Dizanje svijesti o svjetlosnom onečišćenju – Korado Korlević na tribini “Svjetlosno onečišćenje svuda oko nas”
Dizanje svijesti o svjetlosnom onečišćenju – Korado Korlević na tribini “Svjetlosno onečišćenje svuda oko nas”
Pričaju o novom teleskopu Nancy Grace Roman koji će imati vidno polje 1000 puta veće od Hubblea. NASA je, doduše, švorc, pa teleskop stoji na zemlji dok ne nađu sitniš za “parking” u svemiru. Svaki put kad zatreba klikova, nađe se vijest o vodi na Marsu. Zaključak? Uzorke stijena čekamo bar do 2035., jer se Europa i SAD ne mogu dogovoriti tko će platiti “poštarinu” s Crvenog planeta. Genetska terapija je stigla! Prvo liječimo gluhoću, a uskoro ćemo vjerojatno “apdejtati” gene da možemo jesti čvarke bez straha od kolesterola. Australija brani društvene mreže klincima, a ovi im odgovaraju hakiranjem sustava brže nego što roditelji kažu “log-off”. Za kraj, kaže da su pametni ljudi usamljeniji jer nemaju s kime “čakulati” na svojoj razini, pa završe slušajući Exploru – mjesto gdje se okupljaju svi neshvaćeni genijalci. HRT za slušanje, Youtube za gledanje.
Korado kod Marinele Dropulić Ružić ruši mitove o sigurnim poslovima i “odlikašima”. Poručuje da cilj mora biti povezan sa strašću jer nas racionalno često ograničava. Posebno dirljiv trenutak je sjećanje na djetinjstvo u Višnjanu: dok su ga sumještani smatrali čudakom zato što “lovi leptire”, majka mu je poručila da ih ide tražiti iza garaže, ne zato što tamo ima leptira, nego da ga susjedi ne vide. Danas taj isti “lovac na leptire” ističe da je kreativnost opasna za sustav, ali ključna za pojedinca. Ne bojte se sumnje u sebe – ona je odlika inteligentnih, a jedina investicija koja se uvijek isplati jest ona u vlastiti razvoj kako biste postali najbolja verzija sebe. Na Monitorovom forumu kelje zanimljive podcaste.
Korado objašnjava da “tamna tvar” zapravo ima bezveze ime jer je samo ne vidimo, a ne zato što je nužno tamna. Dosta se priča o novim čipovima koji mogu izdržati paklene temperature na Veneri, ali i o tome kako ratovi, nažalost, ubrzavaju razvoj tehnologije poput dronova i umjetne inteligencije. Posebno je zanimljiv dio o komunikaciji s kitovima – pokušavamo ih razumjeti pomoću AI-ja, ali nam fali zajednički kontekst (presjek skupova) da bismo znali o čemu točno “klikću”. Za kraj, Korado upozorava na važnost čitanja kod djece. Kaže da dok čitamo, naš mozak vrti film bolji od bilo kojeg holivudskog blockbustera, razvijajući “procesor” u glavi koji nam je ključan da bismo ostali ljudi u svijetu strojeva. Sve u svemu, lekcija je jasna: budite znatiželjni, čitajte i pazite se fruktoze jer ona tijelu javlja da “stiže zima” i sprema zalihe na trbuhu! HRT
Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT
Korado Artemis II misiju vidi više kao povijesni “reunion” nego tehnološki skok. Kaže da let podsjeća na Apollo 8, ali u lošijoj verziji – kapsula je veličine Berlinga, unutra su četvero ljudi, a odlazak na WC je znanstvena fantastika (često s vrećicama i selotejpom). Naglašava nedostatak inženjerskog kontinuiteta i opasnost od Sunčevih baklji. Osim svemirskih muka, dotiče se:
Sve u svemu, opušteno jahanje kroz dekadenciju civilizacije uz nadu da nas Sunce neće “spržiti” prije nego popravimo laptope. HRT
Korado i Elvis seciraju svijet gdje se kozmičke misterije miješaju s prizemnom stvarnošću. Dok teleskop James Webb otkriva da su crne rupe možda “gradile” galaksije, Korado nas podsjeća da evolucija nije samo biološka, već fundamentalni zakon svemira. Saznajemo da su nuklearni pogoni i fuzija često tek marketinški “brener” koji troši više energije nego što proizvodi. Dok AI asistenti u minutama rade poslove koji su nekad trajali mjesecima, Hrvatska gubi bitku za vlastite police, uvozeći čak i radič. Zaključak? Tehnologija galopira, ali mi ostajemo pasivni promatrači ako ne ukrotimo vlastite resurse. HRT
Rat u Ukrajini i na Bliskom istoku iscrpio je zalihe “pametnog” oružja SAD-a. Glavni problem nije samo energija, već i golema dobit država kroz poreze na gorivo. Raspravlja se o “prljavim bombama” i taktičkom nuklearnom oružju. Zaključak je jasan: uporaba bilo čega nuklearnog otvara Pandorinu kutiju koju nitko ne želi. Uzgoj krumpira u mjesečevom tlu je moguć, ali neukusan zbog teških metala. Budućnost je u hidroponici unutar zaštićenih špilja, a ne u “staklenicima s naslovnica”. Analiza asteroida Ryugu potvrdila je prisutnost svih baza za DNK, što sugerira da je život u svemiru gotovo neizbježan. Od kineskih kung-fu robota do Muskovog Starlinka, tehnologija napreduje brže od društvene etike. Dok čekamo kraj ISS-a i jačanje solarne aktivnosti, Korado nas podsjeća da su najveće opasnosti ipak one koje sami stvaramo na Zemlji. HRT
Tenkovi su out, dronovi su in. Rat u Ukrajini i tenzije na Bliskom istoku pokazuju da mali i kreativni (asimetrični rat) pobjeđuju tromu silu. SAD više nije “obećana zemlja” slobode; stroge kontrole na granicama i gubitak privatnosti tjeraju znanstvenike i turiste. Koliko god kukali, zaključak je da živimo u nevjerojatno sigurnom kutku svijeta gdje policija još uvijek ima “ljudsko lice”. Kritiziraju gašenje nuklearki u Njemačkoj kao povijesnu glupost koja je Europu bacila na koljena. Korado podsjeća: najvažniji ulog je u djecu. Prve tri godine su ključne – roditelji moraju pričati s bebama, a ne ih “uštekati” pred TV, jer se u toj dobi stvara inteligencija. HRT
U novoj epizodi Explore (čiju arhivu možete preslušati ovdje) Korlević analizira kako umjetna inteligencija u ratu s Iranom briše granicu između istine i videoigrice. Fokus se seli u orbitu koja postaje opasno odlagalište špijunskih satelita maskiranih u smeće, dok se u lunarnoj utrci Kinezima daju veće šanse zbog njihove obuke u špiljama. Iznenađenje stiže u genetičkoj analizi Nikole Tesle; prema Y-kromosomu on je podrijetlom Vlah, što ga veže uz istarske Ćiće. Emisija zaključuje da je život vjerojatno nastao u morskim dubinama pod tlakom, dok kvantna uparenost ostaje fascinantna, ali neupotrebljiva za besplatne međugalaktičke pozive.
Astronom Korado Korlević upozorava da živimo u turbulentnom razdoblju nalik raspadu velikih carstava, u kojem tehnologija mijenja ratovanje, a dio sukoba već se seli u svemir. Smatra da su društva sve više ovisna o satelitima i tehnologiji, dok umjetna inteligencija postaje snažan alat koji će produbiti razlike među ljudima. Ipak, naglašava da je najveći resurs svake države – djeca. Budućnost, kaže, ovisi o obrazovanju, kritičkom razmišljanju i ulaganju u mlade generacije. Unatoč krizama, ističe da ljudi danas žive bolje nego ikada te da čovječanstvo ima dobre šanse preživjeti i transformirati se. HRT