Dizanje svijesti o svjetlosnom onečišćenju – Korado Korlević na tribini “Svjetlosno onečišćenje svuda oko nas”
U ljetnoj emisiji iz Višnjana, još uvijek u ležećem položau Korado Korlević i voditelj Elvis Mileta pretresli su ključne tehnološko-društvene teme. Fotonika (grana fizike koja se bavi svjetlosti) zamjenjuje elektroniku, no kritičan problem postaje manjak stručnjaka i globalni deficit bakra. Razgovarali su o solarnoj autonomiji, akumulatorima te energetskoj reorganizaciji Europe i svijeta. Objasnili su opasnosti prizemnog ozona, najavili kolovoške Perzeide, djelomičnu pomrčinu Sunca (koja je večeras već bila), te neslomljivi Voyager.
Explora se vraća u rujnu, rekli su na početku nove epizode TheEmisije, potvrdivši da se radi samo o ljetnoj stanci. No, u istom stilu, samo u hladu istarske konobe Elvis i Korado opušteno pretresaju sve od američke kulture klimatiziranja na smrzavanje do Elon Muskove čarolije s PR-om i “recikliranjem” satelita u atmosferi. Proćaskali su o svemirskim tegljačima i norveškim brodovima koji glume šlep-službu po Indijskom oceanu, a nisu zaobišli ni sudbinu satelita koji će, umjesto na Mjesec, napraviti bljesak i krater. Pričali su o tehnološkim manevrima u ratovanju, ruskoj ovisnosti o dostavi paketa dok vlada nestašica dizela, pa sve do nostalgije za parnim lokomotivama. Kao šećer na kraju, raspravili su fotonaponske panele, uštedu vode u hotelima i baterije na natrij iz paške solane – uz laganu paranoju da će nam država jednog dana oporezivati i samo sunčevo svjetlo na krovu.
Korado objašnjava kako pravilno dizati teret – kičma ne smije nositi opterećenje, već mišići trbuha i zdjelice daju stabilnost (kao stisnuta boca gaziranog pića). Obojica se uz osmijeh prisjećaju i svojih teških fizičkih poslova iz mladosti. Komentiraju let raketnog sustava Starship, pohvaljuju toplinsku zaštitu i prijenos slike kroz plazmu, , ali kritiziraju probleme s ponovnim paljenjem motora pri povratku. Analiziraju kako se šare na vozilima i brodovima koriste za zbunjivanje mjerača udaljenosti i automatskih sustava/dronova. Raspravljaju o tehnologijama recikliranja uranijskog i torijskog goriva te bogatstvu resursa poput torija i fosfora u Norveškoj. Osvrću se na preveliku ovisnost auta o elektronici, potencijal biotehnologije za regeneraciju udova te važnost razvoja fine motorike kod djece u najranijoj dobi.
Raspravljaju o gubitku privatnosti i sveprisutnom nadzoru te utrci u razvoju umjetne inteligencije i robotike. Ističu kako tehnološki giganti umjesto programera sve više zapošljavaju filozofe kako bi definirali odnos čovjeka i stroja te smisao slobode. Na polju energetike i materijala naglašavaju napredak mikronuklearnih reaktora te kinesku i indijsku industrijsku proizvodnju jeftinih sintetičkih dijamanata za hlađenje procesora. Ujedno se dotiču svemirskih istraživanja, analize meteorita s tragovima vode i aminokiselina te izazova detekcije elemenata na egzoplanetima.
U ovoj opuštenoj istarskoj ćakuli, Korado Korlević i Elvis Mileta spajaju svemirska prostranstva s vrlo prizemnim ljudskim problemima. Emisiju otvaraju slikovitom usporedbom borbe s išijasom i popravka teško razbijenog automobila kod autolimara. Zatim lete u orbitu analizirajući kineske i japanske uspjehe s raketama, obranu Zemlje od asteroida te inovativno usmjeravanje satelita pomoću Zemljina magnetskog polja. Dotakli su se i energetike – od upitne isplativosti torijevih reaktora do neočekivano bujne trave koja raste u hladu solarnih panela. Na koncu, kroz prizmu novog Metinog patenta za prisluškivanje i analizu glasa, emisiju privode kraju ozbiljnim razmišljanjem o gubitku privatnosti, alarmantnom problemu društvenog otuđenja te postupnom nestanku tradicionalnog istarskog zajedništva pod naletom stranog kapitala.
Nova epizoda TheEmisije snimana je u Višnjanu, pričaju o problemima s kičmom koje je doživio Korado. Potom prelaze na ekološke teme, analizirajući toplinske valove, globalno zatopljenje i predviđanja o smanjenju količine oborina. U kontekstu astronomije, detaljno objašnjavaju strukturu Zemljine jezgre, nastanak magnetnog polja te ulogu gravitacijskih teleskopa u promatranju crnih rupa. Ključni dio rasprave posvećen je utjecaju tehnologije na društvo, počevši od senzora u nogometu nakon utakmice Hrvatske, preko opasnosti od prenošenja odgovornosti na umjetnu inteligenciju i strojeve, pa sve do slobode medija, homogenizacije kulture i aktualne ekonomske krize u europskoj automobilskoj industriji.
Više nema Explore, no Elvis i Korado nastavljaju razgovore u novoj emisiji za TV Novu iz Pule. Pojašnjavaju da naziv projekta spaja riječi “edukacija” i “misija”, s ciljem da slušateljima pruže znanje potrebno za snalaženje u svijetu koji dolazi. Kroz povijesni primjer Istre iz 17. stoljeća objašnjavaju da su migracije prirodan proces te da je svakoj novoj kulturi potrebno vrijeme da prihvati lokalne običaje i zakone, ističući da su migranti kroz povijest donosili napredak. Iako se smatra ekološki čistom, Korlević je razbio mit da je fuzija posve čista, napomenuvši da fuzijske elektrane i dalje proizvode oko trećinu radioaktivnog otpada u usporedbi s klasičnim nuklearkama. Kritizirali su trenutnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Istaknuli su problem preopterećenja mreže kod brzih punjača, činjenicu da punionice često nisu natkrivene pa su vozači izloženi kiši, te da baterije gube kapacitet na ekstremnim hladnoćama. AI bi mogao stvoriti kaste, a pričali su i o tome zašto se enera vrti u suprotnom smjeru… YT kanal Istraton
Koradio i Evlis povlače zanimljive paralele između današnjeg vremena i dekadencije Zapadnog Rimskog Carstva, komentirajući migrantske krize i ulične nemire u Europi te ulogu “kruha i igara” u modernom društvu. Velik dio emisije posvećen je usponu tehnologije, s posebnim naglaskom na Elona Muska, poslovanje Tesle i SpaceX-a te pitanje je li cijela ta priča zapravo prenapuhana. Kritički se osvrću na umjetnu inteligenciju i njezinu ogromnu potrošnju energije. Pričaju i o padu libida, otuđenosti zbog pametnih telefona te ljudske psihologije kretanja. HRT
Korado i Elvis razgovaraju o neobičnom potresu blizu Rovinja. Prije bi se, kaže Korado, nekome učinilo da se radilo o prolasku kamiona, no straha od cunamija kod nas svakako nema jer nemamo mi tu količinu vode. Komentiraju alarm na ISS-u i problem svemirskog smeća, osvrću se na vijesti o genetskom uređivanju u SAD-u kritizirajući bogataše s Wall Streeta koji naručuju osobine djece jer im je trudnoća supruge “prekomplicirana”. Komentiraju kako se neki ljudi danas s 50-60 godina osjećaju mlado: “pravi kreativci nikad ne uspiju postati odrasle osobe”. Emisiju završavaju Koradovim jadanjem o upali mišića nakon rada s teškom “Bosch” štemericom iznad glave. HRT
Bezosova raketa spektakularno odletjela u zrak na testiranju. Korado zaključuje da Amerikancima općenito fale pouzdani radnici i poslovođe (“oni s vrlo dobrim uspjehom”), jer genijalci smisle ideju, ali nema tko provjeriti jesu li “kisik i metan dobro promiješani”. Uspoređuju Bezosa i Muska s Teslom i Edisonom, napominjući da NASA-in proračun izgleda kao kad čovjek s 300 eura u džepu planira kupiti Mercedes i električni bicikl. Objave o NLO-ima samo su dimna zavjesa za političke probleme, a pričaju i o zbrinjavanju plutonija i novim tehnologijama za litij, uz opasku da smo nekad iz Karlovca mogli naručiti vrhunsku parnu turbinu, dok danas u supermarketima uvozimo papaline iz Poljske. HRT