25/04/2018 - Monitor.hr
25.04.2018. (22:30)

Fejkuše

Diplome iz BiH i Srbije neće vrijediti u RH

Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje, objavila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Izuzeto je Sveučilište u Mostaru koje provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i njegove su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj. Glas Slavonije

25.04.2018. (21:30)

Malo misto

Boba Đuđerija: Izgubljeni šušur

“Sjedeći na Peristilu ponekad se volim zabavljati mišlju i vizualizacijom Dioklecijana koji nas promatra iza zavjese s nekog od prozora Palače i onako, splitski grintavo, komentira turiste, buku i gužvu. Jednom riječju, šušur. Šušur, kakva riječ! Najvedrija riječ na svijetu – podsjeća na raskuštranu kosu, na lakoću postojanja, na ljeto i bezbrižnost. Istina, u šušuru ti se može dogoditi da ti netko ugazi na nogu. Ali i da ti neznanac nasmije dan. Šušur je život sam”, piše Boba Đuđerija za Lupigu.

25.04.2018. (20:50)

Svoga tela gospodar

Recenzija nove predstave: Autentično Kurspahićevo uživanje u izlaganju svog tijela

Jutarnji piše o novoj predstavi Mirana Kurspahića Fury Revolution Revival Tour koja igra u kazalištu &TD. “Najautentičnije je Kurspahićevo uživanje u izlaganju svog mišićavog tijela publici i stalnom mijenjanju kostima. Prema najavi, ovo bi trebala biti priča ‘o nastanku i padu jedne revolucionarne ideje’ odnosno o ‘glazbenom žanru koji i dan danas predstavlja otpor establish­mentu’, no čini se da su se autori puno više zabavljali blesavim kostimima i uživljavanjem u ulogu rock zvijezde nego razmišljanjima o revoluciji.” 100posto ima video reportažu o predstavi.

25.04.2018. (20:20)

Slatko i gorko

Irska uvodi porez na bezalkoholna pića s dodanim šećerom

Europska komisija je u utorak dala zeleno svjetlo Irskoj za uvođenje posebnog poreza na zašećerena pića u sklopu borbe protiv pretilosti. Zemlje članice imaju pravo uvoditi različite poreze, ali oni ne smiju biti diskriminatorni. Komisija procjenjuje da se bezalkoholna pića mogu tretirati drukčije u odnosu na ostale proizvode sa šećerom, jer su glavni izvor kalorija koje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti i uzrokuju zdravstvene probleme. T-Portal, Europa.eu

25.04.2018. (19:50)

Vrućina, oprez

Klimatske promjene utječu na radnike

Klimatske promjene utječu na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radnički sektor mora promptno reagirati kako bi zaštitili radnike od posljedica promjena u okolišu. Rezultati su to studije koju je objavila francuska Agencija za hranu, okoliš i zaštitu na radu. Rizici kojima su radnici izloženi, a koji nisu vezani za klimatske promjene tiču se problema koje proizvode buka i umjetna radijacija. Bilten, EurActiv

25.04.2018. (19:20)

O Winstonu i Borislavu

Komentar: Tečaj, znoj i suze

Škegro i Churchill su, svaki u svoje vrijeme, kao ministri financija vodili skoro identičnu politiku. Britanska privreda je posljedice nerealnog tečaja funte trpjela 12 godina, a spasio ju je rat, dok u Hrvatskoj Škegrina pogreška traje duplo duže i ne nazire joj se kraj, piše u komentaru za Novosti Milan Gavrović.

25.04.2018. (18:49)

Volimo kriminal

Diskografi utvrdili da 66% Hrvata ilegalno dolazi do glazbe

Čak 66% hrvatskih građana koristi neki piratski – ilegalni način dolaska do glazbe, ali istovremeno ih i više od 80 posto smatra da bi umjetnici i glazbenici trebali moći živjeti od svog rada, pokazalo je istraživanje koje je provela Hrvatska diskografska udruga. ak 44% ispitanika smatra legalnim skidanje glazbe s Youtubea na računalo, skoro 20% smatra legalnim skidanje glazbe sa stranica za hosting i dijeljenje glazbe putem torenta, a samo 34% njih koristi isključivo ”legalnu” glazbu. U slučaju nedostupnosti piratskih sadržaja, prema istraživanju, većina ispitanika bi nastavila slušati glazbu na Youtubeu. Jutarnji

25.04.2018. (18:19)

Što nam to govori?

Raste broj pretraga za izazivanje pobačaja kod kuće

Bloger Davorin Černoga, stručnjak za Google AdWords, piše o tome kako u Google tražilici posljednjih godina raste broj pretraga za izazivanje pobačaja kod kuće. Slični upiti su: prekid trudnoće prirodnim putem, izazivanje pobacaja prirodnim putem, kako izazvati spontani prirodnim putem, kako pobaciti na prirodan nacin, kako prirodno pobaciti… Prema njegovoj analizi, broj je počeo rasti 2015. godine, da bi krajem 2017. i 2018. doživio još veći skok.

25.04.2018. (17:51)

Smeće posvuda

Komentar: Bandićev novi i ljepši savski nasip

H-alter piše o jadnom stanju savskog nasipa i problemu ilegalnog odlaganja otpada. “Par kilometara nizvodno od brda smeća na Jakuševcu, tik uz nasip lijeve obale Save, smješten je pročistač otpadnih voda koji dnevno proizvodi oko 100 tona mulja, za čije trajno odlaganje još uvijek nema prihvatljivog rješenja… Od zaštićenih jezera na Savici bicikliranje putevima otpada nastavlja se dalje uz nasip na lijevoj obali Save prema Domovinskom mostu, a tu je i vodozaštitno područje vodocrpilišta Petruševec. Put uz jezero ukrašen je mnogobrojnim hrpama ilegalno odloženog otpada, koji odlažu tvrtke angažirane od strane Grada.”

25.04.2018. (17:17)

Tko se boji vode u Zagrebu još?

Najveće plaže na Jarunu nisu za kupanje

Analiza vode na jezeru Jarunu pokazala je da se ne preporučuje kupanje na tri lokacije. Uzorci vode uzeti su 156 puta na 16 lokacija u periodu od ožujka do rujna 2017., a uzorkovanje je obavljeno i ove godine te je zaključak da se dolaskom ljeta očekuje cvjetanje, odnosno povećanja broja algi i dodatno smanjenje kvalitete vode. Kupati se, ako baš želite, možete na otoku Veslača i otoku Trešnjevka, ali i na svim plažama jezera Bundek, za koji je analiza pokazala da mu je voda bitno čišća, ali u prosjeku i dva stupnja hladnija. T-Portal

25.04.2018. (16:05)

Bilo bi zgodno ući u ekran...

Pink Lady: Najbolje fotografije hrane

Jučer su dodijeljene nagrade Pink Lady Food Photography za najbolje fotografije hrane za ovu godinu, a pobjednička fotografija prikazuje iz ptičje perspektive snimljene hinduiste koji se spremaju na gozbu nakon jednodnevnog posta. U posebnim kategorijama ima vrlo lijepih fotografija – dvojica starijih muškaraca koji zajedno pripremaju večeru (otac i sin na Badnjak), ribara koji priprema večeru na svom ribarskim čamcu, žene u redu za kruh, završavanje deserta posipanjem kakaa (gore), sve u svemu lijepi i angažirani prikazi kako i što se jede po cijelom svijetu… Ovdje sve pobjedničke fotografije po kategorijama.

25.04.2018. (15:33)

Đimejlica

Stigao novi Gmail – pametniji i sigurniji

Google je predstavio velike promjene u Gmailu, kojima bi ovaj servis trebao biti sigurniji i pametniji. Promjene vrijede i za desktop i mobilnu verziju Gmaila. Jedna od stvari je povjerljivi modus (“confidential mode”) kojim bi poruke trebala ostati povjerljive, što znači da će određene poruke imati rok trajanja, moći će ih se zaštititi passwordom, onemogućiti njihovo prosljeđivanje, printanje, kopiranje ili downloadanje. Što se praktičnosti tiče, Gmail uvodi Tasks, novu uslugicu s popisom stvari za napraviti, integriranu s Gmailom i drugim Googleovim servisima pa se može povlačiti jedinice iz poruka u kalendar. Kad smo kod toga, Google Calendar će biti dostupniji sdesna na ekranu (u desktop verziji). Gmail uvodi i Smart Replies koji pomoću umjetne inteligencije automatski generira kratke odgovore personalizirane prema navikama korisnika. Desktop verzija će dobiti nove prečace za arhiviranje i brisanje poruka, a attachmente će se moći otvarati izravno iz inboxa, bez potrebe za otvaranjem poruke. Ovdje video objašnjenja promjena, ovdje uputa kako ih aktivirati (promjene se uvodi postepeno pa će neki morati pričekati). CNET, Mashable

25.04.2018. (14:17)

A i pišo dobio novu šansu

Uspjeh medicine: Prva transplantacija penisa i mošnji

Američki liječnici izveli su punu transplantaciju penisa i mošnji, što je prvi puta u povijesti (2016. bila prva transplantacija penisa, ali bez mošnji). U 14-satnoj operaciji u bolnici Johns Hopkins Medicine sudjelovalo je 9 plastičnih kirurga i 2 urološka kirurga, a transplantirali su cijeli penis i mošnje s preminulog donatora na vojnika ranjenog u Afganistanu. Kažu doktori da će primatelj povratiti gotovo normalnu urinarnu i seksualnu funkciju. Live Science

25.04.2018. (13:13)

Samoprozvani indijski duhovni guru Asaram Bapu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za silovanje 16-godišnjakinje; napad iz 2013. dogodio se u jednom od njegovih hramova, a ima ih 400 u cijelom svijetu gdje podučava meditaciju i jogu

25.04.2018. (13:04)

Onaj ubojica iz Toronta što je kombijem nasmrt pokosio 10 ljudi izgleda da je bio mrzitelj žena – nekoliko minuta prije napada na Facebooku objavio post u kojem hvali ubojicu i ženomrsca Elliota Rodgera

25.04.2018. (12:50)

Teku kune Rječinom

Rijeka ulazi u investicijski ciklus od 5,7 milijardi kuna

Do 2020. godine na području Rijeke realizirat će se 775 milijuna eura investicija, odnosno oko 5,75 milijardi kuna, u što spadaju javne infrastrukturne investicije, državne i komunalne, veće privatne, te projekti vezani za Urbanu aglomeraciju Rijeka, te Europsku prijestolnicu kulture. Konkretno, neka od tih su ulaganja u riječki prometni pravac, u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, modernizacija teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Mlaka itd (ovdje popis svih projekata). Ekonomist Mladen Vedrić kaže da je ulaganje u infrastrukturu važno, ali ono mora biti u funkciji privlačenja novih proizvodnih investicija, nove tehnologije i proizvodnje s visokom dodanom vrijednosti.

25.04.2018. (12:43)

Mercedes predstavio električnu verziju svog luksuznog auta Maybach: Na stražnjem sjedalu ima postolje za – ispijanje čaja [zubo]

25.04.2018. (12:34)

Plastični otpad na kraju svijeta: Led u Arktičkom moru pun mikroskopskih dijelova plastičnog smeća

25.04.2018. (12:28)

Foto: Mozak čovjeka koji je na nekoj drogi

25.04.2018. (12:24)

Dodatni magneti za smanjenje lista čekanja: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će ugovoriti dodatnih 5.000 postupaka magnetske rezonance (MR) radi smanjenja Nacionalne liste čekanja, za razdoblje od 1. svibnja do 31. prosinca 2018. godine

25.04.2018. (12:22)

U razdoblju od 2008. do 2015. u Europi je zabilježeno 215.000 slučajeva oboljelih od bolesti koje su se mogle spriječiti cijepljenjem, ne ubrajajući pritom gripu, a otada broj cijepljenih opada

25.04.2018. (12:03)

Nezgodna jedna vrsta mrava: Sericomyrmex amabilis – jedu mlade, vode kemijski rat, koriste se špijunažom…

25.04.2018. (11:55)

Moj TV podsjetnik

Šest programa srijedom

11:11 Eko zona, HTV1
13:24 Osjećajna odvjetnica (6,6), HTV2
14:25 Snovi o budućnosti: Medicina budućnosti, HTV3
15:03 Turska – predivna raznolikost: Obala Crnoga mora, HTV2
15:54 Čuvarice ognjišta (8,6), HTV1
16:49 Proročanstvo o klimatskim promjenama na Aljasci, HTV2
17:15 Zvjezdane staze: Nova generacija (7,8), HTV3
18:00 Zemlje – Ljudi – Pustolovine: Poštanskim brodom na Začinske otoke, HTV3
19:45 Potraga, RTL
20:05 Mijenjamo svijet: Sirija – džihadisti izbliza, HTV1
20:05 A forum – istarska vila Elis Lovrić, HTV3
20:35 LP: Bayern – Real Madrid, HTV2
20:35 Animatik – Ususret Animafestu 2018., HTV3
21:05 Dhruv Baker: Iz Hrvatske s ljubavlju – Gorski kotar, HTV1
21:26 Dopala ih Šolta, HTV3
21:46 U autobusu (7,9), HTV3
22:10 Zvjezdane staze: Voyager (7,2), HTV3
22:15 RTL Direkt, RTL
22:56 Spartak (7,9), HTV3
22:58 Mućke (8,5), HTV2
23:23 Nijemi svjedok (8,4), HTV1
23:45 Sad te ostavljam (6,6), Nova TV
00:47 Uloži na favorita (4,8), HTV2
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

25.04.2018. (11:06)

Dvije lijeve

Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

Prvi i najbitniji preduvjet za zaustavljanja umirovljeničkog siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina, poručuje Sindikat umirovljenika povodom nove mirovinske reforme. Nadalje, kažu da treba uvesti novi model obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera preživjeli dobiva pravo i na 20-50% partnerove mirovine. Zatim treba uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu, što bi danas bilo 1.548 kuna za 15 godina radnog staža, kao i uvesti nacionalnu mirovinu od 30% bruto minimalne plaće, što bi bilo 1.032 kuna. Potreban je i novi cenzus za dopunsko osiguranje, te svim umirovljenicima dati pravo na rad. Monitor.hr

25.04.2018. (10:46)

Dobar, loš, tumor

Profesor Lauc: Većina ljudi nakon 40. godine ima neki tumor

Većina ljudi nakon 40. godine ima neku vrstu tumora, bilo benignog ili malignog, a drugo je pitanje hoće li čovjeka taj tumor ubiti ili će ga imunosni sustav moći kontrolirati, rekao je prof. dr. Gordan Lauc, jedan od vodećih svjetskih znanstvenika u istraživanju glikana, sinoć u U svom filmu. On uzrok vidi u stresu – ljudi koji su pod stresom i osjećaju se ugroženi iscrpljuju svu svoju energiju imunosnog, probavnog i reproduktivnog sustava i zbog toga obolijevaju. HRT

25.04.2018. (10:25)

Sindikat umirovljenika: Ukinite obavezni drugi stup

Uoči najavljene mirovinske reforme jasno jedino to da će se ministar Pavić založiti za slabljenje prvog mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti i jačanje dugog obveznog stupa, čime se nastavlja privatizacija mirovinskog sustava, upozorava Umirovljenička udruga Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Drugi stup ukinut u zapadnoj Europi

Prvo, u zapadnoeuropskim zemljama model drugog stupa kakav je uvela Svjetska banka u bivše socijalističke zemlje, ne postoji. Većinom nemaju drugi stup ili je taj profesionalne, najčešće dobrovoljne, naravi. Ne kažu niti da je većina novih članica Europske unije – Češka i Slovenija, a naknadno Poljska, Mađarska, Slovačka, Bugarska, i od prošle godine i Rumunjska, prešla na dobrovoljni model. Zemlje koje su pod izrazitim pritiskom Svjetske banke i dalje poslušnički grabe novac iz prvog stupa i prebacuju u drugi, s razlikom što su baltičke zemlje smanjivale, a ne podizale udjel mirovinskog doprinosa za drugi stup u odnosu na početni. U Hrvatskoj je bankarski sektor, s plaćenim znanstvenicima i „stručnjacima“ praktički zapriječio da se o štetnosti hrvatskog modela drugog mirovinskog stupa govori u javnosti.

Nije istina da su mirovinski fondovi zaradili 92 milijarde, nego su izgubili 9,5 milijardi

Drugo, istina nije da su od uloženih 70 milijardi kuna obvezni fondovi pri bankama zaradili 92 milijarde, već je istina, da su od 2002. do danas ostvarili gubitke od 9,5 milijardi kuna. Naime, kada se uloženome dodaju tranzicijski, administrativni i izlazni troškovi, uključujući i visoke plaće i bonuse fond-menadžera, Hrvatska je u ozbiljnom gubitku. Što je tranzicijski trošak? Oko 2 posto bruto društvenog proizvoda godišnje, tj. iznos „oduzete“ četvrtine mirovinskog doprinosa koji je predan na upravljanje bankama, no onda se taj isti iznos posuđuje od banaka uz vrlo visoke kamate. Poljska, Slovačka i druge zemlje su na vrijeme izračunale kako se takvim drugim stupom povećava javni dug, te ukinule obveznost drugog stupa. Dodajmo k tome i gubitke izazvane kolapsom Agrokora, a prethodno Magme, Ingre, Centar i Credo banaka, Nexe i brojnih drugih firmi, pa nam je jasno da nam se prodaje šarena laža.

Mirovina iz drugog stupa bit će isplativa samo radniku s duplo većom plaćom od prosječne

Treće, nitko ne kaže javnosti da će mirovine iz drugog stupa biti isplative samo ako radnik ima plaću u iznosu od dvije do sedam puta višem od prosječne plaće, a ako su plaće niže od prosječne, dobit će najmanje za trećinu nižu mirovinu nego da je cijeli doprinos uplaćivan samo u prvi mirovinski stup.

Drugi stup loš za sve

Ukratko, obvezni drugi mirovinski stup je štetan za postojeće i za buduće umirovljenike. Postojećima se, naime, zbog okljaštrenosti mirovinskog fonda za četvrtinu te visokog javnog duga mirovine neadekvatno usklađuju i zbog toga njihova realna vrijednost kontinuirano pada. Budućim umirovljenicima će mirovina biti mizerna, pa tako svi tonu u siromaštvo.
Situacija u Hrvatskoj već jest katastrofična jer 315.000 ili 27,6 posto umirovljenika prima mirovine niže od 1.500 kuna, što je iznos koji apsolutno nedovoljan na život. Čak oko 600.000 umirovljenika ili 52,5 posto ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva u 2017. godini, kad je iznosila 2.180 kuna.

Mirovina pala na 37% plaće

Prosječna, pak, mirovina iznosi 2.317 kuna. To su točne brojke, kao što je točno i da je relativna vrijednost mirovine, tj. udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pala na samo 37,46 posto i time katapultirala Hrvatsku na dno svih država u okruženju (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%; Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%; Kosovo – 47%; Bosna i Hercegovina – 43,4 odnosno 42,5%). Hrvatska je treća zemlja u EU po nemogućnosti suočavanja s izvanrednim troškovima (60%, a prosjek EU 37,3%), iza Mađarske, Cipra i Letonije, te među rijetkim zemljama u kojima su starije osobe bitno siromašnije od djece. U Hrvatskoj je svaka treća osoba starija od 65 godina u zoni rizika od siromaštva, tj. 32,8 posto, što iznosi 1,8 puta više od EU prosjeka. Ispred Hrvatske je još samo pet zemalja, među kojima i tri baltičke zemlje koje imaju sličan model obveznog drugog stupa, te Bugarska i Rumunjska, koje su ga nedavno reformirale u dobrovoljni.

Ministar želi povećati izdvajanja za drugi stup

Ministar Pavić planira opet povećati izdvajanja za drugi mirovinski stup na račun prvoga, te time još više ugroziti postojeće i buduće umirovljenike. Na pritisak glasnogovornika financijske industrije kako treba dodatak od 27 posto osigurati i štedišama u drugom stupu, ministar planira smanjiti dodatak koji je postao zakonski dio mirovine za one koji se umirove samo iz prvog stupa, umjesto da omogući slobodan izbor svim budućim umirovljenicima iz prvog i drugog stupa da se vrate u prvi stup, ako im je to povoljnije.

Zanimljivo je da su među prvih šest zemalja s najsiromašnijim europskim starcima i staricama, čak četiri zemlje koje imaju obvezni drugi mirovinski stup, te dvije koje su ga ukinula tek u zadnje dvije godine, kao i to da zemlje koje su ukinule ili nisu uvele drugi obvezni mirovinski stup (Češka, Slovenija, Mađarska, Poljska, Slovačka) imaju stopu siromaštva starijih od 65 godina samo između 10 i 20 posto. Tko može reći da ovdje nije riječ o jasnoj korelaciji?

Nova reforma mora biti usmjerena na održivost sustava i adekvatnost mirovina

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva ministra Pavića da hitno prouči razloge zašto daleko razvijenije zemlje od Hrvatske, poput Češke i Slovenije, Slovačke, Poljske i Mađarske, imaju dobrovoljni drugi mirovinski stup, zašto su ukinule obvezne fondove – jer su povećavali javni dug i smanjivali mirovine. Ova reforma ne smije biti parametrijska, kao prethodnih petnaestak, već mora biti usmjerena na održivost sustava i adekvatnost mirovina. Sindikat umirovljenika poziva ministra i da predloži hitne mjere protiv siromaštva starijih osoba i zaustavi poniženje generacije koja je izgradila ovu zemlju, a sada kopa po kontejnerima.

Šest prijedloga

U Hrvatskoj se svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi u zoni siromaštva. Prosječna mirovina iznosi 2.317, 90 kuna, a medijan 2.105,86 kuna, čime se iskazuje da se više od 52% mirovina nalazi ispod hrvatske linije siromaštva.
Relativna bruto vrijednost mirovine iznosi samo 29 posto (udjel prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći), a relativna neto vrijednost je 37,45% u odnosu na neto prosječnu plaću, što je najniže od svih zemalja bivše Jugoslavije, dok je po ukupnom siromaštvu Hrvatska na europskoj razini nešto bolja od Bugarske.

Najsiromašnije su žene, koje imaju 25 posto nižu mirovinu od muškaraca 2012. (EIGE/EU-SILC), i to tek manjim dijelom zato jer u prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Rodni jaz u mirovinama većim dijelom zrcali akumulaciju svih rodnih nejednakosti s kojima se žene suočavaju tijekom cijelog života. U dobi od 75 godina stopa siromaštva za žene je dvostruko viša nego za muškarce.

Rastuće siromaštvo se iščitava i iz rastućeg broja umrlih (2.500 umrlih 2017. više nego 2016.), kao i iz visokog udjela starijih od 65 godina u ukupnom broju samoubojstava (40,1 posto). Također, važno je naglasiti kako je 2017. broj preminulih umirovljenika viši od broja novih umirovljenika.

Promjena formule usklađivanja mirovina

Prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina. Da bi se zaustavio višegodišnji trend pada mirovina u odnosu na plaće potrebno je hitno izmijeniti formulu usklađivanja, i to tako da se pojednostavi način obračuna samo prema indeksu koji je više rastao (plaće i cijene). Ti bi bilo u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50% prosječne plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi. U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto – indeks plaće prema mirovinama je čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini: plaće su u tom razdoblju porasle 5,30%, a mirovine 2,75% – indeks je čak 193. Dakle, nisu mirovine najviše rasle od 2008., već su upravo prošle godine najviše pale.

Novi model obiteljske mirovine

Drugo, predlaže se uvođenje novog modela obiteljske mirovine, prema kojem u slučaju smrti partnera svatko zadržava svoju mirovinu, a uz nju ima pravo, ovisno o prihodovnom cenzusu, i na 20-50% partnerove mirovine. S obzirom da je od ukupnog broja obiteljskih umirovljenika čak 93,35% žena, one su najizloženije rastućem siromaštvu, ukoliko se ne uvede ovakav model obiteljske mirovine. Treba naglasiti da je prosječna obiteljska mirovina vrlo niska, samo 1.924 kn, a preživjeli partner je koristi temeljem zajedničkih 60-tak godina radnog staža.

Uvesti zajamčenu minimalnu mirovinu

Treći prijedlog se odnosi na uvođenje zajamčene minimalne mirovine, koja je postojala do kraja 1998., ali se preimenovala u najnižu mirovinu. Izračun minimalne mirovine veza bi se automatski s minimalnom bruto plaćom, tako da njezin donji prag za 15 godina radnog staža (što je uvjet za stjecanje starosne mirovine) mirovina iznosi 45% minimalne plaće, odnosno sada 1.548 kn, a za svaku dodatnu godinu staža bi se dodavao iznos jedne aktualne vrijednosti mirovine, 63,88 kn. Time bi minimalna mirovina za 30 godina radnog staža (1.548 + 15 godina x 63,88/958 kn) iznosila 2.506 kn; a za 40 god staža (1.548 + 25 godina x 63,88) – 3.145 kn. Minimalna mirovina bi se odnosila na mirovine stečene radom i plaćanjem doprinosa u Hrvatskoj, a regulativu u vezi obiteljskih i invalidskih mirovina treba razmotriti.

Uvesti nacionalnu mirovinu

Četvrto, prijedlog se odnosi na državnu naknadu za osobe starije od 65 godina (tzv. „nacionalna mirovina“). Predlaže se da se ona također veže uz minimalnu bruto plaću i da iznosi 30% bruto minimalne plaće, što je 1.032 kn te da se institut zajamčene minimalne mirovine i nacionalne mirovine uvedu paralelno, kako ne bi došlo do nezadovoljstva umirovljenika koji su stekli mirovine temeljem rada. Ne postoje jasne procjene koliko bi osoba ostvarilo pravo na državnu naknadu, no na potrebu takve mirovine kakvu imaju gotovo sve EU zemlje i više od 110 zemalja u svijetu, ukazuje i podatak da Hrvatska, uz Španjolsku, ima samo 64 posto pokrivenost stanovništva starijeg od 65 godina starosnim mirovinama (za razliku od većine EU zemalja koje imaju 90-100 posto pokrivenosti).

Novi cenzus za dopunsko osiguranje

Peti prijedlog se odnosi na uvođenje novog cenzusa za dopunsko osiguranje, jer postojeći nije mijenjan od 2004. godine. Predlaže se da se cenzus usklađuje prema visini hrvatske linije siromaštva, koja je za 2017. godinu iznosila 2.180 kn, a redovito je izračunava i objavljuje Državni zavod za statistiku RH (sada je cenzus za osiguranika – samca 1.939.39 kn, a prema prijedlogu bi nakon 14 godina porastao za samo 9 posto).

Svim umirovljenicima pravo na rad

Šesti prijedlog odnosi se na pravo svih umirovljenika na rad, što bi značilo rad bez ustege mirovine za sve kategorije umirovljenika pod istim uvjetima, kao što je omogućeno svim kategorijama branitelja. U slučaju nastavka diskriminatornog isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad, osobito stoga što je u Hrvatskoj vrlo niska stopa radne aktivnosti starijih osoba, još više će bujati rad na crno. K tome, nema vjerodostojnog opravdanja isključivanja prijevremenih starosnih umirovljenika iz prava na rad naspram omogućenog rada za tzv. starosne umirovljenike, jer prijevremeni imaju 4 godine radnog staža i plaćanja mirovinskih doprinosa više nego starosni umirovljenici, a prosječno mlađi su 8 godina. Na posljetku, Hrvatska bi umjesto prekarnog rada za mlađe radnike (npr. masovni nelegalni rad na određeno), mogla dopuniti potrebe tržišta za takvim oblicima rada zapošljavanjem umirovljenika, umjesto uvozom radne snage.

25.04.2018. (10:19)

Bivši gradonačelnik New Yorka, milijarder Michael Bloomberg će platiti ovogodišnju američku ratu za Pariški klimatski sporazum, 4,5 milijuna dolara

25.04.2018. (10:06)

Mladi u novcu

Država dijeli 133 milijuna kuna mladim poljoprivrednicima

Od danas se mogu predati zahtjevi za potporu mladim poljoprivrednicima za što Ministarstvo poljoprivrede dijeli 132,6 milijuna kuna. Zahtjevi se podnose AGRONET-u do 13. lipnja u podne, na natječaj se mogu prijaviti mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina, a financirat će se kupnja poljoprivredne mehanizacije i opreme, građenje, opremanje prostora, podizanje ili rekonstrukcija trajnih nasada, kupnja domaćih životinja, bilja, sjemenja i sadnog materijala. Ovdje svi dokumenti za prijavu. Agrobiz

25.04.2018. (09:44)

Ponovno barikade u Hrvatskoj

Broj blokiranih građana porastao na 325.254, dug povećan na 43,37 milijarde

Krajem ožujka ove godine blokirani su bili računi 325,254 tisuća građana, što je 539 ili oko 0,2 posto građana više nego u veljači, a u odnosu na ožujak prošle godine blokiranih je 1,7 posto manje, njih 5.508. Ukupno su u ožujku dugovali gotovo 43,4 milijarde kuna, što je 240 milijuna kuna ili za 0,6 posto više nego mjesec ranije, kao i 3,3 posto, odnosno 1,3 milijarde kuna više nego godinu ranije. Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160 tisuća, ali se najveći dio duga – 21 milijarda kuna – odnosi na banke, štedionice, osiguravatelje… U blokadi su u ožujku bili računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, što je 16% manje nego lani, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, što je 26% manje. Seebiz

25.04.2018. (09:11)

Sve se mijenja, ništa se ne zna

Za mjesec dana na snagu stupa GDPR – zaštita osobnih podataka i milijunske kazne

Od 25. svibnja u EU na snagu stupa Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) koja bi trebala osigurati daleko pažljivije i odgovornije rukovanje s podacima korisnika, odnosno osobi od koje se uzimaju podaci morat će se objasniti zašto joj se uzimaju podaci, u koju svrhu ih se kani koristiti, hoće li i netko treći imati uvid u njih i tko. Kazne za kršenje pravilnika su do 20 milijuna eura, a pravila se moraju držati i velike tvrtke, ali i posve male, s jednim zaposlenikom, od kojeg je tvrtka uzela podatke kad ga je zapošljavala. “GDPR je multidisciplinaran, za usklađivanje s njim trebate cijeli niz različitih stručnjaka i sa zaštitom osobnih podataka se morate baviti na dnevnoj bazi ako vam tako pristižu. Ne znam nikog tko zna sve segmente rada oko GDPR-a”, kaže konzultantica Ana Keglović Horvat i dodaje ni da se država nije potrudila objasniti o čemu je ovdje riječ. Monitorov kolumnist Radoslav Dejanović je nedavno pokušao slikovito dočarati što će značiti uvođenje GDPR-a. U Otvorenom sinoć se raspravljalo o GDPR-u – svi ponavljali da se neće ništa promijeniti.

25.04.2018. (09:01)

Krasna utakmica Lige prvaka: Liverpool u prvoj polufinalnoj utakmici na Anfieldu svladao Romu s 5:2 na krilima fantastičnog dvostrukog strijelca i asistenta Mohameda Salaha; Liverpool odigrao fantastičnih 70 minuta stigavši do prednosti 5:0, no Roma je u završnici, kad je Salah izašao, zabila dva gola i tako ostavila kakvu-takvu nadu za uzvrat koji je 2. svibnja u Rimu; Sportske imaju videe

25.04.2018. (07:00)

Sponzorirana vijest

Femmenessence – bezbolno kroz menopauzu uz svjetski preparat br. 1

Više od 90 posto žena ulaskom u određena životna razdoblja proživljava snažne i neugodne psihičke i fizičke probleme izazvane promjenama u hormonskoj ravnoteži. To je posebno izraženo tijekom menopauze kroz simptome poput valova vrućine, nesanice, depresije ili povećanja tjelesne težine. Femmenessence proizvodi na potpuno prirodan način uklanjaju sve simptome menopauze i potiču regulaciju hormonske ravnoteže. Maca Harmony, Maca Life i Maca Pause dostupni su u ljekarnama bez recepta, a možete ih naručiti i na www.femmenessence.hr