06/12/2025 - Monitor.hr
06.12.2025. (23:00)

Šampon za dobro jutro

Pomaže li kofein u šamponu protiv ćelavosti? Što kaže znanost


Kofein u šamponima obećava spas od ćelavosti jer blokira adenozin, podiže cAMP i IGF-1, te smanjuje štetni TGF-β2 u folikulu dlake. Laboratorijski dokazi pokazuju da doista prodire u folikul i potiče rast stanica kose. Međutim, kliničkih studija visoke kvalitete gotovo da nema, a većina kofeina iz šampona završi na koži, ne u korijenu dlake. Zadovoljstvo korisnika je veliko, ali objektivni dokazi slabi. Zaključak: kofein je među najsigurnijim opcijama (nema ozbiljnih nuspojava kao finasterid ili minoksidil), ne šteti, a možda i malo pomogne – bolje nego ništa, a miriše na kavu i budi nadu. Nenad Raos za Bug

06.12.2025. (23:00)

Dobro došli u klub u kojem svi glume i nitko nema pojma

Imposter sindrom: Nametnuta sumnja u sebe

Imposter sindrom se javlja kada osoba vjeruje da je njezin uspjeh posljedica sreće ili tuđe pogreške te strahuje od trenutka kada će netko iz okoline ‘otkriti’ da nije dovoljno sposobna. Događa se kada osoba svoja postignuća pripisuje vanjskim okolnostima, a ne vlastitim sposobnostima, trudu ili zaslugama. Istovremeno ima i nerealnu sliku o tome što znači biti dovoljno dobar ili sposoban. Vjeruje da kompetentnost znači nikada ne griješiti, uvijek znati sve, biti savršeno pripremljen i imati stalnu kontrolu, što je, naravno, nemoguće. Imposter sindrom relativno je nov pojam u psihologiji i psihoterapiji. Nije klasificiran kao službeni psihički poremećaj, ali je povezan s mentalnim zdravljem. Posebno pogađa ljude iz manje privilegiranih grupa i da je to posebno vidljivo ondje gdje je netko “prvi”, “rijedak” ili svojevrsni “izuzetak”, a hrani se osećajem da “ne pripadaš”. Psihologinje za Novosti.

06.12.2025. (22:00)

Brze i kratke

  • MAGA global – Trumpov pokušaj utjecaja na ostatak svijeta – američki predsjednik demonizira europsku migracijsku politiku i podržava desničarske predsjedničke kandidate. To je nastavak njegova nacionalnog kulturnog rata na međunarodnoj sceni (DW)
  • Uhićen ubojica iz Međimurja, pronađen u Sloveniji (Index)
  • Radić (DOMiNO) najavio desnu političku platformu koja će biti “zametak nove snage” (N1)
  • Gotov očevid u Rijeci. Mladić ubio djevojku, tijelo na stubištu pronašao Nepalac (Novi list)
  • Kako je „Ozempic drvce“ ukralo Božić: Mršava i neuredna božićna drvca novi hit u luksuznim domovima (Jutarnji)
  • Snimke s Adventa u Parizu proširile su se mrežama: “Gužva je, ne može se hodati” (Index)
  • Poznati termini utakmica na SP-u: Protiv Engleske u Dallasu 17. lipnja (22 sata), protiv Paname 23. lipnja u Torontu u 1 sat, a protiv Gane 27. lipnja u Philadelphiji u 23 sata (tportal)
06.12.2025. (21:00)

Sunčece ti presvetlo

Hrvatska prešla 1 GW krovnih solara, poduzetnici vode igru

Hrvatska distribucijska mreža doživljava snažan rast krovnih sunčanih elektrana, s 38.947 priključenih sustava i ukupno 1107 MW snage do listopada 2025. Poduzetnici, iako imaju samo petinu elektrana, drže gotovo 80 % ukupne snage. Broj instalacija porastao je više od deset puta od 2021. godine. Najveći rast bilježe županije s razvijenim gospodarstvom i turizmom. Dinamika razvoja već opterećuje mrežu, pa HEP ODS planira pojačanja, modernizaciju i digitalizaciju te očekuje dodatnih 900 MW do 2030. godine. Lider

06.12.2025. (20:00)

Daj mi dva kolosijeka i učinit ću ti vožnju vlakom opet poželjnom

Turska tvrtka završava najveći projekt u Hrvatskoj: pruga koja mijenja pravila igre

Turska tvrtka Cengiz Insaat privodi kraju rekonstrukciju i dogradnju pruge Križevci–Koprivnica–mađarska granica, trenutno najveći hrvatski infrastrukturni projekt vrijedan 322,5 milijuna eura. Nova dvokolosiječna dionica, izgrađena uz stalni promet vlakova, skratit će putovanja i povećati sigurnost te je ključna za buduće uključivanje u TEN-T mrežu i jači teretni promet. Projekt je kasnio zbog Covida, rata u Ukrajini i rasta cijena, no radovi su 98% dovršeni. Cengiz najavljuje ostanak u Hrvatskoj i interes za velike buduće projekte, uključujući nizinsku prugu Rijeka–Zagreb. Nacional

06.12.2025. (19:00)

Ako ne znaš šta bi bilo kad bi bilo

Dežulović predstavio novu knjigu: Analiza povijesti i sadašnjosti kroz Pivnički puč 1923.

Dežulović predstavlja svoj novi roman “Tko je taj čovjek”, koji je smješten u Münchenu 1923. godine, za vrijeme Pivničkog puča. Roman prati američkog novinara s misijom atentata na budućeg njemačkog vođu, no bavi se dubljim pitanjima o povijesti, sudbini i odgovornosti čovječanstva. Pisac ističe kako je djelo faktografski precizno, ali je radnja čista fikcija koja nudi alternativnu povijest. U razgovoru se povlače i paralele između stanja u Europi 1920-ih i današnjeg vremena.

06.12.2025. (18:00)

Drama u tri čina

Vječni derbi: Modrima poništen gol i penal, Hajduk poveo u drugom poluvremenu, izjednačenje u sudačkoj nadoknadi

Derbi Dinama i Hajduka na Maksimiru do poluvremena donio je dominaciju domaćina, koji su stvarali više prilika. Dinamo je prvi postigao gol preko Belje, no VAR je poništio pogodak zbog prekršaja u začetku akcije. Hajduk je rijetko prijetio, a obrana mu je često spašavala situaciju. U nastavku su se događaji koncentrirali oko potencijalnog penala za Dinamo koji je naknadno poništen, dok su izmjene i udarci po glavi dodatno otežali igru. Prvo poluvrijeme završilo je 0:0, uz nekoliko žutih kartona i napetosti na terenu. Nakon ubačaja Almene s desne strane u 68. minuti Michele Šego je zabio za 0:1. Iako je prvo dignuto zaleđe, ta je odluka poništena. Bila je to ujedno i prva šansa Hajduka na utakmici. Igralo se čak 17 minuta sudačke nadoknade. Hoxha izjednačio u 12. minuti nadoknade. Dinamo ostaje vodeći s bodom prednosti. Index, tportal, HNL

  • Modri na Maksimiru u prvenstvenim susretima nisu uspjeli pobijediti Hajduk u posljednja četiri derbija (tportal)
  • Na derbi stigli brojni skauti europskih klubova: Liverpoola, Barcelone, Juventusa, Intera, Milana, Marseillea, PSV-a, Atalante, Newcastlea, Torina, Twentea, Eintrachta iz Frankfurta, 1. FC Kölna, Šahtara, Slavije Prag… (Sportske)
  • Derbi se komentira na Forumu
06.12.2025. (17:00)

Rastu tako brzo da im ni djetinjstvo ne stigne pratiti tempo

Sve više djevojčica ranije ulazi u pubertet

Sve više djevojčica ulazi u pubertet prije osme godine, a trend je ubrzan nakon pandemije. Stručnjaci smatraju da je glavni okidač porast tjelesne težine, osobito u predškolskoj dobi, dok utjecaj okolišnih čimbenika nije jasno dokazan. Većina djece je zdrava, ali preuranjeni pubertet može uzrokovati emocionalne poteškoće, sram i probleme u uklapanju među vršnjake. Dijagnostika se provodi pažljivo, a liječenje je potrebno samo kod brzog i pravog pubertetskog razvoja. Roditeljima se savjetuju zdrava prehrana, normalna tjelesna masa i redovita aktivnost. N1

06.12.2025. (16:00)

Crno kronične (uz malo nogometa)

Brze i kratke

  • Tempirana eko bomba u metropoli: Kada bi tamo izbio požar, Zagreb bi snašle nemale posljedice, radi se o prostoru u dvorištu propale tvrtke DIOKI d.d. na zagrebačkom Žitnjaku, zatrpan otpadom (Jutarnji)
  • Jutros je na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održana posljednja izvedba „Tihe mise“: položeno 38 ruža za 38 žena ubijenih u Hrvatskoj u posljednje tri godine (Večernji)
  • Ubijena žena u Rijeci, pronađena na stubištu, u stanu pronađen i muškarac s ozljedom vrata (Novi list)
  • Policija zaustavila okršaj BBB-a i Torcide u Dubravi uoči derbija (tportal), jučer je Slaven Belupo dobio Goricu 2:1 i potvrdio treće mjesto na ljestvici (HNL. Index)
  • Odrubljena glava s Titovog spomenika u Velenju u Sloveniji. Počinitelj uhvaćen, bježao u autu hrvatskih tablica (N1)
06.12.2025. (15:00)

Naši će ti reći: "Ali mi nismo Italija"

Italija je odlučila pretvoriti otpad u vrijednost, dok je Hrvatska vlastitim propisima vezala ruke svojoj cirkularnoj ekonomiji

Italija je izgradila sustav koji i loše odvojeni biootpad pretvara u biometan i kvalitetan kompost, uz jasnu regulativu, poticaje i više od 150 biometanskih postrojenja. Digestat se nakon obrade koristi kao gnojivo. U Hrvatskoj, pak, nema definicije biometana, nema pravila za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a digestat se tretira kao rizik, ne kao resurs. Većina organskog otpada završava na odlagalištima, dok uvozimo kompost i propuštamo prilike koje EU propisi omogućuju. Poslovni

06.12.2025. (14:00)

Grč u vašem tijelu

Grč – Sloboda narodu: Album koji ne traži milost niti bi vam je dao

Ovih sedam pjesama predstavljale su labuđi pjev prve i najbolje postave grupe, kao i svojevrsni oproštaj od post-punka jer su se njihov zvuk i aranžmani narednih godina i desetljeća sve više približavali tamnijim sferama metala. Ostatak, istini za volju, dosta skromne diskografije kvalitetom nije previše zaostajao za prvijencem, pri čemu su uvijek ostali beskompromisni, pjevajući i urlajući o svemu onome od čega većina nas okreće glavu u očajničkoj nadi da će nestati. Vedran Harča o ikonskom riječkom bendu, za Ravno do dna

06.12.2025. (13:00)

Kad je Split bio centar Rima

Završeno snimanje novog povijesnog igranog filma o Dioklecijanu u HRT-ovoj produkciji

Prvo izlazi igrani film “Diocles”, koji će biti u kinima 2026, a nakon toga će se na TV-u prikazati dokumentarno-igrana serija od pet jednosatnih epizoda, naslova “Prvi Splićanin”, s Mladenom Badovincem, inače pjevačem TBF-a, kao prezenterom i naratorom. Film je u potpunosti na latinskom jeziku, i to ne onom književnom koji se uči u školama, nego kolokvijalnom, kakvim su zbilja govorili u Rimskom Carstvu krajem 3. stoljeća.

Film je nelinearne pripovjedačke strukture, s vremenskim skokovima u Dioklecijanovu mladost te posljednje godine njegova života, a glavni dio priče događa se od 284. do 286. godine, u vrijeme kada Dioklecijan postaje car. Dioklecijana glumi Amar Bukvić, a igraju još i Nataša Janjić Medančić (Priska), Slavko Sobin (Maksimijan), Marko Cindrić (Karin), Krešimir Mikić (Lucije Flavije) te Dragan Despot (senator Prokul). Ovaj film je prvi ovakve vrste nastao u nekoj hrvatskoj produkciji i radi se o stopostotnoj produkciji HRT-a. Scenografski zahvati i gradnja uz kostime spadaju u najopsežniju produkciju do sad. HRT

06.12.2025. (12:00)

Jer ni vašim uspomenama ne da se raditi bez rasporeda

Molekularni tajmeri mijenjaju priču o pamćenju

Najnovija istraživanja pokazuju da memorija nije statična arhiva, već dinamičan proces koji prolazi kroz niz precizno tempiranih molekularnih faza. Sjećanja se najprije stvaraju u hipokampusu, zatim filtriraju u talamusu i konačno stabiliziraju u prednjem cingularnom korteksu, pri čemu ključnu ulogu imaju genski regulatori poput Camta1, Tcf4 i Ash1l. Emocije, ponavljanje i multisenzorni angažman određuju koja će uspomena postati trajna, dok je zaboravljanje aktivan, koristan proces. Otkrića mijenjaju klasične modele i otvaraju put novim terapijskim i pedagoškim pristupima. Igor Berecki za Bug

06.12.2025. (11:00)

Sistem 'zakopaj i šuti'

Gospić kao ogledalo: kronična rupa u hrvatskom sustavu otpada

Slučaj ilegalno zakopanog otpada kod gospićkog silosa razotkrio je duboke strukturne probleme hrvatskog sustava gospodarenja otpadom: kriminal, izostanak nadzora i kronično kašnjenje sanacija. Iako su počinitelji uhićeni, najopasniji medicinski otpad i dalje je u zemlji bez jasnog plana čišćenja. Građanske inicijative upozoravaju na rizike po zdravlje, posebno na krškom terenu, te na sumnjivu praksu slanja opasnih materijala u deprivirane regije. Istodobno, država ne objavljuje ključne analize i odgađa modernizaciju sustava, dok se najavljuju novi kontroverzni projekti poput prerade litija. DW

06.12.2025. (10:00)

Brze i kratke

  • Nova Strategija nacionalne sigurnosti SAD-a dramatično mijenja odnos prema Europi i poziva na jačanje otpora aktualnim politikama EU-a, smatraju da će “Europa nestati za 20 godina” (Index)
  • Zaštitna struktura nuklearke Černobil teško oštećena u napadu. IAEA: ‘Više ne zadržava radioaktivni materijal’ (tportal)
  • Trump dobio nagradu Fife za mir (24 sata)
  • Evo s kim Hrvatska može igrati ako prođe skupinu na SP 2026: ako bude prva, čeka nas neka od trećeplasiranih momčadi iz grupe E, H, I, J ili K, ako bude druga, igrat će protiv drugoplasirane iz skupine K, gdje su favoriti Portugal i Kolumbija. U slučaju trećeg mjesta, čeka nas prva momčad iz skupine K (Index)
  • Video: Nadzorne kamere u Rumunjskoj snimile ‘prvi leteći automobil‘... video prikazuje trenutak nesreće kada vozač za volanom Mercedesa prelijeće preko kružnog toka i dva automobila (Jutarnji)
06.12.2025. (09:00)

Od mira u Ukrajini i dalje ništa, ali zato barem znamo raspored na SP-u

Tjedan u kojem se puno pričalo, a malo dogodilo

Pregovori SAD-a i Rusije o Ukrajini ponovno su propali, dok Putin tvrdi da je pao Pokrovsk, bez potvrde. Trump se bavi Južnom Amerikom, kokainom i diplomatskim gafovima (i plesom na YMCA), a u Bugarskoj i Srbiji tinjaju prosvjedi i energetske krize. EU od 2027. prekida uvoz ruskog plina i suočava se s aferom Mogherini. Eurosong prijeti raspadom zbog Izraela, Italija “nacionalizira” zlato, a Malezija ponovno traži MH370. Znanstvenici upozoravaju da se razvoj umjetne inteligencije širi istim eksponencijalnim obrascem kao pandemija covida. tportal

06.12.2025. (08:00)

Investitori, za vas je krojen zakon. Ostali, probajte ne smetati

HDZ-ova deregulacija briše ulogu gradova i otvara autoput investitorima kroz prostor i planove

Sažeto za početak, svi su oni složni u ocjeni da se zakonskim izmjenama kani uvesti opća proizvoljnost i samovolja ulagača i graditelja, uz paralelno razvlaštenje lokalnih vlasti u njihovu urbanističkom planiranju i kontroli realizacije. Posrijedi je, dakle, posvemašnja deregulacija s kojom više ništa neće stajati na putu nekretninskim investitorima, a država preuzima funkciju krotitelja dosadašnjih remetilačkih čimbenika na terenu, prvenstveno mjesnih stručnih službi i političkih predstavnika domicilnog stanovništva. S ovim cizeliranjem zakonskog okvira za uzurpaciju javnog prostora i lokalnih ovlasti, HDZ će se pobrinuti da poslovni komercijalni procesi više ne zastajkuju u ime kojekakvih komunalno-razvojnih prioriteta. Ta stranka ne zamara se time što su prostorno i urbanističko planiranje “poslovi koji po izričitoj odredbi Ustava RH i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ulaze u samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, točnije općina i gradova”. Igor Lasić za Novosti