Ako vam se ne prikaže video, imate ga ovdje.
EU proširuje zabranu uporabe zubnog amalgama, ciljajući potpuno ukidanje do 2030, što proizlazi iz EU uredbe o živi. U Hrvatskoj će doktori moći koristiti amalgam samo u iznimnim zdravstvenim slučajevima uz evidenciju. Zamjena postojećih ispuna bit će financirana iz HZZO-a, procijenjena godišnja vrijednost 10–12 milijuna eura. Uredba zabranjuje i uvoz, izvoz i proizvodnju amalgama od 1. srpnja 2026. Zastupnici ističu potrebu jasnih kriterija uporabe i prestanka korištenja amalgama kao besplatnog standarda za stražnje zube. Nacional
Za Davora Pranjića (Slobodna) Milorad Dodik, koji se i dalje smatra predsjednikom, a takvim ga doživljavaju i pobornici njegove političke opcije, Pranjić je “korektan momak”, koji “potpisuje ukaze”, da bi se na takav način izbjegli novi politički procesi. Da nema njega, tojest da nema hrvatskog i hadezeovog potpredsjednika Republike Srpske, nastupila bi ozbiljna kriza vlasti pa bi i Dodikova smjena bila dovedena do svoje krajnje konsekvence. To praktično znači da Davor Pranjić makar i privremeno spašava političku karijeru Milorada Dodika, ali i čini ozbiljnu konstruktivnu podršku Republici Srpskoj, njezinom funkcioniranju i svakodnevnom životu. Režimski mediji u Zagrebu, upjevani od Andreja Plenkovića i Vladine glasnogovorničadi, godinama već papagajski ponavljaju kako je Milorad Dodik prijatelj Zorana Milanovića, kako ga ovaj politički protežira, prima u privatne posjete u predsjedničkoj rezidenciji na Hvaru itd.
Pokušajmo samo zamisliti što bi se ovih dana Davoru Pranjiću događalo u emisijama HRT-a, na hadezeovskim informativnim portalima… te kako bi se taj čovjek nazivao u priopćenjima Vlade RH i u usiljeno nonšalantnim iskazima njezina predsjednika? Pranjiću bi se ekspresno odricalo hrvatstvo, proglasilo bi se za veleizdajnika, zahtijevalo bi se da mu bude oduzeto hrvatsko državljanstvo, i tko zna što još drugo, a Milorad Dodik bi, naravno, bio četnik, e da bi se četnikom mogao, implicitno ili eksplicitno, nazvati sam predsjednik RH Zoran Milanović. Dakle, da je istu stvar koju radi Plenkovićev čovjek učinio Milanovićev čovjek, svaka bi komponenta u njoj promijenila značenje i predznak. Miljenko Jergović za svoj blog
U šibenskom muzeju posjetitelji sada mogu vidjeti facijalnu rekonstrukciju pučanina iz 9. stoljeća, čiji je grob pronađen 1989. u Dubravicama kod Skradina. Analiza skeleta pokazala je da je muškarac imao 31–35 godina, možda jedan od starijih u svom selu. Rekonstrukciju su izradili stručnjaci iz Hrvatske i Italije, čime su arheološkim nalazima dali ljudsko lice. Iako slični projekti postoje i drugdje u Hrvatskoj, ovakvi prikazi još su rijetki i pružaju jedinstveni pogled na prošlost. HRT
Kvalitetan frontmen može imati imidž kakav god želi dokle god uistinu posjeduje pjevački kvalitet i sposobnost transmisije emocija na publiku i to ponajviše glazbom, jer mu je glazba osnovni alat, tj. bar bi trebala biti. Miran Kurspahić pak kao da je svladao sve ono inače nebitno u rocku, ali nije ono najvažnije. Nije naučio pjevati. I tu stvar staje za bilo kakvu ozbiljnu analizu. Potpuno je nebitno što se on u vizualno-scenskom smislu pozicionirao negdje između Anthonyja Kiedisa i Glenna Danziga ad stoji iza albuma koji u sebi posjeduje nevjerojatne pjevačke greške. U glazbenom smislu album „Explode“ je potpuni ćorak, osim ako mu nije bila namjera nastaviti „slavnu falš tradiciju“ Florence Foster Jenkins ili Džimija Barke iz Pavlovićevog crnotalasnog klasika „Kad budem mrtav i beo“. Daleko talentiraniji glazbenici se bore za svoje mjesto pod Suncem, dok su TV Eye i Miran Kurspahić uspjeli diletantizam dovesti do mainstream prostora pod egidom ozbiljne rock priče Smatra Zoran Stajčić za Ravno do dna. Pozitivniju recenziju donosi Novi list.
Naoružani ilegalnim sredstvima zauzimaju starački dom, uzimaju osoblje za taoce i ulaze u sukob s vlastima… kažu u opisu filma. Crna komedija redatelja Dine Mustafića, nastala prema scenariju Viktora Ivančića i Emira Imamovića Pirketa, prati grupu stanara staračkog doma „Paviljon“, koji se, nakon godina zlostavljanja i poniženja, odlučuju na oružanu pobunu. Nakon spektakularne premijere na 31. Sarajevo Film Festivalu, film je u BiH i Hrvatskoj već vidjelo više od 10.000 gledatelja. Avaz… kao neka domaća verzija “One Battle after Another“, kažu na Forumu…
Od 1. siječnja građani u Hrvatskoj mogu dobiti besplatan račun za primanje plaće ili mirovine, no aktivacija nije automatska – klijent mora sam podnijeti zahtjev banci. Neće se plaćati otvaranje, vođenje ni zatvaranje računa, a uključene su i osnovne usluge poput debitne kartice, internetskog ili mobilnog bankarstva te podizanja gotovine bez naknade. Svaki građanin ima pravo samo na jedan takav račun, a postojeći IBAN može se zadržati. Prekoračenje (minus) ostaje moguće, ali ovisi o procjeni banke. N1
U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski troma i neposobna, a SAD kao dinamično i inovativno gospodarstvo. EU još nije do kraja osvijestila neke od ključnih strukturnih razloga sporog rasta produktivnosti: neučinkovite javne sektore, visoka porezna opterećenja i rigidna tržišta rada. Pritom valja uzeti u obzir kako je američki rast zadnjih desetljeća postupno sve više zavisio o rastu BigTech kompanija. To je ove godine dosegnulo krajnje neobične razmjere. Što se tiče rasta u Hrvatskoj, on ovisi o zapošljavanju novih radnika, ali ne i o produktivnosti koja stagnira. Velimir Šonje za Ekonomski lab.
Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW
Crnohumorna drama i politički akcijski triler koji je producirao, napisao i režirao Paul Thomas Anderson. Inspiriran je romanom Vineland Thomasa Pynchona iz 1990. U početku upoznajemo radikalno lijevu revolucionarnu skupinu imena Francuska 75, članove te skupine koji osnuju obitelj i korumpiranog zapovjednika koji razvije opsesiju prema ženi iz te skupine. Onda nas radnja vodi 16 godina nakon. Anderson uspješno balansira crni humor i napetu atmosferu, dok istovremeno gradi snažan politički komentar. U vremenu kada su podjele između ‘lijevih’ i ‘desnih’ snažnije nego ikad, a političko nasilje sve češća realnost, One Battle After Another odražava stvarnost bez potrebe da prstom upire u konkretne primjere. Na Journalu predviđaju nominacije za Oscar… pogledajte komentare na Forumu
U Hrvatskoj su rijetki glazbenici svoje stihove pretvorili u knjige poezije – nakon Štulića i Rundeka tek nekolicina. Knjiga Borisa Jokića 60 otkucaja otvara pitanje zašto se suvremena glazbena poezija ne uvrštava u školsku lektiru. Stručnjaci poput Tomislava Brleka i Branka Kostelnika ističu da se otpjevani stihovi itekako mogu smatrati poezijom, dok Krešo Blažević i Marko Pogačar naglašavaju da bi domaći tekstopisci zaslužili više priznanja. Od Arsena Dedića i Štulića do Urbana, Bareta, Antića i Maajke – njihovi stihovi oblikuju kulturu, ali u obrazovnom sustavu ostaju na margini. Jokić poručuje da društvo koje ignorira vlastite glazbene autore uskraćuje mladima kritičko mišljenje i kulturni identitet. Večernji
Znanstvenici iz Kanade prvi su put izravno izmjerili ultraslabu emisiju fotona u živim miševima i biljkama. Nakon smrti razina biofotona brzo je pala, dok su biljke pod ozljedama svijetlile jače. Ova nevidljiva svjetlost, nastala povratkom elektrona na niže energetske razine, mogla bi postati novi dijagnostički alat za praćenje zdravlja organizama i prepoznavanje stresa ili ozljeda – bez invazivnih metoda. tportal
Na forumu Međunarodnog debatnog kluba Valdai Putin je govorio o multipolarnom svjetskom poretku, odnosima s NATO-om, SAD-om, Kinom i Indijom, te o ratu u Ukrajini. Kritizirao je ulazak Švedske i Finske u NATO, američko raspoređivanje nuklearnog oružja i europsku “histeriju”. Istaknuo je da je Rusija dvaput htjela u NATO, da nije poražena sankcijama i da ima dovoljno vojnika. Podržao je Trumpov plan za Gazu ako vodi prema palestinskoj državi. Razgovore s Xijem i Modijem opisao je kao osobne i prijateljske, a UN unatoč manjkavostima smatra nezamjenjivim forumom. Index… sastao se i s Miloradom Dodikom (Index).