ožujak 2018 - Monitor.hr
31.03.2018. (21:30)

Model koji funkcionira

U Europi cvjeta zadrugarstvo, kod nas prema njemu ljudi imaju predrasude

Zadrugarstvo je snažan gospodarski pokret u gotovo svim društveno-političkim sustavima svijeta, no u Hrvatskoj nosi breme predrasude, relikta socijalizma. U Europi je u zadruge učlanjeno 140 milijuna ljudi. Oko 180 tisuća zadruga zapošljava pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj imamo oko 1300 zadruga, s 21.000 članova i 2750 zaposlenih. U Norveškoj je svaki drugi poslovno sposoban čovjek član zadruge, a tu državu mnoge financijske analize proglašavaju gospodarski najstabilnijom zemljom na svijetu. Slobodna Dalmacija

31.03.2018. (19:30)

Zemlja čuda

Komentar: Ekonomske migracije otkrivaju strukturna proturječja ovdašnjeg tržišta rada

Bilten je napravio dosta dobru analizu proturječja na hrvatskom tržištu rada. S jedne strane su poslodavci koji pričaju o podkvalificiranosti radnika i općenito nedostatku radne snage te potrebi uvoza iste, a zapravo ne mogu konkurirati uvjetima koje nude strani poslodavci; s druge su strane radnici koji radije odlaze u inozemstvo, zbog većih plaća i boljih uvjeta za mirovinu, a tu su i statistike koje zapravo pokazuju pad nezaposlenosti.

31.03.2018. (18:30)

Ideali

LMD o aktivizmu i organizacijskim oblicima borbe

Tek nakon šezdesetih godina i erupcije novih društvenih pokreta – feminističkog, gej, ekološkog, osoba s posebnim potrebama – događa se stvarna proliferacija aktivista. Do osamdesetih i devedesetih, termin se već čvrsto ukorijenio. Ovi društveni pokreti postigli su mnogo toga u zapanjujuće kratkom vremenskom roku, često uz nadograđivanje ili adaptiranje starih organizacijskih tehnika, uz istovremeno otkrivanje novih, otvorenih, demokratskih i nehijerarhijskih procedura. Ipak, u želji da se otarase dijela bremena koje je opterećivalo tradicionalnu ljevicu, potencijalno korisni okviri, tradicije i metode su također odbačeni, piše Le Monde Diplomatique u zanimljivom tekstu o povijesti aktivizma.

31.03.2018. (17:30)

Mnogo komplikovano

Nova pravila dobivanja vize za SAD

Osobe koje žele putovati u Sjedinjene Države uskoro će trebati navesti svoje identitiete na društvenim mrežama, stare telefonske broje kao i adrese elektroničke pošte, prema planu State Departmenta. Ta mjera će zahvaćati 10 milijuna osoba godišnje koje žele dobiti turističku vizu ili useliti u Sjedinjene Države, ali se neće odnositi na diplomatske putnike ni vladine dužnosnike. N1, Reuters

31.03.2018. (16:30)

Tko ju pita?

Bilježnica Robija K.: Jadna Marija

“Gospodnetićka je rekla: Ne kužin zašto je Crkva toliko na*rkana na pobačaj? Šta joj to toliko smeta? Mama je rekla: Eeee, lipa moja, aj časkom zamisli da je Marija pobacila i da nije rodila onog klipana, ne bi bogami bilo ni Crkve ni vjerskih zajednica, jel tako? Mogli smo izbjeć dvi iljade godina horora i užasa! Gospodnetićka je mašila se za londoner i rekla je: Ako je zabrana pobačaja već jednom dovela do strašne tragedije i kataklizme, zašto opet oće ponovit istu grešku? Mama je rekla: Ne misle oni da je to greška! Dok god Marija nema izbora! Jer najglavnija stvar u svemu je da Mariju niko ništa nije pita! Bezmalinovićka je vrtila sa glavom: Jadna Marija…”, piše Robi K. Peščanik

31.03.2018. (15:30)

Ekološki incident

Slavonski Brod bez pitke vode

Voda na vodocrpilištu Slavonski Brod onečišćena je i nije za piće, pokazala je analiza. Gradonačelnik Mirko Duspara onečišćenje povezuje s ekološkim incidentom koji se dogodio u srijedu, kada je tijekom tlačne probe produktovoda za naftu došlo do istjecanja naftnih derivata u okoliš. “Ovo je ravno činu terorističkog napada. Problem je u tome što sanacija nije odrađena, a sve se pokušalo zataškati, nije iscurilo 150 litara kako su rekli već mislim da se radi o preko 10 tisuća litara derivata”, kaže Duspara. Građani su sinoć pokupovali vodu s benzinskih crpki i iz trgovina, a u grad stižu i cisterne s vodom.

31.03.2018. (15:25)

Video: The Weeknd – Call Out My Name

31.03.2018. (15:24)

Jaja se mogu bojati kurkumom, kupusom i ciklom

31.03.2018. (14:30)

Tabu tema

Zašto poslodavci u oglasima objavljuju što traže od radnika, ali ne i plaću koju nude?

U Hrvatskoj je praksa uglavnom takva da se u oglasima za posao navodi samo sve što se očekuje od radnika, a rijetko kad i ono što se nudi. Jedan od razloga zašto poslodavci ne objavljuju iznos plaće koju radnik može očekivati je činjenica da ne postoji zakonska obaveza za to, ali zato na temelju Zakona o tajnosti podataka mogu općim aktom propisati da se podaci o plaćama smatraju poslovnom tajnom. T-Portal