‘Toliki broj mrtvih u poplavama je monumentalni podbačaj sustava. A bilo je upozorenja...‘ - Monitor.hr
18.07.2021. (08:30)

Nespremni Njemci

‘Toliki broj mrtvih u poplavama je monumentalni podbačaj sustava. A bilo je upozorenja…‘

Ekstremne poplave koje su odnijele mnoge živote u Europi pokrenule su pitanje reakcije na takve nepogode s obzirom na činjenicu da su meteorolozi predvidjeli mogućnost takvih događanja. Političari i ministri slažu se da je reakcija u Njemačkoj mogla biti bolja te smatraju da u budućnosti treba računati na ovakve katastrofe kao posljedicu globalnog zatopljavanja i klimatskih promjena. Jutarnji list


Slične vijesti

22.06. (13:00)

I on nam migrira

Kako saharski pijesak dolazi do Hrvatske: Jaki olujni i ciklonalni vjetrovi mogu ga prenijeti i tisućama kilometara daleko

Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, velika gotovo kao SAD, a nalazi se u sjevernoj Africi i dom je nekih od najvećih dina na svijetu. Pustinja obuhvaća veći dio sjeverne Afrike. Prosječna dubina pijeska u cijeloj Sahari je nešto manja od pet metara. Sahara je poznata po ogromnim pješčanim dinama koje prekrivaju četvrtinu pustinje. Neke su visoke preko 180 metara. Osim dina, Sahara ima stjenovita područja pa čak i planine. Unatoč surovom okolišu, Sahara je bogata biljnim i životinjskim vrstama. U njoj raste više od 500 različitih vrsta biljaka, više od 250 različitih vrsta ptica, sisavaca, gmazova… Nacional Vjetrovi podižu pijesak i prašinu visoko u atmosferu gdje su horizontalan strujanja jaka i pjesak i prašina mogu se tako prenijeti tisućama kilometara, pisao je Faktograf.

22.06. (11:00)

Treba dobro razmisliti da si kod kuće ugradim bazen

Čini se da je i ovo ljeto najhladnije do kraja naših života

Studija u časopisu Nature ukazuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pomaknule ljetne maksimume daleko iznad svega viđenog u dva tisućljeća. Prošlogodišnje ljeto na sjevernoj polutki bilo je najtoplije u 2000 godina. U jednom od nedavnih intervjua klimatolog Branko Grisogono je kazao kako su emisije plinova staklenika i dalje iz godine u godinu sve veće, dodajući da smo kao “na velikim kolima i idemo na giljotinu”. Jučerašnji nestanak struje uz saharski pijesak također je posljedica  klimatskih promjena. Index

16.06. (17:00)

Nadajmo se da će dotad naći novi planet sličan Zemlji

Smanjenje emisija CO2: Sve te tehnologije daju vrlo slabe rezultate u odnosu na količine koje bi trebalo ukloniti

Prema podacima za 2020. godinu, upotrebom različitih tehnologija na svjetskoj se razini uklanjalo oko 40 milijuna tona CO2 godišnje, a u razvoju su bila postrojenja za oko 50 milijuna tona. Ako to stavimo u relaciju sa svjetskom proizvodnjom CO2, koja iznosi 38 milijardi tona godišnje, možemo zaključiti da smo vrlo daleko od željenih ciljeva. Ukratko, uspijevamo ukloniti jednu tisućinku onoga što ubacujemo u atmosferu. Kada bi sve zemlje svijeta ostvarile zadane ciljeve koje su si dali do 2030., temperatura bi svejedno narasla na tri stupnja iznad one iz predindustrijskog doba, kaže nezavisno istraživanje. Na katastrofu koja slijedi ukazuju umirući koraljni grebeni i oceani koji su najveći potrošači CO2, ali ne mogu ga apsorbirati kada su temperature sve veće… Novosti

14.06. (17:00)

Gradovi-klime

Europski gradovi pripremaju se za ljetne vrućine: magleni tuševi, klimatska skloništa…

Dijelovi južne Europe suočavaju se s nesnosnim toplinskim valovima s dolaskom ljeta, dok drugi trpe rekordne kiše. Ovi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći kao rezultat klimatskih promjena. Rekordno vrući dani pokazali su koliko su naši gradovi nepripremljeni za temperature od 40°C. S druge strane, učinili su nas svjesnijima dijelova koji pružaju olakšanje: ulice s drvoredima, zeleni parkovi, bazeni i klimatizirani javni prostori. Beč je općenito jedan od najpogodnijih gradova za život, pa i po pitanju klimatskoj prilagodbi. On imaju tzv. ‘maglene tuševe’ finih kapljica. Ove ‘hladne ulice’ (cool straßen) samo su jedan dio plana javne infrastrukture gradske uprave. U Madridu su sagradili prva klimatska skloništa, a u Frankfuru ventilacijske koridore. Green

14.06. (13:00)

Ako nas to može spasiti, samo naprijed

Uređaj za predviđanje budućnosti: Znanstvenici stvorili ‘digitalnog blizanca’ Zemlje

Znanstvenici su izgradili složenu digitalnu simulaciju našeg planeta kako bi pomogli pripremiti se za budućnost koju nam donose klimatske promjene. Ovaj računalni model, poznat kao Destination Earth (DestinE), uzima u obzir vremenske i klimatske sustave, kao i naš utjecaj na planetu, kako bi pružio pouzdane informacije o ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. DestinE je AI-pogonjen “digitalni blizanac” koji virtualno simulira interakciju između prirodnih fenomena i ljudskih aktivnosti. Cilj je predvidjeti njihov učinak na ključne sustave kao što su voda, hrana i energija. U prošlosti su predviđanja klime i vremenskih prilika bila usmjerena na lokalne regije ili veće globalne sustave. DestinE objedinjuje sve te informacije zajedno s ljudskim djelovanjima kako bi prikazao složene procese cjelokupnog zemaljskog sustava. Green

07.06. (20:00)

Mazanje očiju

Dezinformacijski narativi o klimatskim promjenama: fosilna industrija proizvodi sumnju u klimatsku znanost

Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati brojnih istraživanja. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka (Faktograf):

  1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.
  2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.
  3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.
  4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.
  5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati
07.06. (09:00)

Pet do dvanaest...

Guterres: Tvrtke koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva su ‘gospodari klimatskog kaosa’ i trebalo bi im u svakoj zemlji zabraniti oglašavanje

U velikom govoru u New Yorku António Guterres je pozvao medije da prestanu omogućavati “uništenje planeta” uzimanjem novca za oglašavanje od industrija fosilnih goriva, upozoravajući da se svijet suočava “s vremenom klimatske krize”. “Mnoge vlade ograničavaju ili zabranjuju oglašavanje proizvoda koji štete ljudskom zdravlju, poput duhana”, rekao je. “Pozivam sve zemlje da zabrane oglašavanje kompanija za fosilna goriva”. Guterres je objavio nove podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji pokazuju da postoji 80 posto šanse da će planet prijeći granicu zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijska vremena u sljedećih pet godina. Nacional

03.06. (00:00)

Slatki mali medvjedići

Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama

Prva značajna prilagodba koala na visoke temperature je njihova gusta, ali svijetla dlaka koja ih štiti od sunčevih zraka. Svijetla boja dlake reflektira sunčevu svjetlost, čime se smanjuje apsorpcija topline. Druga prilagodba je njihov spor način života. Koale provode većinu svog vremena spavajući u krošnjama eukaliptusa, često do 20 sati dnevno. Treća prilagodba odnosi se na njihovu prehranu. Koale se hrane listovima eukaliptusa koji sadrže velike količine vode, što im omogućava da ostaju hidratizirane, bez potrebe za čestim pijenjem vode. Četvrta prilagodba je način na koji funkcionira njihov mozak koji im pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Green

28.05. (01:00)

Najbolje je početi graditi podzemne nastambe, zlu ne trebalo

Vremenski ekstremi postoje oduvijek, no klimatske promjene su ih učinile češćima i razornijima

I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni ipak postaju sve vjerojatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina. Povijest je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerojatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci. Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, “razlika je neupitna”. DW