Aksolotl: čuvar regeneracije i budućnosti medicine - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Superheroj bez plašta, ali s repom

Aksolotl: čuvar regeneracije i budućnosti medicine

Aksolotl, neobičan vodeni daždevnjak, sposoban je regenerirati gotovo svaki dio tijela – uključujući srce i mozak – bez ožiljaka i odbacivanja tkiva. Znanstvenici proučavaju njegove gene kako bi otkrili mehanizme koji bi mogli uvesti revoluciju u transplantacijsku i regeneracijsku medicinu. Ključni protein VEGFA pokazuje obećanje u poticanju obnove kod ljudi. Ipak, aksolotl u divljini izumire, čime riskiramo gubitak dragocjene genetske biblioteke za liječenje budućnosti. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Kada realnost postane nepodnošljiva, mozak nas šalje na godišnji odmor izvan tijela

Doživljaj “napuštanja vlastitog tijela” nije znak duhovnog buđenja, već sofisticiran oblik disocijacije izazvane traumom i stresom

Nedavno objavljena studija u prestižnom znanstvenom časopisuPersonality And Individual Differencesbacila je novo svjetlo na prirodu ovih fenomena. I ne, neće se svidjeti ljubiteljima astralnih projekcija. Autori studije tvrde: OBE nisu prozor u više dimenzije, već su vrlo stvarna, mjerljiva i uvelike psihološki uvjetovana iskustva, najčešće povezana s proživljenim traumama i disocijativnim simptomima. Osobe koje su doživjele izvantjelesna iskustva imale su znatno više simptoma disocijacije nego one koje to nikad nisu doživjele. Ukratko, što više psihičkih rana, to je veća vjerojatnost da će svijest pokušati pronaći “sigurno mjesto” izvan tijela. Disocijacija – psihološki mehanizam odvajanju vlastitih osjeta, misli ili sjećanja od svjesnog doživljaja – postaje tako svojevrsna mentalna lifta koja nas prebacuje iz tijela koje osjeća bol u poziciju promatrača koji bol samo konstatira. Igor Berecki za Bug

27.06. (22:00)

Kameleon s kalijem i karakterom

Banana: voćka za svaku fazu života i probave

Banana mijenja boje i sastav kako dozrijeva, a svaka faza ima svoju prehrambenu i funkcionalnu svrhu. Zelena banana obiluje rezistentnim škrobom korisnim za crijeva, žuta nudi ravnotežu vlakana i šećera, dok zrela banana s mrljama postaje energetska bomba i antioksidativni eliksir. Niti jedna nije “loša” – samo je pitanje što vam tijelo tog dana treba. Čak i kad izgleda kašasto i umorno, banana se može pretvoriti u zdravi desert, prirodni zaslađivač ili biljni dodatak. Banana nikad ne odustaje – ni od sebe, ni od vas. Igor Berecki za Bug

27.06. (09:00)

Niste gladni, samo ste nenaspavani

Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu

Iza neobuzdanih noćnih pohoda na hladnjak ne stoje ni karakterna slabost ni sniženi šećer, već kompleksan neurokemijski odgovor mozga koji na gubitak sna reagira kao na opasnost od gladovanja. Kad ne spavamo dovoljno, dolazi do naglog poremećaja u ravnoteži dvaju ključnih hormona koji reguliraju apetit: grelina, hormona gladi, i leptina, hormona sitosti. Grelin ne samo da poraste već naglo skače iznad fizioloških vrijednosti, kao da tijelo pokušava zavapiti za energijom koju ne dobiva od odmora. Istovremeno se leptin – hormon koji bi trebao reći „bilo bi dosta“ – povlači u pozadinu, pa bez prethodnog upozorenja pada na nemjerljivo niske vrijednosti. Posljedica tih hormonalnih promjena nije samo osjećaj „rupe u želucu“, već i potpuni gubitak orijentacije u procjeni koliko nam hrane uopće treba. Igor Berecki za Bug

27.06. (00:00)

Kad te kletva ne ubije – možda izliječi rak

Aspergillus flavus: Od faraonskog prokletstva do farmaceutskog čuda

Zloglasna gljiva Aspergillus flavus, nekoć krivac za “faraonska prokletstva” i smrt istraživača grobnica, postaje neočekivani saveznik moderne medicine. Znanstvenici su iz nje izolirali novu klasu antitumorskih molekula – asperigimycine – s velikim potencijalom u liječenju leukemije. Ove složene, stabilne strukture pokazale su izrazitu citotoksičnost prema tumorskim stanicama i otvaraju put razvoju novih lijekova. Iako je klinička primjena još daleko, otkriće potvrđuje da i najopasniji mikroorganizmi mogu skrivati terapijske dragulje – samo ako ih dovoljno pažljivo proučimo (i preživimo otvaranje grobnice). Igor Berecki za Bug

25.06. (15:00)

Gladni tumor, siti limfociti – tko tu koga jede?

Prehranom protiv raka: post i asparagin kao nova oružja terapije

Dvije nove studije pokazuju kako prehrana može postati saveznik u borbi protiv raka. Simulirani post (FMD) potiče imunološki odgovor i povećava učinkovitost terapije, dok ograničenje aminokiseline asparagina iscrpljuje tumorske resurse i aktivira T-stanice. Ovi metabolički pristupi, iako još u fazi kliničkog testiranja, otvaraju vrata integraciji prehrane u onkološke protokole, ne kao zamjene, već kao pojačanja klasičnim terapijama. Igor Berecki za Bug

23.06. (11:00)

Kad mozak zatraži cigaretu poslije videa

Sad je i službeno: Pretjerana konzumacija pornografije stvara ovisnost i degradira mozak

Pretjerano gledanje pornografija je neuroplastični remodelator koji briše sive stanice, ukida kočnice i u mozgu potiče stvaranje repetitivnog algoritma potrage za još većim stimulansom. Drugim riječima: što više pornografije, to manje malih sivih stanica (što bi rekao Hercule Poirot). No, u ovom slučaju, to nije metaforički rečeno, već predstavlja znanstveno dokazanu činjenicu o smanjenju moždanog volumena u ključnim regijama za regulaciju ponašanja i samokontrole. Osnovno ptanje koje se nameće je: kada se rekreativna zabava počinje pretvarati u neurorazgradnju? Većina stručnih mišljenja se slaže da kada gledanje pornografije više nije stvar užitka već automatizma, a posljedice se osjećaju u svakodnevici, tada više ne govorimo o slobodnom izboru, već o obrascu koji je mozak internalizirao na razini ovisničkog ponašanja. Igor Berecki podrobnije za Bug

10.06. (22:00)

Zloćudna djeca znanosti možda ipak nisu za ukor nego za reformu

Kako preodgojiti tumor: kad stanice poslušaju razrednika

Znanstvenici iz KAIST-a razvili su digitalne blizance tumorskih stanica debelog crijeva i pomoću CRISPRi tehnologije uspješno ih reprogramirali da se ponašaju kao zdrave stanice. Umjesto klasičnog „uništi sve“ pristupa, novi model nudi terapijsku reverziju malignih stanica – resetiranje njihove „osobnosti“ bez kemoterapije i zračenja. Prvi rezultati pokazuju da stanice mogu izgubiti zloćudnost i obnoviti normalne funkcije. Iako je klinička primjena daleko, ova strategija bi mogla potpuno promijeniti način na koji liječimo rak – ne kao rat, već kao pregovore sa stanicama. Igor Berecki za Bug

09.06. (14:00)

Maslače, oprosti što smo te klevetali

Maslac i molekula mladosti: kako C15:0 usporava starenje

Nekad omražen zbog zasićenih masti, maslac se vraća na scenu zahvaljujući masnoj kiselini C15:0, za koju novija istraživanja pokazuju da usporava starenje, štiti stanice, poboljšava mitohondrijsku funkciju i smanjuje upale. Ova molekula, prvi put istaknuta kroz praćenje zdravlja dupina u američkoj mornarici, pokazuje pozitivan učinak na šest ključnih procesa starenja. Umjesto margarina i kapsula, možda bismo se trebali vratiti punomasnom mlijeku i siru – barem ako želimo stariti poput vitalnog dupina, a ne zombija na dijeti. Igor Berecki za Bug

07.06. (18:00)

Veza uspostavljena, odgovor na čekanju

Berecki: Mozak počinje usvajati nove vještine znatno prije nego se manifestira ponašanjem

Središnji zaključak studije glasi: mozak je brži od ponašanja. Drugim riječima, kortikalni sustavi oblikuju nove obrasce aktivnosti, pa čak i cijele operativne modele ponašanja, dok sama životinja još uvijek izgleda kao da još ništa nije usvojila i naučila. Fenomen prema kojem mozak usvaja informaciju bez vidljivih vanjskih znakova podsjeća na stanje koje se u neuroznanosti ponekad naziva „kognitivna šutnja” – fazu u kojoj se unutar mozga odvijaju kompleksni procesi obrade, povezivanja i predviđanja, ali ih ne prate nikakve očite manifestacije poput govora, pokreta ili ponašajnih odgovora. U toj tišini neuralnih mreža može se nalaziti srž najvažnijih procesa učenja i adaptacije. Igor Berecki za Bug

04.06. (15:00)

Brak, ta tiha zaboravna bolest

Brak je jedan od okidača nastanka demencije

Opsežna studija pokazuje da su bračni partneri izloženi većem riziku od razvoja demencije nego samci – čak 22% naspram 13%. Brak se tako pokazuje ne kao zaštita, nego kao mogući stresni okidač za kognitivno propadanje, osobito u slučaju Alzheimerove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzroci mogu biti kronični stres, izolacija i oskudna društvena mreža izvan braka. Rješenje? Više prijatelja, manje TV rasprava – i povremeni bijeg iz bračne rutine, barem do kvartovske klupe ili križaljke. Igor Berecki za Bug