Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti - Monitor.hr
04.03.2024. (11:16)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Kada se kaže da se naša privatnost prodaje drugim tvrtkama, to znači da tvrtke poput Googlea prikupljaju naše osobne podatke i zatim ih dijele s drugim tvrtkama ili oglašivačima u zamjenu za novac ili druge usluge. Ti osobni podaci mogu uključivati informacije poput naših interesa, navika pretraživanja, lokacije, ili drugih detalja o našem online ponašanju. Kada se ti podaci dijele s drugim tvrtkama, one ih mogu koristiti za ciljano oglašavanje, analizu tržišta ili druge marketinške svrhe.

Ovo može predstavljati rizik za našu privatnost jer naše osobne informacije mogu biti korištene na načine koji nisu u skladu s našim očekivanjima ili preferencijama. Također može dovesti do toga da nas bombardiraju ciljanim oglasima ili da nam se nude proizvodi ili usluge na temelju informacija koje su prikupljene o nama, što mnogi smatraju invazivnim ili neugodnim. Stoga je važno biti svjestan kako se naši podaci koriste i poduzeti mjere kako bismo zaštitili svoju privatnost online.

Postoje nekoliko potencijalnih rizika za privatnost povezanih s digitalnim korporacijama poput Googlea:

  1. Sakupljanje podataka: Tvrtke poput Googlea prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima, uključujući povijest pretraživanja, podatke o lokaciji, navike pregledavanja i još mnogo toga. Ti se podaci mogu koristiti za izradu detaljnih profila pojedinaca, koje se mogu prodavati oglašivačima ili koristiti za ciljano oglašavanje.
  2. Praćenje: Google i slične tvrtke često prate korisnike webom koristeći kolačiće i druge tehnologije praćenja. To može rezultirati gubitkom privatnosti jer se vaše online aktivnosti prate i bilježe.
  3. Povrede podataka: Unatoč naporima za osiguranje korisničkih podataka, povrede podataka se mogu dogoditi. Ako Google ili druga digitalna korporacija doživi povredu, vaši osobni podaci mogu biti ugroženi, što može dovesti do krađe identiteta, prijevara ili drugih posljedica.
  4. Nedostatak kontrole: Korisnici često imaju ograničenu kontrolu nad tim kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i dijele od strane digitalnih korporacija. Pravilnici o privatnosti i postavke mogu biti složeni i teški za razumijevanje, što otežava korisnicima donošenje informiranih odluka o svojoj privatnosti.
  5. Pristup vlade: Digitalne korporacije mogu biti prisiljene predati podatke korisnika vladinim agencijama ili pravosuđu pod određenim okolnostima, potencijalno ugrožavajući privatnost korisnika i građanska prava.
  6. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste tvrtke poput Googlea za personalizaciju sadržaja i preporuka mogu nenamjerno ojačati pristranost ili diskriminaciju, utječući na privatnost korisnika i pristup informacijama.
  7. Surveillance Capitalism: Kritičari tvrde da digitalne korporacije poput Googlea prioritetiziraju profit nad privatnošću korisnika, što dovodi do sustava “surveillance kapitalizma” gdje se korisnički podaci komodificiraju i iskorištavaju radi financijske dobiti.

Da biste ublažili ove rizike, korisnici mogu poduzeti korake poput pregledavanja i prilagođavanja postavki privatnosti, korištenja alternativa usmjerenih na privatnost kada je moguće i pažljivo razmatranje informacija koje dijele online. Osim toga, zagovaranje jačih propisa o privatnosti i podrška tvrtkama koje prioritetiziraju privatnost korisnika može pomoći u promicanju digitalnog ekosustava koji poštuje privatnost.

Google prikuplja korisničke podatke iz različitih razloga, uključujući:

  1. Personalizacija: Google koristi podatke poput povijesti pretraživanja, lokacije i navika pregledavanja kako bi personalizirao usluge poput rezultata pretraživanja, oglasa i preporuka. To pomaže prilagoditi korisničko iskustvo individualnim preferencijama.
  2. Oglašavanje: Google generira značajne prihode putem ciljanog oglašavanja. Analizom korisničkih podataka mogu poslužiti oglase koji su relevantniji i učinkovitiji, povećavajući vjerojatnost angažmana korisnika i klikova na oglase.
  3. Unaprjeđenje proizvoda: Analiza podataka omogućava Googleu identificiranje trendova, unaprjeđenje postojećih proizvoda i razvoj novih. Insights dobiveni iz korisničkog ponašanja pomažu u usavršavanju algoritama, poboljšanju korisničkih sučelja i uvođenju novih značajki.
  4. Analitika: Google pruža usluge analitike vlasnicima web mjesta, omogućujući im razumijevanje ponašanja posjetitelja i optimizaciju svojih web mjesta. Ti podaci pomažu tvrtkama donositi informirane odluke kako bi poboljšale korisničko iskustvo i poticale konverzije.
  5. Istraživanje i razvoj: Podaci korisnika mogu se koristiti u istraživačke svrhe, poput proučavanja obrazaca korištenja interneta, razvoja algoritama strojnog učenja ili napredovanja tehnologija poput obrade prirodnog jezika i prepoznavanja slika.
  6. Sigurnost: Google koristi korisničke podatke kako bi poboljšao sigurnosne mjere, otkrio i spriječio prijevare i zaštitio korisnike od zlonamjernog sadržaja i cyber prijetnji.

Važno je napomenuti da Google tvrdi da anonimizira i agregira podatke kad god je to moguće kako bi zaštitio privatnost korisnika. Međutim, zabrinutosti zbog privatnosti podataka i dalje postoje, posebno u vezi s opsegom prikupljanja podataka, transparentnošću korištenja podataka i mogućnošću zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa. Korisnici bi trebali pregledati Googleove pravilnike o privatnosti i postavke kako bi razumjeli kako se njihovi podaci koriste i poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju privatnost.

Kolačići – datoteke koje pohranjuju vaše podatke i prate vaše aktivnosti

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vaš uređaj (poput računala ili pametnog telefona) kada ih posjetite. Oni obavljaju različite funkcije i koriste ih web stranice za zadatke poput pamćenja vaših preferencija, pohranjivanja podataka za prijavu, praćenja vaših aktivnosti na više stranica ili sesija te pružanja personaliziranog sadržaja.

Evo kako kolačići obično funkcioniraju:

  1. Pohrana informacija: Kada posjetite web stranicu, može poslati kolačić na vaš uređaj koji sadrži informacije poput vaših postavki, postavki ili podataka za prijavu.
  2. Povratni posjeti: Kada ponovno posjetite web mjesto, vaš preglednik šalje kolačić natrag na poslužitelj web stranice. To omogućava web mjestu da vas prepozna i zapamti vaše prethodne interakcije i postavke.
  3. Praćenje: Kolačići se mogu koristiti u svrhu praćenja, omogućavajući web stranicama da prate vaše aktivnosti na različitim stranicama ili sesijama. Te se informacije često koriste u svrhe analitike, oglašavanja i personalizacije.
  4. Sesija kolačića vs. Trajni kolačići: Kolačići sesije su privremeni i brišu se kada zatvorite preglednik, dok trajni kolačići ostaju na vašem uređaju određeno vrijeme ili dok ih ne izbrišete ručno.
  5. Kolačići prvog i trećeg lica: Kolačići prvog lica postavljeni su od strane web mjesta koje posjećujete, dok su kolačići trećeg lica postavljeni od strane domena koji nisu onaj koji trenutno posjećujete. Kolačići trećeg lica često se koriste u svrhe praćenja preko web stranica i oglašavanja.
  6. Problemi privatnosti: Iako kolačići mogu poboljšati korisničko iskustvo personalizacijom sadržaja i pamćenjem postavki, također izazivaju zabrinutost za privatnost. Neki korisnici možda se ne osjećaju ugodno s idejom da ih se prati i nadzire njihove online aktivnosti, posebno od strane oglašivača trećih strana.
  7. Upravljanje kolačićima: Većina web preglednika omogućuje vam kontrolu nad tim kako se kolačići obrađuju, uključujući prihvaćanje, odbijanje ili brisanje. Obično možete pronaći te postavke u odjeljcima za privatnost ili sigurnost vašeg preglednika.

Kolačići igraju ključnu ulogu u funkcioniranju web stranica i pružaju personalizirana iskustva korisnicima, ali važno je biti svjestan njihovih posljedica za privatnost i sigurnost.

Između ostalog, kolačići imaju nekoliko tajnih negativnih utjecaja:

  1. Praćenje preko različitih web stranica: Kolačići trećih strana posebno mogu pratiti vašu aktivnost na različitim web stranicama, omogućujući oglašivačima da izgrade cjelovit profil vaših navika pregledavanja i interesa. Ovo sveobuhvatno praćenje može se činiti nametljivim i može ugroziti vašu privatnost.
  2. Ugrožavanje privatnosti: Kolačići mogu potencijalno otkriti osjetljive informacije o vašem online ponašanju, poput web stranica koje posjećujete, proizvoda koje pregledavate i čak osobnih podataka poput vaše dobi, spola ili lokacije. Ove informacije mogu se iskorištavati za ciljano oglašavanje ili druge svrhe bez vašeg izričitog pristanka.
  3. Rizici za sigurnost: Iako su većina kolačića bezopasna, mogu se manipulirati zlonamjerni akteri u zlonamjerne svrhe. Primjerice, napadači mogu koristiti kolačiće za krađu podataka sesije, praćenje podataka za prijavu ili pokretanje ciljanih napada phishinga, što predstavlja značajne sigurnosne rizike za korisnike.
  4. Performanse preglednika: Iako su pojedinačni kolačići maleni, nakupljanje brojnih kolačića može doprinijeti usporavanju preglednika i smanjenju performansi tijekom vremena. To može utjecati na ukupno korisničko iskustvo, posebno na uređajima s ograničenom obradom ili memorijom.
  5. Ranjivosti cross-site scripting (XSS): Kolačići se mogu iskoristiti u napadima cross-site scripting (XSS), gdje napadači ubacuju zlonamjerne skripte na web stranice kako bi ukrali podatke kolačića ili izveli neovlaštene radnje u ime korisnika. To može dovesti do krađe identiteta, preuzimanja kontrola nad računom ili drugih ozbiljnih posljedica.
  6. Povrede podataka: U slučaju povrede podataka, kolačići koji sadrže osjetljive informacije mogu biti kompromitirani, ugrožavajući privatnost i sigurnost korisnika. Iako ugledne web stranice provode sigurnosne mjere kako bi zaštitile podatke korisnika, povrede se i dalje mogu dogoditi zbog ranjivosti u infrastrukturi web mjesta ili usluga trećih strana.
  7. Nedostatak transparentnosti: Mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj mjeri kolačići prate njihove online aktivnosti i možda ne razumiju potpuno posljedice za njihovu privatnost i sigurnost. Taj nedostatak transparentnosti može smanjiti povjerenje u online usluge i izazvati zabrinutost zbog zloupotrebe ili iskorištavanja podataka.

Općenito, iako su kolačići neizostavan dio modernog web ekosustava, važno je da korisnici budu svjesni njihovih potencijalnih negativnih utjecaja i poduzmu korake kako bi smanjili rizike, poput redovitog brisanja kolačića, prilagođavanja postavki preglednika i opreza prilikom dijeljenja osobnih podataka online. Osim toga, podrška inicijativama usmjerenim na privatnost i zagovaranje za jače propise o zaštiti podataka mogu pomoći u rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti povezanih s kolačićima i praćenjem online aktivnosti.

Kako povećati sigurnost privatnosti na internetu

Osiguravanje vaše privatnosti na internetu uključuje poduzimanje proaktivnih mjera kako biste zaštitili svoje osobne informacije i online aktivnosti od neovlaštenog pristupa, praćenja i zlouporabe. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:
  1. Koristite jake, jedinstvene lozinke: Kreirajte jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa. Izbjegavajte korištenje lako pogodnih lozinki i razmislite o korištenju pouzdanog upravitelja lozinkama za generiranje i sigurno pohranjivanje lozinki.
  2. Omogućite dvofaktornu autentifikaciju (2FA): Gdje god je moguće, omogućite dvofaktornu autentifikaciju za svoje online račune. To dodaje dodatni sloj sigurnosti zahtijevajući drugu vrstu verifikacije, poput koda poslanog na vaš mobilni uređaj, uz vašu lozinku.
  3. Redovito ažurirajte softver: Redovito ažurirajte svoj operativni sustav, web preglednik i ostali softver kako biste zakrpali sigurnosne ranjivosti i zaštitili se od poznatih prijetnji. Omogućite automatska ažuriranja kad god je to moguće kako biste osigurali pravovremenu instalaciju sigurnosnih zakrpa.
  4. Koristite sigurne veze (HTTPS): Kad god surfate webom, provjerite koristite li sigurne veze tražeći “https://” u URL-u i ikonu lokota u traci za adresu. Izbjegavajte slanje osjetljivih informacija preko nesigurnih veza, pogotovo na javnim Wi-Fi mrežama.
  5. Budite oprezni s osobnim informacijama: Pazite na osobne informacije koje dijelite online, pogotovo na društvenim mrežama i drugim javnim forumima. Ograničite količinu osobnih informacija koje otkrivate i prilagodite postavke privatnosti kako biste kontrolirali tko može vidjeti vaše postove i profilne informacije.
  6. Pregledajte postavke privatnosti: Redovito pregledavajte i prilagođavajte postavke privatnosti na svojim online računima, profilima na društvenim mrežama i uređajima kako biste osigurali da odgovaraju vašim preferencijama i razini udobnosti. Smanjite prikupljanje i dijeljenje podataka kad god je to moguće.
  7. Koristite načine privatnog pregledavanja: Koristite načine privatnog pregledavanja ili inkognito prozore kada pristupate osjetljivim informacijama ili surfate webom na zajedničkim uređajima. To sprječava pohranu vaše povijesti pregledavanja, kolačića i drugih podataka lokalno.
  8. Instalirajte sigurnosni softver: Instalirajte pouzdani antivirusni i protumalverni softver na svoje uređaje kako biste otkrili i uklonili zlonamjerne softvere, pokušaje phishinga i ostale online prijetnje. Redovito ažurirajte sigurnosni softver kako biste osigurali optimalnu zaštitu.
  9. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama: Budite oprezni prilikom odgovaranja na neželjene e-pošte, poruke ili telefonske pozive, pogotovo ako traže osobne informacije ili vas potiču da kliknete na sumnjive veze. Provjerite autentičnost pošiljatelja prije nego što poduzmete bilo kakvu radnju.
  10. Edukacija: Budite informirani o uobičajenim online prijetnjama, rizicima za privatnost i najboljim praksama za sigurno korištenje interneta. Redovito se educirajte o novim sigurnosnim prijetnjama i tehnikama koje koriste cyber-kriminalci kako biste se učinkovito zaštitili.

Slijedeći ove prakse i budući budni na internetu, možete značajno poboljšati svoju privatnost i sigurnost na internetu.


Slične vijesti

21.04. (07:00)

Poklonjenom .hr-u se u zube ne gleda

Hrvatska .hr domena slavi 33. rođendan uz besplatan model i vrhunsku sigurnost

Hrvatska nacionalna domena .hr obilježila je nedavno 33 godine postojanja kao jedna od najsigurnijih u EU. S gotovo 140.000 registracija, ističe se strogom provjerom korisnika koja drastično smanjuje rizik od phishinga i zlouporaba. Hrvatska je jedinstvena u Europi jer nudi besplatnu registraciju jedne domene svim pravnim osobama, obrtnicima i građanima, čime potiče digitalizaciju. Osim sigurnosti, .hr domena jamči bolju lokalnu vidljivost na tražilicama (SEO) te uživa veće povjerenje domaćih kupaca u odnosu na generičke domene poput .com, ostajući ključni stup hrvatskog digitalnog identiteta. Dnevnik

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

30.03. (16:00)

Klikni ovdje ako misliš da si slobodan

Velika zamka besplatnih usluga: Kako korporacije pretvaraju našu pažnju u profit

Iako je korijen interneta ležao u utopijskim, hipi idejama o slobodnim informacijama, današnji model temelji se na ekstrakciji podataka koju stručnjaci uspoređuju s kolonijalizmom. Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. DW pokušava otkriti gdje je pošlo po zlu: Online igricama se, primjerice, zapravo treniraju AI modeli (reCAPTCHA, Duolingo, zatim Pokemon Go koji je dobio besplatnu detaljnu mapu ulica i mjesta dok su korisnici naivno ganjali Pokemone)… Umjesto zajedničkog dobra, podaci su postali resurs poput nafte koji šačica korporacija privatizira. Rješenje se ne krije u boljoj tehnologiji, već u političkoj borbi za javno dobro i povratku kontrole nad digitalnim prostorom.

30.03. (10:00)

Internet kao sam svoj gazda

Botovi preuzeli internet: AI promet raste 8 puta brže od ljudskog

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal

17.03. (08:00)

Novo najbolje mjesto na Internetu

The Useless Web: Stranica koja vas nasumično vodi na ‘beskorisne’ druge stranice

Koristimo ovu priliku da podsjetimo kako je Internet Monitor (časopis od kojeg je kasnije nastao ovaj portal) dobio svoj naziv zbog želje da vam donese najbolje od interneta – imate ekran koji vam donosi sve što trebate od svemrežja za taj dan da vi ne morate tražiti. Od tog se vremena dosta tog proširilo i promijenilo, no koncept je ostao isti. U ovoj objavi vam donosimo zanimljivu stranicu The Useless Web koja vas nasumično odvodi na neku internetsku stranicu, svaki put drugu, koja je navodno beskorisna. No, ima tu zanimljivih stvari, od kreativnih stranica do igrica za ubiti vrijeme. Probajte.

13.03. (08:00)

Kad su “šašave” ideje stvorile Wi-Fi i mobitele

Kako je izmjenična struja omogućila radiovalove i bežičnu komunikaciju

Ideja izmjenične struje razvila se u 19. stoljeću zahvaljujući otkrićima elektromagnetske indukcije i radu znanstvenika poput Faradaya i Tesle. Generator prirodno proizvodi izmjenični napon, dok je istosmjerna struja zapravo naknadno dobivena ispravljanjem. Izmjenična struja omogućila je učinkoviti prijenos energije jer se napon može transformirati. U takvim krugovima ključnu ulogu imaju kondenzatori i zavojnice, čiji se otpor mijenja s frekvencijom. Njihova kombinacija stvara rezonanciju – stanje maksimalnog prijenosa energije. Upravo taj princip omogućuje nastanak i prijem elektromagnetskih valova, odnosno radiokomunikaciju na kojoj se temelje radio, Wi-Fi i mobilne mreže. Dario Hrupec za Bug

06.03. (08:00)

Gospon Google, prosim vas, dilitajte ovo...

Vlade sve češće traže od Googlea uklanjanje internetskog sadržaja

Prema Googleovu Izvješću o transparentnosti, vlade diljem svijeta sve češće traže uklanjanje digitalnog sadržaja s interneta. U prvoj polovici 2025. zatraženo je uklanjanje oko 25.000 članaka, što je 25 puta više nego u istom razdoblju 2011. godine. Najčešći razlog za takve zahtjeve su privatnost i sigurnost, dok su ranije među razlozima bili i govor mržnje te sadržaj za odrasle. Iako se u javnosti često raspravlja o govoru mržnje na internetu, nijedna kategorija razloga danas ne dominira među zahtjevima vlada. Google procjenjuje da bi tijekom ove godine broj zahtjeva mogao dosegnuti oko 50.000. Mreža

01.02. (19:00)

Kad klik postane apokalipsa

Košturjak: Kako jedan DNS upit može paralizirati internet

Hrvatski stručnjak Vlatko Košturjak otkrio je kritičnu ranjivost u ISC BIND, najraširenijem DNS softveru na svijetu. Jedan specifično oblikovan DNS upit može zaustaviti cijeli poslužitelj, onemogućavajući pristup webu, e-mailu i internetskim uslugama. Napad ne zahtijeva autentikaciju i može se izvesti tiho i brzo. Ranjivost je povezana s novim standardom za dronove, ali pogađa i sustave koji ga ne koriste. Posljedice prijete institucijama, operatorima i građanima, dok generativna AI dodatno ubrzava mogućnost napada. Brza zakrpa i redovito održavanje ključni su za sigurnost interneta. tportal

22.01. (21:00)

Internet bez imenika

Hrvatski stručnjak otkrio ozbiljnu ranjivost u ključnom DNS sustavu interneta

Hrvatski sigurnosni stručnjak Vlatko Košturjak iz Marlink Cybera otkrio je ozbiljnu sigurnosnu ranjivost u ISC BIND-u, jednom od najraširenijih DNS poslužitelja na svijetu. Ranjivost omogućuje rušenje DNS servisa slanjem jednog posebno oblikovanog paketa, bez potrebe za velikim prometom. Time se može onemogućiti pristup web stranicama, e-mailu i aplikacijama cijelim organizacijama ili regijama. Košturjak je ranjivost odgovorno prijavio proizvođaču, čime je omogućena zakrpa i zaštita kritične internetske infrastrukture. Index

23.12.2025. (11:00)

'Što je nama internet gori, njima je bolji'

Postnikov: Kako je propao Internet

Otkada zapravo internet propada? Otprije par godina, kada se podigla plima apokaliptičnih pojmova, svih tih ragebaitova, doomscrollova i brainrotova? Otprije jedne decenije, kada smo prateći Donalda Trumpa počeli govoriti o lažnim vijestima? Ili još ranije? Hot tejk: propada otkad znamo za njega. Sve je više znakova, dakle, da nam internet nije dobro. A opet, kompulzivna proizvodnja flashy pojmova koji bi trebali objasniti šta se to događa kao da prikriva najjednostavniji odgovor. Mislim, jasno – isprike zbog staromodnog diskursa – na logiku profita. Jer dok mi doomscrollamo, dok rejdžamo i brainrotamo, dok se polariziramo i navlačimo na baitove, čekirajući liste novih riječi godine, na samom vrhu liste najbogatijih ljudi svijeta bubre sumanute cifre uz imena Muska, Zuckerberga, Bezosa i ostalih vlasnika internetskih platformi. Boris Postnikov za Novosti.