20/04/2018 - Monitor.hr
20.04.2018. (22:30)

Što sad sprema?

Lars von Trier vraća se u Cannes nakon sedmogodišnje zabrane

Autor filmova ‘Lomeći valove’, ‘Dogville’, ‘Melankolija’ i ‘Ples u mraku’, Lars von Trier 2011. se u Cannesu nazvao nacistom i izjavio da suosjeća s Adolfom Hitlerom, zbog čega je proglašen nepoželjnim na prestižnom filmskom festivalu. Ove godine međutim iz organizacije su natuknuli da se kontroverzni danski redatelj vraća krimićem The House That Jack Built. T-Portal, Guardian

20.04.2018. (22:30)

Pozadina napada

Rusi tvrde: U Guti su pronađeni spremnici s klorom iz Njemačke i Velike Britanije

“U oslobođenim dijelovima Istočne Gute, sirijska vojska pronašla je spremnike s klorom, najgorom vrstom kemijskog oružja, koji su bili iz Njemačke. Osim toga pronađene su dimne granate koje su proizvedene u gradu Salisburyju, u velikoj Britaniji”, objavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova na konferenciji za medije u Moskvi. Podsjetimo, ruski špijun Sergej Skripal i njegova kći napadnuti su nervnim agensom upravo u Salisburyju. Glasnogovornica je izjavila kako ovo otkriće potkopava “vjeru u čovječnost vodstva nekih država”. Index

20.04.2018. (20:30)

Big fish

Plava laguna ulaže pola milijarde kuna u četiri kompleksa u Poreču i Umagu

Porečka hotelska kuća Plava laguna ove godine ulaže najviše u svojoj povijesti – čak pola milijarde kuna, i to u četiri svoja projekta u Poreču i Umagu. U Poreču se uređuje Park resort, novi kompleks koji će prve goste primiti u srpnju. Investicija iznosi čak 35 milijuna eura, uređuju se novi hotel, apartmani i vile, koji će biti namijenjeni prije svega obiteljima s djecom. U Umagu se uređuje Garden Suites & Rooms Sol Umag (4,7 milijuna eura) te kamp Stella Maris (11,2 milijuna eura). Jutarnji

20.04.2018. (19:32)

Foto: što donosi treća sezona ‘Crno-bijelog svijeta’

20.04.2018. (17:30)

Tko čita i skita

Noć knjige u rekordna 284 grada, a počinje lansiranjem rakete od knjiga

Sedma Noć knjige održat će se u ponedjeljak 23. travnja, u rekordna 284 grada, a program će početi u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu lansiranjem rakete od knjiga – video. Tema ovogodišnje Noći knjige je Budućnost knjige, pri čemu je središnje pitanje kako tehnologija mijenja naše živote i načine na koje pričamo priče, poteškoće koje ju prate te njihov utjecaj na zainteresiranost za čitanjem. Javnosti će biti predstavljeni rezultati koji pokazuju oporavak tržišta knjiga. T-Portal

20.04.2018. (16:39)

SpaceX prvi put lansirao NASA-in znanstveni satelit; tražit će planete pogodne za život

20.04.2018. (16:30)

Buna u teatru

Glumci ZKM-a: Nećemo provesti izbore niti imenovati kandidata u novo Kazališno vijeće

Drama oko izbora ravnatelja Zagrebačkog kazališta mladih ne stišava se ni nakon nekoliko mjeseci. Nakon što je Gradska skupština krajem ožujka razriješila dužnosti članove Kazališnog vijeća i imenovala nove, kazališni umjetnici su odlučili kako neće provesti izbore niti imenovati svojeg kandidata u to novo vijeće. Tvrde kako će vijeće moći normalno raditi unatoč nedostatku jednog člana, a njihova odluka je simbolički način da pokažu kako im je dosta te da ne žele više biti dio priče oko imenovanja novog vodstva. Jutarnji

20.04.2018. (16:23)

Joachim Trier: Hitchcock mi je bio inspiracija za ‘Thelmu’

Publiku naviknutu na naturalistički ton vaših ranijih uradaka („Repriza“, „Oslo, 31. kolovoza“ i „Glasnije od bombi“) pomalo će iznenaditi činjenica što ste odlučili snimiti
nadnaravni triler. Što vas je nagnalo na taj korak?

Da budem iskren, oduvijek sam radio filmove koje sam želio raditi baš u tom trenutku života. Ovaj puta sve je otišlo u nekom čudnovatom smjeru u kojem smo svi skupa željeli probati nešto potpuno novo. Odrastao sam gledajući filmove Antonionija i Bergmana, ali također i Briana De Palme. Također su mi se oduvijek sviđale egzistencijalističke implikacije Cronenbergove „Mrtve zone“ za koju smatram da je nešto poput bajke u kojoj je redatelj pokazao nešto vrlo humano, premda se praktički radi o uratku nadnaravne tematike.

Gdje je započela priča filma „Thelma“?

Imao sam ideju za priču o vješticama radnjom smještenu u Oslo. Prošao sam tu fazu zbog toga što sam filmofil, a sa svojim ko-scenaristom Eskilom Vogtom gledao sam puno talijanskih horor filmova iz 70-ih. Sjećam se da sam gledao filmove kao što su „Jacob’s Ladder“ redatelja Adriana Lynea ili „The Hunger“ Tonyja Scotta koji su bili izuzetno vizualni. Eskil i ja razgovarali smo o tome kako se ti filmovi čine vrlo humanima, kako se svojim temama bave problemima anksioznosti i smrtnosti i ostalim egzistencijalnim pitanjima, ali na žanrovski način. I nakon toga započeli smo raditi na nekim idejama kroz koncept točno određenih scena i slika. Iz njih je proizlazilo sve više i više likova i rođena je Thelma. Prije nego što smo uopće shvatili što se događa, počeli smo žonglirati s dvije stvari odjednom – jedna je bila priča o odrastanju (s kojom se može povući paralela lika mlađeg brata iz filma „Glasnije od bombi“) odnosno melankolična usamljenost (poput one iz filma „Oslo, 31. kolovoza“), a druga je bila sam filmski žanr, jer smo željeli snimiti žanrovski uradak. To je ujedno bio i najzabavniji dio procesa – iskoristiti priču koju nosi jedan lik (koncept s kojim sam dobro upoznat) i vidjeti mogu li ga vizualno uklopiti u univerzum u kojem postoji puno više mjesta za maštu.

Bez odavanja radnje, postoje trenuci kada film odlazi iz racionalnog svijeta u svijet snova, noćnih mora i fantastike. Kako vam je bilo istraživati ovakve stvari?

Bilo je to oslobađajuće iskustvo. Priča na određeni način ima i mitsku kvalitetu. Bavi se odnosom oca i kćeri. Bavi se nemogućnošću prihvaćanja vlastite sudbine. Film ima tu jednu mitsku razinu koja je netipična za današnju norvešku kinematografiju. Za mene je poprilično zanimljivo bilo po prvi put spojiti snimanje u Cinemascopeu i pronalazak glumica koje ranije uopće nisu glumile ili su glumile tek u nekolicini uradaka. Eili Harboe ima nešto malo iskustva, ali nije akademska glumica, dok je Kaya Wilkins prvenstveno glazbenica koju smo morali nagovoriti da nastupi u našem filmu.

Glumica Harboe na ekran prenosi Thelmine emocije s bolnim senzibilitetom. Priče o odrastanju su već same po sebi vatrene, ali u ovom slučaju tome je još pridana i
činjenica što ju snažno privlači druga mlada djevojka što je možda u kontradikciji s njezinim religioznim odgojem.

To je definitivno problem za Thelmu budući su je njezini roditelji odgojili na religiozan način, ali sam u filmu htio prikazati da ta privlačnost može biti čista i lijepa stvar. Sve je to za njezin mladi um vrlo komplicirano za prihvatiti. Smiješno je, jer sam paralelno s radom na post-produkciji ovog filma također radio i na dokumentarcu s norveškim spisateljem Karlom Oveom Knausgirdom o norveškom slikaru Edvardu Munchu koji je naslikao „Vrisak“ i još mnogo tjeskobnih slika. Ali također je slikao uratke o ljepoti, senzualnosti te kompleksnosti radosti u skandinavskoj kulturi. Munch se dosta često bavi mladim ljudima koji odrastaju i pokušavaju shvatiti sami sebe.

To se svakako osjeti i u ovom filmu. Gotovo da se može vidjeti paranormalni fenomen koji Thelma generira kao reakciju protiv represije.

Veliki sam obožavatelj načina na koji je Hitchcock koristio psihološke dileme kao početak narativne priče. Traume iz djetinjstva u filmu „Marnie“ ili anksioznost i krivnja u „Vrtoglavici“ su odlični primjeri za to – kao da u njima postoji nešto s čime se možeš poigrati, a Hitchcock je to iskoristio na sjajan način i to mi je poslužilo kao inspiracija. U slučaju mog filma, radi se o anksioznosti tijela. Mlada djevojka nosi se s neobjašnjivim napadajima koji započinju u ranoj fazi filma, a doktori i znanost ne mogu točno odgovoriti na to što joj se događa. Dosta sam istraživao. Ideja o psihogenskim napadajima koji nisu povezani s epilepsijom zbilja postoji. Oni, naravno, nemaju implikacije nadnaravnog, ali se definitivno mnogo toga događa u pogledu psiholoških i somatskih iskustava tijela koje je iznimno teško za objasniti.

Još jedna inspiracija koju se ne može zaobići kada su u pitanju teme mladih žena i telekineze jest Stephen King.

Naravno. „Carrie“ i „Firestarter“ također. Likovi iz tih djela su poput grčkih mitova – kada netko pokušava nijekati svoju pravu sudbinu s kojom će se prije ili kasnije suočiti. Ali to su priče koje isključivo nose likovi, a King svoje likove piše na fascinantan način.

Vratimo se za trenutak na dodjeljivanje uloga i vašu odluku da za film angažirate potpuno nova, mlada lica.

Za ove dvije uloge vidio sam skoro tisuću ljudi. Kada smo se upoznali s Eili, odmah je postalo očito da se radi o neobičnom glumačkom talentu. Njezina mješavina zrelosti i nevinosti koju je mogla predstaviti na ekranu praktički pokazuje sve što nam je trebalo. Također je pomoglo što je ona isto godište kao i lik koji smo napisali. Veliko je pitanje bilo da li će moći izdržati pritisak fizičke zahtjevnosti uloge. Morala je glumiti sa zmijama te proći ekstenzivan podvodni trening. Tražila je od nas da sve zahtjevnije stvari radi sama. Također je morala naučiti kako odglumiti napadaje i grčeve, a da sve izgleda stvarno. Razmišljali smo i o CGI-ju, a upoznali smo je i s posljedicama PTSP-a. Nikad nisam vidio da jedna glumica radi tako fizički zahtjevne stvari sama. S druge strane, Kaya Wilkins je poznata glazbenica. Ona je polu-norvežanka, polu-amerikanka, a živi u New Yorku. Za nju se također ispostavilo da je izvrsna glumica. Dinamika između njih dvije bila je odlična. Ona je jedan od onih tipova s kojima je vrlo lagano za raditi. Tijekom najstresnijih dana na snimanju ona nas je sve smirivala. Jako je cool.

20.04.2018. (15:30)

Ruka u ruci

Europa je na raskrsnici, Merkel i Macron spremaju reformu EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron žele, unatoč mnogim različitim stajalištima, do sredine godine predstaviti zajednički plan za reformu EU. “Europa je na raskrsnici. Živimo u jednoj fazi europske avanture koja je stvarno jedinstvena. Zajednička suverenost Europe je kroz ratove i trgovinske sukobe stavljena na kušnju”, istaknuo je Macron. Kao reformske teme o kojima bi se raspravljalo do lipnja navedeni su europska azilantska politika, zajednička vanjska politika te daljnji razvoj gospodarske i monetarne unije. T-Portal, Independent

20.04.2018. (14:30)

Plodna sezona

Prihodi La Lige porasli pola milijarde eura

Španjolska nogometna liga zabilježila je prošle sezone 3.6 milijardi eura prihoda, od čega gotovo 40% od TV prava. Ukupni prihodi klubova prve i druge lige iznosili su 3.6 milijardi eura što je 495 milijuna eura više u odnosu na prethodnu sezonu. Klubovi su također smanjili porezni dug od 650 milijuna eura u siječnju 2013. na 96 milijuna eura. Ove sezone La Liga se želi prvi put premašiti 4 milijarde eura prihoda. Index, Sport24.co.za

20.04.2018. (13:30)

Looking back

Mavrović: Prehrana me koštala poraza

“Makrobiotika je sjajan princip življenja i prehrane, ali ne i za ambicioznog sportaša u teškoatletskom sportu. Koncept prehrane s cjelovitim namirnicama uzeo je danak pa sam izgubio na snazi i eksplozivnosti… Krahirali su mi i tijelo i psiha. Nije tu bilo dijagnoze, cijelo moje biće bilo je iscrpljeno. Iz njega je bila izvučena esencija, potrošio sam je boksanjem, eksperimentom koji je trebao rezultirati novim putem za sportaše”, kaže Željko Mavrović o svojoj karijeri. Večernji

20.04.2018. (12:30)

Auto ubojica

Sva ubojstva u Zagrebu iz prošle godine su riješena, prometne nesreće ponovno u porastu

Tijekom 2017. godine na području Zagreba zabilježeno je: 12.994 kaznena djela, 6255 prometnih nesreća i 15.257 prekršaja iz područja javnog reda i mira. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kriminalitet je u padu za 666 djela ili 4,9%, razriješenost je 53,4% ili jedan posto bolja, naknadna otkrivenost je 44,5% ili 1,2% veća ili bolja, 4,2% manje je prekršaja iz područja javnog reda i mira, ali je 6,3% više prometnih nesreća i uz to više poginulih osoba. T-Portal

20.04.2018. (12:19)

Zelena akcija prosvjedovala protiv LNG-a pred Saborom držeći transparente "Akcija! Jadransko more na samo 99 godina" i "Prodajemo pomorsko dobro po hitnom postupku"

20.04.2018. (11:41)

Ove subote u 19 sati opet će se paliti samoborski Jurjevski krijes

20.04.2018. (11:30)

Moj TV podsjetnik

Šest programa petkom

13:50 Život s tuđim identitetom (6.2), HTV2
18:00 Kraljevski vrtovi: Hampton Court, HTV3
20:00 ZG80 (7.2), RTL
20:05 Prava frekvencija (7.4), HTV1
22:02 Špijuniranje kraljevske obitelji, HTV1
22:30 Starci 2 (5.4), NovaTV
22:33 Starigrad (NP Paklenica) – Crikvenica: Bicikizam – Tour of Croatia – sažetak, HTV2
23:08 Rocky (8.1), HTV2
00:00 Trinaesti ratnik (6.6), RTL
00:30 Čarobne hlače (6.5), NovaTV
01:00 Zločin u raju (6.5), HTV3
02:45 Otmica (7.2), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

20.04.2018. (10:30)

I pametan i zdrav

Nije dobro da se baterija na mobitelu isprazni, kao niti puniti je do 100%

Pravilo s litij-ionskim baterijama je da bi bilo idealno kada bi većinu vremena mogle biti na oko 50% napunjenosti. Kada padnu ispod toga, malo ih dopunite, ali probajte ih ne puniti sasvim do 100%. Iako se neće dogoditi apsolutno ništa ako to radite, za što bolje zdravlje baterije i dulji vijek trajanja bolje je ne ići sasvim do kraja. Također, probajte ne puštati bateriju da padne ispod 20%. Često se postavlja pitanje treba li pustiti bateriju da padne na nulu prije nego što se napuni – ne treba. To pravilo vrijedilo je za baterije na bazi nikla, koje su imale takozvani ‘memorijski efekt’. Jutarnji

20.04.2018. (09:30)

Dragi Zagi

Od siječnja Zagreb posjetilo preko 250 tisuća turista

U Zagrebu je od siječnja do polovice travnja ove godine ostvareno 254.632 dolazaka te 496.988 noćenja, što je porast od 13%, odnosno 19%, objavio je gradonačelnik Bandić. Prema podacima iz sustava eVisitor, Zagreb je prošle godine zabilježio 1,3 milijuna dolazaka turista i 2,3 milijuna noćenja, što je predstavljalo rast od 17% u dolascima i 15% u noćenjima u odnosu na 2016. Najveći broj dolazaka bio je iz Južne Koreje, SAD-a, Njemačke, Italije i Kine. T-Portal