Arhitektonski fenomen u Prištini: Povijest i kontroverze Nacionalne knjižnice Kosova - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Bolje na listi najružnijih nego u zoni neprimijećenih

Arhitektonski fenomen u Prištini: Povijest i kontroverze Nacionalne knjižnice Kosova

Nacionalna knjižnica Kosova u Prištini, otvorena 1982. prema projektu hrvatskog arhitekta Andrije Mutnjakovića, jedna je od najkontroverznijih građevina u Europi. Sa svojih 99 kupola i aluminijskom mrežom redovito se nalazi na listama najružnijih zgrada svijeta. Dok jedni u dizajnu vide pčelinje saće, teorije o inspiraciji tradicionalnim albanskim kapama izazvale su političke napetosti. Tijekom rata krajem devedesetih, zgrada je služila kao zapovjedni centar JNA, a njezin bogat fond od dva milijuna svezaka bio je devastiran. Danas je obnovljena i funkcionira kao prvorazredna kulturna i turistička atrakcija. Putni kofer


Slične vijesti

29.06. (18:00)

Beton ljepši od plaže

Sportska dvorana u Vodicama u utrci za titulu najbolje arhitekture u Hrvatskoj

Arhitektonski projekt sportske dvorane Račice u Vodicama, iza kojeg stoje Ivan Galić i njegov NOP Studio, službeno je nominiran za prestižnu nagradu “Viktor Kovačić” za 2025. godinu. Ova mediteranska ljepotica izabrana je među najbolje arhitektonske realizacije u zemlji, a struka je ističe kao savršen primjer vizualno atraktivnog i funkcionalnog javnog prostora. Dvorana Račice zamišljena je kao pravi katalizator društvenog života koji sjajno artikulira svoj okoliš, dokazujući da vrhunska arhitektura na obali ne moraju biti samo hoteli i luksuzne vile, već i objekti namijenjeni lokalnoj zajednici. Jutarnji, Journal

18.06. (13:00)

Ni sam Boss ne bi si osmislio ovakvu kancelariju

Otvoren centar Brucea Springsteena u New Jerseyju inspiriran njegovom glazbom

Arhitektonski studio CookFox Architects predstavio je Centar za američku glazbu “Bruce Springsteen” na Sveučilištu Monmouth u New Jerseyju. Zgrada od 2.790 četvornih metara dizajnirana je u duhu glazbenikove “iskrenosti, hrabrosti i autentičnosti”. Eksterijer je obložen rđajućim čelikom (tzv. weathering steel) kao posveta industrijskom nasljeđu New Jerseyja, dok unutrašnjošću dominira drvena konstrukcija. Centar uključuje izložbene galerije o povijesti američke glazbe, pjevačev arhiv te naprednu dvoranu za nastupe s pogledom na kampus. Zgrada je ekološki održiva i spremna za neto nultu stopu emisija. Dezeen

17.06. (00:00)

Tko kaže da krave imaju ekskluzivu?

Kuća u štali: Češki arhitekti osmislili zanimljiv “dom unutar doma”

Češki studio Facha architekti transformirao je staru štalu na obiteljskom imanju u selu Brtev u jedinstveno sezonsko utočište. Umjesto klasične obnove, unutar postojećeg gospodarskog objekta od 150 m² umetnuli su novu, potpuno neovisnu stambenu kuću od oko 40-50 m². Crni, izduženi volumen blago je podignut od tla i ne dodiruje staru konstrukciju, čime je očuvan autentičan karakter imanja. Stara štala danas služi kao zaštitni vanjski sloj koji novu kuću štiti od sunca, vjetra i oborina, dok praznina između njih funkcionira kao atraktivna međuzona. Haus

15.06. (10:00)

Trese se, a ne pleše

Kako inženjeri pripremaju Aja Sofiju za idući veliki potres

Aja Sofija, najprepoznatljiviji simbol Istanbula, ne dijeli samo bogatu povijest rimskih, grčkih, kršćanskih i islamskih civilizacija, već i sudbinu grada smještenog na opasnim trusnim linijama. Od četvrtog stoljeća građevina je pretrpjela niz razornih potresa, uključujući rušenje kupole u 6. stoljeću. Kako bi ovo arhitektonsko čudo – izgrađeno od povijesnih materijala poput stupova iz Artemidina hrama – preživjelo neizbježne buduće potrese, u tijeku je opsežan projekt seizmičkog ojačanja. Cilj trenutačnih restauracija kupole, podova i mozaika jest očuvati strukturu kako bi svjedočila povijesti i idućih tisuću i pol godina. Open Culture

06.06. (14:00)

Zeleni rez u Bordeauxu

Zanimljiva arhitektura: stambeni kompleks La Vallée Verte s vrtlarskim prolazima

Nizozemski studio MVRDV dovršio je stambeni kompleks La Vallée Verte u Bordeauxu, smješten u bivšoj industrijskoj zoni Bastide Niel. Tri nagnute, fasetirane zgrade okružuju središnje dvorište nalik zelenom krateru. Dizajn je oblikovan metodom “suncuta” kako bi se maksimalno iskoristilo sunčevo svjetlo i smanjila sjena. Kompleks sadrži 70 stanova, dječji vrtić i parkiralište. Unutarnje fasade krase brojne lončanice s biljem, a prolazi za vrtlare na balkonima izvedeni su u zabavnom obliku ljudske siluete s vrtlarskim šeširom. Projekt koristi obnovljive izvore energije i spojen je na gradsko grijanje. Dezeen

04.06. (18:00)

Zidovi brži od pameti

Ekonomija ispred estetike: Zašto moderni gradovi gube arhitektonski identitet?

Suvremena gradnja sve češće rezultira monotonim zgradama nalik na “kutije od šibica”. Arhitektica Danijela Koren objašnjava da kreativnost nije nestala, već je sputana ekonomskim pritiskom, regulativom i željom investitora za maksimalnim profitom po kvadratu. Urbanistički planovi provode se parcijalno, zbog čega infrastruktura i zelenilo gube bitku s parkingom i preizgrađenošću. Nova gradnja estetski i strukturalno lošije stari zbog jeftinijih materijala i brzine izvedbe. Ključ promjene leži u dugoročnom planiranju, strožim zakonima i prepoznavanju kvalitete prostora, a ne samo njegove kvadrature, jer izgrađeni objekti trajno utječu na mentalno zdravlje i život građana. Nacional

03.06. (21:00)

I zato je sam dizajn za neke horor

Horor izgrađen na praznini: A24 pretvara internetski mit u filmsku stvarnost

A24 donosi film Backrooms, temeljen na popularnom internetskom fenomenu “liminalnih prostora” redatelja Kanea Parsonsa. Radnja prati frustriranog arhitekta Clarka (Chiwetel Ejiofor) koji kroz zid svoje trgovine namještajem propada u beskrajni, sablasni labirint žutih soba i hodnika. Za potrebe filma izgrađen je masivan set od 30.000 četvornih stopa, a redatelj je inzistirao na fizičkim kulisama umjesto računalne animacije. Scenograf Danny Vermette za Dezeen otkriva da su proveli mjesece testirajući uzorke tapeta i tepiha iz 90-ih kako bi vjerno rekreirali jezu “lošeg i lijenog dizajna” koji izaziva nelagodu.

30.05. (12:00)

Čovjek iza najljepših razglednica

Arhitekt koji je uvelike oblikovao vizualni identitet Zagreba: Sto godina od smrti Hermana Bolléa

Herman Bollé, njemački arhitekt koji je nakon potresa 1880. transformirao Zagreb i stvorio simbole poput Mirogoja, katedrale i krova crkve sv. Marka, ove godine obilježava dvije velike obljetnice. Iako je osnovao Obrtnu školu (danas ŠPUD) i Muzej za umjetnost i obrt te odgojio generacije umjetnika, povijest ga je jedno vrijeme nepravedno marginalizirala i brisala s izložbi. Danas, u jeku nove protupotresne obnove Donjega grada, njegova historicistička ostavština ponovno oživljava, a učenici ŠPUD-a izložbom u Gradskoj knjižnici slave lik i rad svog vizionarskog osnivača. HRT

25.05. (18:00)

Suživot starog i novog

Povijest u novom ruhu: Kada moderna arhitektura spašava starine

Dezeenov pregled donosi priče o osjetljivim i kreativnim arhitektonskim zahvatima na povijesnim lokalitetima diljem svijeta. Među njima se ističe londonski studio Hugh Broughton Architects koji je unutar zidina 800 godina stare kule Clifford’s Tower ugradio samostojeću drvenu strukturu s vidikovcem. U Rimu je pak studio Stefano Boeri Interiors osvježio trg pokraj Koloseuma postavivši kamene klupe točno na mjesta nekadašnjih stupova, dok je u Sloveniji studio Medprostor zaštitio 900 godina staru crkvu Žičke kartuzije ugradnjom modernog sklopivog krova. Svi ovi projekti uspješno balansiraju između očuvanja prošlosti i uvođenja suvremene funkcionalnosti.

21.05. (01:00)

Luksuz s pogledom na prošlost

Bivši radnički dom u Slovačkoj postao moderan stambeni kompleks

Nekadašnji monumentalni radnički dom “Kosmalt” u slovačkim Košicama, izgrađen 1960-ih za samce iz lokalne željezare, pretvoren je u suvremeni stambeni kompleks s 507 stanova. Biro Atrium Architekti odlučio je zadržati njegov strogi, robusni modernistički karakter umjesto da ga vizualno “omekša”. Zgrada je zadržala svoju prepoznatljivu monokromatsku sivu boju i strogu modularnu mrežu pročelja. Tijekom obnove otkriveni su i restaurirani izvorni materijali poput teraca, mramora i travertina, dok su novi elementi unijeli suvremeni industrijski dizajn. Projekt dokazuje kako socijalističko arhitektonsko nasljeđe može uspješno oživjeti u modernom dobu. Haus