlaganje o braniteljima koji ‘žele dobro za sve’, a Bujanec iz prvih redova poručuje prosvjednicima protiv ‘terora šatoraša’ s druge strane ‘da se operu’. Problem zaista nije u samom Velimiru Bujancu, već u činjenici da on spada u red ‘uglednih građana’, da ima svoju emisiju i da je bio gost na inauguraciji šefice države. A sve to više govori o našem društvu nego li o samom Bujancu”, pišu Novosti.

23.02.2015. (10:57)

‘Šukerov fijasko sa stolicom idealna metafora države koja tone, a svi se prave da ništa ne vide i da stvar ide dalje’

23.02.2015. (10:56)

Zrinka Pavlić: HTV dosadnu dodjelu Oscara spasio komentatorima

23.02.2015. (10:54)

10 do 12

Zaprimljeno 263.000 poreznih prijava, 2. ožujka zadnji dan za predaju

Porezna uprava izvijestila je kako je do danas zaprimila nešto više od 263 tisuće godišnjih prijava poreza na dohodak, no kako se očekuje ukupno 730 tisuća, a rok za predaju je 2.3., posljednja tri dana ispostave Porezne radit će duže (u petak do 19h, subotu do 15h, a u ponedjeljak do 19). Prošle je godine zaprimljeno 725.001 prijava poreza na dohodak – povrat je ostvarilo 585.056 prijava, u ukupnom iznosu od gotovo 1,1 milijardu kuna, dok su građani na temelju 74.125 prijava trebali uplatiti 424,8 milijuna kuna. T-Portal

23.02.2015. (10:32)

Zimski uvjeti, jak vjetar i zabrana prometa u pojedinim dijelovima Hrvatske

23.02.2015. (10:32)

Video: Hondina nova reklama koja ponovo pomiče standarde u oglašavanju!

23.02.2015. (10:29)

Not so Victor now

Viktor Orban izgubio dvotrećinsku većinu u parlamentu

Na djelomičnim izborima u Veszpremu mađarski premijer Viktor Orban izgubio je dvotrećinsku parlamentarnu većinu, koju ima već četiri godine. Kandidat Zoltan Kesz, s potporom lijeve oporbe u okrugu Veszprem, izabran je s 43% glasova, nasuprot 34%, koliko je dobio kandidat vladajuće stranke Fidesz. Dosadašnja većina Orbanu je bila omogućila provođenje sporne reforme mađarskoga ustava, a usto mu je olakšala donošenje korjenitih reforma u pravosuđu, medijima i gospodarstvu, koje su naišle na žestoku kritiku kod kuće i u inozemstvu. T-Portal

23.02.2015. (09:43)

Hrvatska je Srbiji Slovenija

Pomoć ili blokada: Hrvatska će ipak uvjetovati pregovore Srbije s EU-om

Aleksandar Vučić pojavio se na inauguraciji u Zagrebu i zato što Srbija očekuje da će se ove godine ipak otvoriti prva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om. Problem sankcioniranja ratnih zločina i problem nestalih bit će glavne teme kojima bi Hrvatska mogla uvjetovati pregovore i eventualni ulazak Srbije u EU. No, kad se već radi pritisak, onda to treba raditi unutar europskih institucija i pregovaračkog okvira, a ne balkanski rješavati bilateralne odnose prijetnjama blokadom, piše Novi list.

23.02.2015. (09:33)

EVEN PARITY

Internet ranjivih stvari

Dolazeći Internet svih stvari, kako te stvari sada stoje, bit će kanta prepuna rupa, a proizvođači koji ne mare za sigurnost proizvodit će uređaje koji će biti nesigurni i bit će ih lako pretoviti u prislušne uređaje. Neugodna slika budućnosti: domovi u kojima su možda i desetine “opamećenih” komada elektronike koji su svi potencijalno osjetljivi na napad (veseljak koji vam uključi grijanje u sred ljeta ili isključi hladnjak dok ste na godišnjem, ili pak psihopat koji vam uključi strujna kuhala u nadi izazivanja požara), piše Radoslav Dejanović. Monitor

23.02.2015. (09:28)

Kratkovidnost Akademije

Oskari 2015: Birdman poletio na četiri kipića

Ovogodišnja dodjela Oskara bila je antiklimaktična: Iñárrituov Birdman pokupio je četiri kipića (za najbolji film, redatelja, kinematografiju i originalni scenarij), dok se pravi favorit – Boyhood – morao zadovoljiti nagradom za najbolju sporednu ulogu (Patricia Arquette, koja je oduševila publiku govorom o izjednačavanju plaća muškaraca i žena). Mlak dojam nije uspio popraviti ni mlitav Neil Patrick Harris, koji je zapeo na pola puta između tradicionalnog voditelja i pravoga stand-upa. Oskare za glavne uloge odnijela su dva prikaza osoba s posebnim potrebama – Julianne Moore za prikrivanje demencije u Still Alice i Eddie Redmayne za utjelovljenje Stephena Hawkinga. JK Simmons odnio je zaslužen i očekivan kipić za sporednu ulogu nemilosrdnog mentora u Whiplashu, a najboljim stranim filmom proglašena je Ida Pawela Pawlikovskog. (cijeli popis nagrada). Guardian

23.02.2015. (09:10)

Sponzorirana vijest

Probudite svijest o dodiru: Tečaj masaže od dva dana uz diplomu

Steknite nova znanja i vještine uz dvodnevni tečaj masaže u Institutu zdravlja i ljepote – Dharma, sada za 699kn umjesto 2500kn. Tečaj uključuje osnove fiziologije i dermatologije, teorije masaže, higijenu prostora i anatomiju te se sastoji od teorijskog i praktičnog djela. Naučit ćete osnove klasične masaže cijelog tijela, a uključene su skripte i testiranje nakon završetka tečaja. Tečaj će vam probuditi svijest o masaži, dodiru i pristupu.

23.02.2015. (09:09)

Internet ranjivih stvari

Prošli put pisao sam o neugodnom pravnom izrađaju Samsungovih televizora koji su pobudili sumnju da isti, lijepo opremljeni kamerama i mikrofonima, zapravo mogu (ili će u nekom trenutku moći) prisluškivati svoje vlasnike.

U međuvremenu se štogod zanimljivog izdogađalo… ispostavilo se da Samsung nije jedini proizvođač sa figom u džepu, već da popriličan broj pametnih uređaja u svojim licenčnim ugovorima krije slična upozorenja: “pazite što pričate, jer bi to moglo završiti kod nekog od naših partnera”.

Nije, dakle, Samsung oličenje zla, mrska tvrtka koja nas prisluškuje… praktički svaki uređaj koji može snimati korisnika otvoren je za namjerno ili (zasad) slučajno ugrožavanje korisnikove privatnosti. Jednostavno, tehnologija je takva: poput Čehovljeve proverbijalne puške na sceni koja u sljedećem činu mora opaliti, u nekom trenutku posve sigurno dogodit će se puno ozbiljniji skandal vezan uz privatnost korisnika sve pametnijih kućnih uređaja.

Ne mora to uopće biti ciljana, maliciozna akcija proizvođača uređaja ili kakve velike nacionalne špijunske agencije: nažalost, malo detaljnija analiza Samsungovih uređaja otkrila je fenomenalno sfušanu zaštitu podataka: uređaji prilikom slanja snimke korisnikovog glasa ne čine ništa da bi te podatke zaštitili, i dapače čine spektakularnu pogrešku: podaci se šalju preko porta 443, koji se inače koristi za SSL promet, ali se šalju nekriptirani.

Jednostavnim riječnikom rečeno, SSL je standard za slanje kriptiranih, zaštićenih podataka i obični korisnici najčešće ga primjećuju kad pristupaju zaštićenim web stranicama poput elektroničke pošte, telebankinga i sličnih stranica koje koriste HTTPS protokol, pa im pretraživač pokaže onaj mali lokot uz adresu stranice kao indikaciju da je komunikacija zaštićena. Ti se servisi najčešće nalaze na portu 443, što korisnici uglavnom ne primjećuju jer je taj dio priče za njih transparentan.

Poanta priče je da je port 443, kao i svi drugi TCP/IP portovi, tek univerzalna “cijev”: kroz nju može teći pitka voda, otpadna voda, plin ili u njoj može biti vakuum. Što će se nalaziti u cijevi ovisno je o tome što će računalo u tu cijev poslati, a ne o rednom broju cijevi. Drugim riječima, što prolazi kroz portove ovisno je o servisu, portovima je sasvim svejedno.

Netko pametan u Samsungu odlučio je iskoristiti port 443, koji se uobičajeno koristi za kriptiranu komunikaciju sa serverom, ali je pritom zaboravio (jer zbilja mislim da je riječ o teškoj šlampavosti) da nije dovoljno promet usmjeriti u tu “cijev” da bi ga ta cijev nekom magijom kriptirala i zaštitila, već da u “cijev” iz televizora treba pustiti već kriptirane, zaštićene podatke.

Rezultat toga su paketi koji su itekako čitljivi bilo kome tko ih se uspije dočepati. U praksi postoji barem jedan ozbiljan problem s tim: imate li otvorenu WiFi mrežu, svatko na nju spojen moći će “uloviti” pakete koje šalje vaš pametni televizor i veselo proučavati što unutra ima.

Pomislite li kako danas više nitko nema otvorenu mrežu, razočarat ću vas. Ima ih, nažalost, još uvijek. Pa imam tako i jednog poznanika čija je WiFi mreža bila otvorena da ne bi morao gostima namještati pristup, a jedina zaštita bila je neobična ideja da svoju mrežu (tj. SSID) nazove “MUP” – jer tko bi se usudio prčkati po MUP-ovoj wireless mreži?

I ponovo, u toj su priči najmanji problem ljudi, jer njih je moguće educirati. Daleko, daleko veći problem je što nadolazeći “Internet of things” proizvođači ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, uključujući i neke koji bi po definiciji morali biti vrlo ozbiljni glede on-line i off-line sigurnosti.

Dolazeći Internet svih stvari, kako te stvari sada stoje, bit će kanta prepuna rupa: proizvođači koji ne mare za sigurnost proizvodit će uređaje koji će biti inherentno nesigurni i bit će ih lako “preuzeti” ili, što je daleko opasnije, bit će ih lako pretvoriti u prislušne uređaje čak i kad mislite da su isključeni.

Dodajmo tome činjenicu da proizvođači “neračunalnog” hardvera ne vole raditi sigurnosne zakrpe za svoje proizvode (pametni telefoni su najbolji tužan primjer koliko želja za profitom može prevagnuti nad brigom za korisnika) i da će mnogi od tih uređaja, nakon što izađu na tržište ostati nepokrpani, sa svim sigurnosnim rupama otkrivenim nakon izlaska uređaja na tržište – i dobivamo neugodnu sliku budućnosti: domovi u kojima su možda i desetine “opamećenih” komada elektronike: rasvjeta, bijela tehnika, grijanje, hlađenje, automatizirano ovo i ono… gomile uređaja koji su svi potencijalno osjetljivi na napad i kojima napadač može uzrokovati barem financijsku ako ne i materijalnu štetu (veseljak koji vam uključi grijanje u sred ljeta ili isključi hladnjak dok ste na godišnjem, ili pak psihopat koji vam uključi strujna kuhala u nadi izazivanja požara).

U biti, u vlastitom domu imat ćete situaciju kakvu ima i iz kakve se tek sad mukotrpno izvlači širine problema sigurnosti sve svjesnija industrija: nezaštićen sustav osjetljiv na napad i zlouporabu. Samsungov nevjerojatan programerski šlamperaj samo ukazuje koliko je pitanje sigurnosti i zaštite korisnikovih podataka nebitno proizvođačima uređaja.

Dok jednog dana nekom ne izgori kuća.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

23.02.2015. (09:00)

Istaknite figuru s dva komada dizajnerskih tajica za 69 kn – gratis dostava

23.02.2015. (08:49)

Pamtim samo sretne dane

Weimar na Egeju

Kad se govori o mjerama potrebnim u doba krize, uvijek se spominje vajmarska Njemačka kao vrhunaravni primjer opasnosti proračunskoga deficita i monetarne ekspanzije. No njemačka povijest nakon Prvoga svjetskog rata pritom se navodi selektivno – govori se o hiperinflaciji 1923., ali ne spominje se deflacija 1930-ih, a ne spominju se ni reparacije koje su uništenoj njemačkoj ekonomiji Britanija i Francuska nametnule nakon rata – pojave itekako relevantne za današnju grčku krizu, piše New York Times.

23.02.2015. (08:49)

Veliki požar u DM-ovu skladištu u Beogradu: Plameni jezici dosežu visinu od 50 metara, odjekuju eksplozije

23.02.2015. (08:35)

5 stranica s originalnim citatima

23.02.2015. (08:18)

Samo 1000,99 kuna

Kako odrediti pravu cijenu

Zaokružiti ili ne zaokružiti – glavno je pitanje u određivanju cijene. Istraživanja pokazuju da su okruglim brojkama skloniji oni koji kupuju na temelju emocija, dok neokruglim brojkama više vjeruju oni koji su se u kupnju upustili analitički i proučili specifikacije proizvoda. Ipak, nema univerzalnog recepta. neurosciencemarketing.com

23.02.2015. (06:55)

Ovaj Ferrari je najekskluzivniji automobil svih vremena, a za njega je rijetko tko čuo