05/01/2026 - Monitor.hr
Jučer (23:00)

A htio je Nobelovu nagradu za mir

Na samom početku 2026. svijet je ušao u novu fazu opasnoga življenja

Da će napad na Venezuelu biti Trumpov pokušaj skretanja pozornosti s briga na domaćem terenu bilo je jasno već neko vrijeme. Ni sam Trump se ne pokušava previše praviti da je ovdje riječ o drogama, jer da jest ne bi pomilovao predjednika Hondurasa koji je zbog sustava distribucije droge u SAD-u služio zatvorsku kaznu. I sam će svjesno ili nesvjesno priznati da je razlog napada na Venezuelu činjenica da je u pitanju zemlja s najvećim zalihama nafte na svijetu. Ako nas je povijest ičemu naučila po pitanju ovakvih akcija, onda je to da one samo dovode do destabilizacije regija, a Amerikanci se samo suočavaju s dodatnim troškovima i slanjem vojnika u opasnost. Ne samo da se na Sjedinjene Države kao jamca svjetske sigurnosti više ne može računati, već su upravo one postale glavnim krivcem za njezinu, sad već možda konačnu propast. Ako Trump može ignorirati međunarodno pravo i vlastite zakone, što spriječava bilo koju drugu velesilu da se posluži istim metodama i pokrene osvajačke pohode vodeći se njegovim primjerom. Ivan Laić za Ravno do dna

Jučer (23:00)

Brze i kratke

  • Najmanje 16 naftnih tankera koji su pod američkim sankcijama pokušalo je u posljednja dva dana izbjeći veliku američku pomorsku blokadu, Maduro doveden pred sud u New Yorku (Index)
  • Identificirane sve žrtve požara u Švicarskoj. Među 40 poginulih je 26 tinejdžera (Index)
  • Splićani, oprez! Zbog zamućenja rijeke Jadro preporuča se prokuhavanje vode (N1)
  • Saborski zastupnici su u prošloj godini, uz plaće koje u prosjeku iznose 4000 eura mjesečno, potrošili još gotovo 1,3 milijuna eura iz državnog proračuna, najviše – 467 tisuća eura – za pokrivanje troškova stanarina (Dnevnik)
  • Tužan kraj holivudskog buntovnika: Mickey Rourke moli za donacije kako ne bi završio na ulici – 73-godišnji glumac suočen je s ponižavajućom deložacijom iz svog doma u Los Angelesu zbog duga od 60 tisuća dolara (tportal)
  • Hrvatske tiskovine ‘nestale’ s kioska u BiH, preživio samo Večernji list BiH (HRT)
Jučer (22:00)

Nakon ovoga, sve je ostalo teže gledati

Dvadeset i pet serija koje su nam objasnile svijet (i pokvarile kriterije)

U prvih 25 godina 21. stoljeća televizija je proizvela niz serija koje su trajno promijenile narativ, estetiku i ambicije malog ekrana. Od institucijskih studija moći i kapitalizma, preko intimnih portreta traume, identiteta i svakodnevice, do komedija koje su redefinirale humor i nelagodu – ove serije i dalje služe kao referentna točka. Ne zato što su savršene, nego zato što su bile hrabre, formalno inovativne i tematski nemilosrdne. Ovo je kanon koji se ne gleda iz nostalgije, nego iz potrebe. Zrinka Pavlić je odabrala za tportal: Igra prijestolja; Bijeli lotos; Dobro mjesto; Mindhunter, Seks i grad, Žica, Bojack Horseman, Sopranos, Breaking Bad, Six Feet Under i druge…

Jučer (21:00)

Nekome lavor, drugome jacuzzi

Vidljivi luksuz razotkriva ekonomsku nejednakost

Istraživanje London School of Economics pokazuje da ljudi sustavno podcjenjuju ekonomsku nejednakost jer je u svakodnevnom životu rijetko vide. Kada su siromašniji okruženi osobama sličnog statusa, smatraju sustav pravednijim i podržavaju niže poreze, iako objektivno gube. No kad luksuz bogatih postane vidljiv, naglo raste osjećaj nepravde i podrška višem oporezivanju, uz pad osobnog zadovoljstva. Studija zaključuje da ekonomska segregacija održava društveni mir, dok vidljivo bogatstvo potiče političke i društvene tenzije. Lider

Jučer (20:00)

Kazalište s programom. Izbornim

Peđa Grbin smjenama pripremio teren za čistku u kulturi, pljušte reakcije

U Puli je došlo do burnih reakcija nakon što je gradonačelnik Peđa Grbin smijenio članicu Kazališnog vijeća Istarskog narodnog kazališta Sanelu Pliško, a umjesto nje postavio Slađanu Pletikos Pernar, kandidatkinju s izborne liste Gorana Mihovilovića, njegova koalicijskog partnera. Oporba i dio javnosti smatraju da je u pozadini odluke priprema terena za postavljanje redatelja Jasminka Balenovića na čelo Istarskog narodnog kazališta, a pošto ovo nije prva Grbinova smjena, čini se da planira zahvatiti i širi prostor kulturnih ustanova. tportal, Novi list… dobio je i otvoreno pismo: Težimo li da budemo najbolji u nečemu ili nam je svejedno? Postižemo li to postavljanjem najboljih stručnih ljudi koje imamo (a ima ih dovoljno u ovom gradu) na upravljačke pozicije ili se vraćamo u prošlost u kojoj je sve stagniralo jer su na upravljačkim pozicijama bili stranački ljudi bez potrebnog stručnog iskustva? Ravno do dna

Jučer (19:00)

Poštar koji ti otvara pisma

Google automatski uključuje Gmail korisnike da se na njihovim porukama trenira AI model. Ta se opcija može isključiti

Stručnjaci upozoravaju da prikupljanje podataka u radnom i privatnom okruženju pomaže razvoju umjetne inteligencije, no korisnici mogu isključiti ovu opciju u postavkama na dvije lokacije – desktop i mobilno. Ipak, isključivanje znači gubitak pametnih funkcija Gmaila i Workspacea, uključujući automatsko filtriranje poruka, pametno sastavljanje, personalizirano pretraživanje i sažetke od Gemini AI. Korisnici moraju birati između privatnosti i praktičnih značajki. Večernji

Jučer (18:00)

Kako biti grozan, a osjećati se božanstveno

Ekstremizam kao psihološki prečac: Mržnja prema drugima je najlakši put do lažnog osjećaja vlastite dobrote

John Cleese u videu nastalom proje više od 30 godina analizira psihologiju ekstremizma. Njegov glavni zaključak je da ekstremizam služi kao sredstvo za postizanje unutarnjeg zadovoljstva jer pojedincu pruža “popis neprijatelja”.

  • Moralna superiornost: Ekstremist projicira sve zlo u svoje neprijatelje, dok sebe vidi kao utjelovljenje dobrote.
  • Opravdanje agresije: Imati neprijatelje omogućuje ljudima da ispoljavaju bijes i vrijeđaju druge, dok istovremeno vjeruju da je njihovo ponašanje moralno opravdano.
  • Sličnost ekstrema: Bez obzira na to radi li se o ekstremnoj ljevici ili desnici, mehanizam je isti – jedina razlika je u popisu meta.

Cleese zaključuje da ekstremizam nije borba za istinu, već manifestacija nesigurnosti i paranoje.

Jučer (17:00)

Brze i kratke

  • Kolumbijski predsjednik poručio: “Cijeli venezuelanski, kolumbijski i latinoamerički narod mora izaći na ulice“, grenlandski premijer Trumou: Prestanite fantazirati o aneksiji (Index)
  • Madura su uhitili najelitniji specijalci na svijetu. Što je uopće Delta Force? Specijalna jedinica obučena za protuterorističke akcije, oslobađanje talaca, precizne izravne napade i hvatanje visokoprofilnih ciljeva (Index)
  • Zbog uhićenja Madura obratio se Medvedev: ‘Otmica neonacista Merza mogla bi biti sjajan preokret’ (Večernji)
  • Baby boom u Sisačko-moslavačkoj županiji: tijekom prošle godine rođeno je ukupno 712 djece, što je 97 novorođenih više nego godinu ranije, čime se nastavlja pozitivan demografski trend, a stvarni broj rođenih mogao bi biti i veći jer dio majki porode obavlja izvan područja županije (tportal)
  • Stranger Things: Završio je najuspješniji televizijski revival 1980ih (Ravno do dna), Netflix objavom o ‘Stranger Things’ pokrenuo lavinu: Obožavatelji imaju mračne teorije o finalu (Bug)
  • Cinkuši u Močvari – tradicija postoji da bi se poštovala (Ravno do dna)
Jučer (16:00)

Zasad investiraj, poslije ćeš plaćat

Bitcoin kao valuta budućnosti: zasad se slabo koristi, iako se prošle godine dogodio iskorak

Glavni razlog je velika volatilnost, zbog koje je nepraktičan i nepredvidiv za maloprodaju, unatoč tome što su transakcije tehnički brze i jednostavne. Njegova šira vrijednost sve se više veže uz blockchain tehnologiju, koja omogućuje automatizirana i sigurna plaćanja u energetici, mobilnosti i infrastrukturi. Pravi proboj bitcoina dogodio se 2024. i 2025. kroz američke regulatorne odluke, osobito odobrenje bitcoin-ETF-ova, čime je postao priznata investicijska imovina. Cijena mu je dosezala povijesne vrhunce, ali stručnjaci upozoravaju da bez stabilne regulacije i jasne namjene ne može zamijeniti klasični novac. Vjerojatnija budućnost su digitalne valute središnjih banaka, dok bitcoin zasad ostaje prvenstveno investicija. DW

Jučer (15:00)

Prije nego što počnete mrziti, razmislite

Ugledni lingvist otprije 20 godina: Govor mržnje je u interesu onih koji imaju moć, vlast ili barem pretendiraju na to da je posjeduju

Kao što se kontekst mijenja, mijenjaju se i modaliteti govora mržnje. On je sada, za razliku od ranih 1990-tih godina, manje direktan, manje očit, pa samim tim i djelotvorniji i možda opasniji. Moja je teza da govor mržnje uopće nije opasan kada je iskaz iskrene mržnje, jer je to normalni osjećaj koji čovjek u određenim situacijama mora iskazivati želi li biti u potpunosti čovjek. Do opasnosti dolazi kada primarna grupa inicira govor mržnje bez ikakvih emocija, i sekundarne govornike (dakle one kojima se obraća) usmjerava prema tome da nekoga mrze. Ti sekundarni govornici zatim osjećaju induciranu mržnju, govore riječima drugih i na taj način mržnju reproduciraju. Postoji čitav niz strateških postupaka kojima se to čini, od definiranja drugih kao izvora zla i neprijatelja, do njihova potpunog isključivanja, i ti su načini u literaturi prilično dobro obrađeni… H-alter donosi intervju lingvista Dubravka Škiljana otprije više od 20 godina, za tadašnji ZaMirZine.

Jučer (14:00)

Pobjeđuješ? Čestitamo, evo ti limit od pet eura

Kako kladionice prepoznaju i ograničavaju uspješne kladioničare

Tekst otkriva kako sportske kladionice sustavno identificiraju i ograničavaju uspješne igrače (“sharpse”) kako bi zaštitile svoj profitni model. Kroz iskustvo novinara The Economista opisuje se sofisticirani sustav profiliranja korisnika: od uređaja i načina uplate do vrste oklada i vremena klađenja. Kladionice toleriraju gubitnike i “kitove”, dok pobjednike brzo režu na simbolične uloge. Profesionalci zato koriste mreže posrednika, “brada” i offshore stranica kako bi zaobišli zabrane. Paradoksalno, mnogi “sharpsi “smatraju da im ograničenja dugoročno idu u korist. Jutarnji prenosi The Economist.

Jučer (13:00)

On ide pješke. Sve ostalo je sporedno

Werner Herzog između džungle, hodanja i ekstatične istine: književni opus velikog redatelja

Tekst s Najboljih knjiga analizira književni opus Wernera Herzoga kao produžetak njegove filmske poetike: sraz čovjeka i ravnodušne prirode, opsesiju beskorisnim, hodanje kao spoznaju i ekstatičnu istinu kao alternativu faktima. Kroz knjige O hodanju po ledu, Savladati beskorisno, Snoviđenje svijeta, Svatko za sebe i Bog protiv svih i Budućnost istine Herzog se pojavljuje kao autofikcionalni junak vlastitih mitova. Njegova proza fragmentarna je, halucinantna i duboko apolitična, ali kulturno utjecajna. Na hrvatskom je, nažalost, dostupno tek vrlo malo njegovih knjiga.

Jučer (12:00)

Ugljen, ali pametnije

Kina: Učinkovitija proizvodnja alkena iz ugljena uz manje CO₂

Kineski istraživači razvili su izmijenjeni kemijski proces za proizvodnju olefina iz ugljena koji znatno smanjuje emisije CO₂ i povećava iskoristivost sirovine. Promjenom reakcijskog puta i blokiranjem sporednih reakcija koje inače stvaraju ugljikov dioksid, više ugljika ostaje vezano u konačnim proizvodima. Time se postiže i do trostruko veći prinos korisnih kemikalija. Iako proces ne čini ugljen „zelenim“, pokazuje da je moguće istodobno smanjiti onečišćenje i povećati industrijsku učinkovitost. Alkeni su ugljikovodici, s barem jednom dvostrukom vezom između dva atoma ugljika. Ta dvostruka veza čini ih kemijski “reaktivnima”, odnosno idealnim gradivnim blokovima za daljnju kemijsku industriju. Najvažniji alkeni su etilen i propilen. Poanta novog kineskog procesa je da se iz ugljena dobije više olefina uz manje izgubljenog ugljika (manje CO₂). Drugim riječima: manje otpada, više korisne kemije po toni ugljena, bolja ekonomika i manji klimatski otisak. Interesting Engineering

Jučer (11:00)

Brze i kratke

  • Trump: Apsolutno nam treba Grenland. Premijerka Danske: Prestanite nam prijetiti… SAD prijeti i Kolumbiji, šalje poruku Kubi, iz Kine poručuju: Pustite Madura! (Index), američki predsjednik rekao da ni on više ne vjeruje da su Ukrajinci gađali Putinovu rezidenciju (tportal)
  • Loše vijesti za pušače – poskupljuju duhan, cigarete i e-tekućine (HRT)
  • U Hrvatskoj se očekuje i do pola metra snijega, padat će sve do srijede (tportal, RTL), pogledajte stanje na prometnicama diljem zemlje: Snijeg, vjetar, prometna nesreća na autocesti… (tportal)
  • Kakvi su tekstilni lanci za gume namijenjene vožnji po snijegu? ‘U praksi su se dokazale, a tu praksu potvrđuje i MUP’ (Revija HAK)
  • Festival snijega i leda u Kini vodi posjetitelje u grad iz mašte (HRT)
Jučer (10:00)

Lingvisti se svađaju, feed odlučuje

Knjiga američkog lingvista: Algoritmi danas odlučuju kako govorimo

Knjiga Algospeak mladog američkog lingvista Adama Aleksica analizira kako algoritmi društvenih mreža danas presudno utječu na način na koji govorimo. Umjesto panike zbog “propasti jezika”, Aleksic pokazuje da algoritmi potiču kreativnost, nove registre i brze promjene značenja, slično kao što su to nekad činili tisak ili televizija. Najjači je kada piše iz perspektive influencera-insajdera, slabiji kada izbjegava dublju kritiku ekonomskih interesa platformi. Unatoč manama, riječ je o informativnoj i poticajnoj studiji suvremenog jezika pod vlašću feeda. Boris Postnikov za Novosti

Jučer (09:55)

Sponzorirana vijest

Nadogradite svoj PC za 2026. godinu sa trajnom licencom na Office 2021 i Windows 11 već od samo 12€ na Keysworlds!

Microsoft Office Professional 2021 i Windows 11 Pro nude profesionalne alate za produktivnost i siguran operativni sustav već od 10 €. Paket je namijenjen power userima, multitaskerima i svima koji rade na daljinu ili imaju “side hustle”: od tablica i dokumenata do naprednih sigurnosnih značajki. Uz Windows 11 Pro dobiva se i doživotni pristup AI asistentu Copilot, koji može odgovarati na pitanja, istraživati, generirati slike te pomagati pri učenju i pripremi ispita ili certifikata. Sve na novogodišnjoj rasprodaji na Keysworlds.

Najbolje ponude! Ostvarite veliku uštedu uz kupon kod “BB25”

Uštedite više na ovim paketima! (Kupon: BB25)

Još proizvoda za povećanje vaše produktivnosti! (Kupon: BA25)

Jučer (09:00)

Tko nije pratio na satovima fizike u školi

Magnetsko polje: od kompasa do relativnosti

Tekst Darija Hrupeca za Bug objašnjava magnetsko polje kao posljedicu gibanja električnog naboja, a ne magnetskih monopola koji ne postoje. Polazeći od Einsteinove dječje fascinacije kompasom, pokazuje se kako su električno i magnetsko polje nerazdvojni i relativni, što vodi do posebne teorije relativnosti. Objašnjava se magnetska sila, njezina ovisnost o brzini i smjeru gibanja naboja te pravilo desne ruke. Primjene uključuju kompas, magnetičnost materijala, geomagnetsko polje i maglev-vlakove, koji lebde zahvaljujući snažnim magnetskim silama.

Jučer (08:00)

Agilan i u penziji

Boris Rašeta o ‘What’s Up Kina?’: Maratonac trči (pret)posljednji krug?

Goran Milić je četrdeset dana putovao po Kini da bi nam isporučio seriju o zadnjem kutku svijeta u kojem valjda nikad nije bio (ili bar ne tako dugo). U prvoj epizodi vidjeli smo Šangaj, grad impresivne arhitekture i urbanizma, u kojem se poslovni prostor od 100 kvadrata plaća i po 15 tisuća eura mjesečno. Razgledali smo park u koji roditelji dolaze nabaviti svojoj djeci bračne partnere (o da, i toga ima), vlakove koji voze 300 na sat i golemu luku iz koje najveća industrija svijeta izvozi robu na sve strane. Milić kao Milić – zanima ga što tko jede, pije, kako se radi i živi. Sve u svemu, standardno zanimljiv, premda penzionerski uradak ovoga veterana koji ne priznaje pojmove kao što su “starost”, “giht”, “bolovanje” i slično, zbog čega mu u zemlji luftbremzera i krivinaša valja odati priznanje. Boris Rašeta za Novosti