Pomoć ili blokada: Hrvatska će ipak uvjetovati pregovore Srbije s EU-om - Monitor.hr
23.02.2015. (08:43)

Hrvatska je Srbiji Slovenija

Pomoć ili blokada: Hrvatska će ipak uvjetovati pregovore Srbije s EU-om

Aleksandar Vučić pojavio se na inauguraciji u Zagrebu i zato što Srbija očekuje da će se ove godine ipak otvoriti prva poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om. Problem sankcioniranja ratnih zločina i problem nestalih bit će glavne teme kojima bi Hrvatska mogla uvjetovati pregovore i eventualni ulazak Srbije u EU. No, kad se već radi pritisak, onda to treba raditi unutar europskih institucija i pregovaračkog okvira, a ne balkanski rješavati bilateralne odnose prijetnjama blokadom, piše Novi list.


Slične vijesti

19.03. (15:00)

Povratak škarnicli

EU razmatra smanjenje ambalažnog otpada

Tijela Europske unije postigla su privremeni dogovor o novom zakonu koji bi mogao zabraniti jednokratnu plastiku za voće i povrće u supermarketima. Ciljevi dogovora uključuju smanjenje ambalažnog otpada za 5% do 2030. i 15% do 2040. godine te poticanje recikliranja svih vrsta ambalaže do 2030. Čelnici EU ističu da je ovaj korak ključan u suočavanju s rastućim problemom ambalažnog otpada. (Lider)

12.03. (12:00)

Ma, kako se samo usudila!? Zapanjeni smo

Šefica EU tužiteljstva, Laura Codruta Kövesi, otvorila je vatru na Plenkovića

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

28.02. (13:00)

Nova era u borbi protiv ekoloških zločina

Europski parlament usvojio novi, stroži zakon o ekološkim zločinima

Prema ovoj direktivi, počinitelji ekocida suočit će se s ozbiljnim kaznama, uključujući mogućnost zatvorske kazne do 10 godina. Prethodna direktiva nije bila dovoljno učinkovita u suzbijanju ekoloških zločina, koji su se, prema Europskom uredu za okoliš, rapidno povećali i postali četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. Nova direktiva cilja na djela poput uništavanja ekosustava i ilegalne sječe šuma. Države članice imaju dvije godine da se usklade s novom direktivom. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša i osiguranju odgovornosti za one koji ga uništavaju. (Green.hr)

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.

17.02. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

13.02. (18:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Prošle godine neviđeni pad generiranja energije iz ugljena i plina, što je rezultiralo smanjenjem emisija CO2 za 19%

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

11.02. (12:00)

Ipak nije bilo samo mračno

Zeleni pojas: dio netaknute prirode u Europi, prolazi i kroz Hrvatsku

Na mjestu Željezne zavjese danas se nalazi Pojas koji se proteže od Norveške pa sve do Grčke, a riječ je o kontinuiranom dijelu netaknute prirode koji se proteže na više od 12 tisuća kilometara te prolazi kroz 24 zemlje, uključujući i Hrvatsku. Pojas povezuje nacije, ali prirodna staništa brojnih vrsta dok nosi i simbolički teret te danas postoji kao gotovo nevidljiv, ali trajan podsjetnik na podjele iz prošlosti. Kod nas se odnosi na rijeku Dravu, odnosno granicu s Mađarskom. Index

11.02. (10:00)

Sanjam zelenu Europu

Predvidjeli kako će izgledati život u 2040., kada bi zeleni plan EU uspio

Europljani će se voziti biciklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico. Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kabela iznad glave. U EU više nije ostao nijedan rudnik ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju. Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života. Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU ograničavaju rad na otvorenom ljeti.

Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta, Europska komisija raspoređuje sve veću europsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu. Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer diljem kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora. Index

13.01. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

10.01. (18:00)

Razlika između političara i birokratskog činovnika

Starešina: Zašto se Delorsa i danas sjećamo, a zašto će von der Leyen biti brzo zaboravljena

Čak ni u svoje zlatno političko doba Delors nije bio političar prvoga europskog, a kamoli globalnog ešalona kojim su tada dominirali politički lideri koji su mijenjali Europu i svijet: Ronald Reagan, Mihail Gorbačov, Margaret Thatcher, François Mitterrand, Helmut Kohl… Delors je bio tek Mitterrandova produžena ruka u Europi, vrijedni operativac koji je uspio politički ujediniti (tada još samo zapadnu) Europu oko njezina čvršćeg ujedinjenja promičući europski model simbioze ekonomskog liberalizma, naddržavnog intervencionizma i socijalne države, u projektu u kojem će glavni integrativni faktor biti sveobuhvatna pravna regulacija. Jacques Delors u svoje je doba bio političar, i to političar koji stvara jedan projekt – EU. Ursula von der Leyen politička je etiketa na onome u što se taj projekt pretvorio – hiperbirokratizirani sustav otuđene moći. I uvijek se može zamijeniti drugom etiketom, Višnja Starešina za Lider.