Astronomi: Zemlja dobila novi "mini-Mjesec" - asteroid 2020 CD3 - Monitor.hr
27.02.2020. (13:30)

Svemirski accessory

Astronomi: Zemlja dobila novi “mini-Mjesec” – asteroid 2020 CD3

Astronomi iz projekta pretrage svemira “Catalina Sky Survey” utvrdili su da je Zemlja svojom gravitacijom u svoju orbitu uhvatila jedan asteroid, 2020 CD3, što je tek drugi asteroid za koji se zna da je ušao u Zemljinu orbitu. Ovaj asteroid u Zemljinu je orbitu ušao još prije tri godine, no tek ove veljače je snimljen. Nije velik, promjera 1,9 do 3,5 metra, a prethodni sličan asteroid, 2006 RH120, oblijetao je Zemlju 18 mjeseci tokom 2006. i 2007. godine. Osim što je rijetkost, ovaj fenomen je zanimljiv jer je ovo prilika za proučavanje asteroida (jel’ Bruce Willis zauzet?!?).


Slične vijesti

06.04. (19:00)

Za jasniju sliku svemira

LSST je najveća astronomska digitalna kamera, moći će snimiti cijelo južno nebo svake tri noći

Nakon 20 godina napokon su završeni radovi na izgradnji kamere Legacy Survey of Space and Time (LSST), jednog od najnaprednijih alata za potragu za životom izvan Sunčevog sustava. Kamera od 3200 megapiksela trebala bi omogućiti dosad neviđen uvid u detalje o svemiru i generirati ogromne količine podataka o južnom noćnom nebu, kažu njeni tvorci iz Nacionalnog akceleratorskog laboratorija SLAC u sklopu Sveučilišta Stanford. Ti bi podaci, nadaju se istraživači, trebali pomoći u potrazi za tamnom energijom za koju se teoretizira da pokreće ubrzano širenje svemira te potrazi za tamnom tvari koja čini oko 85% materije u svemiru. Bug

04.04. (01:00)

Još je dobro i prošao

Dio svemirskog otpada pao mu na kuću i stvorilo rupu na krovu, pitanje je hoće li dobiti odštetu

Gotovo dva kilograma težak predmet s Međunarodne svemirske stanice razbio je krov kuće Alejandra Otera u Naplesu na Floridi. Vlasnik kuće je 16. ožujka podijelio slike glomaznog cilindričnog objekta na X-u. Predmet je napravio veliku rupu u podovima i stropu njegove dvokatnice u Naplesu na Floridi. Ars Technica piše da NASA istražuje slučaj kako bi utvrdila je li ovo smeće doista dio velike palete baterija ISS-a. S ukupnom masom od 2,6 metričkih tona paleta je nekontrolirano ušla u Zemljinu atmosferu 8. ožujka 2024. Bilo je to najteže smeće izbačeno s orbitalne stanice. Devet zastarjelih baterija namjerno je odbačeno s ISS-a 2021. godine, a paleta veličine SUV-a od tada lagano pada prema Zemlji. Otero je objavio da čeka odgovor odgovornih agencija za rješavanje troškova štete u njegovoj kući. No s naplatom štete mogao bi biti problem jer je odbačena paleta (i baterije na njoj) japanske proizvodnje. Revija HAK

31.03. (13:00)

Znanost iz znanstvene fantastike

Zvjezdani sustav iz popularnog SF-a kineskog autora baziran je na trojnom zvjezdanom sustavu kakav postoji

Zvjezdanih sustava s jednom zvijezdom, kakav je naš “user-friendly” Sunčev sustav, ima u galaksiji oko 70%. Ostalih 30% su višestruki zvjezdani sustavi. Od dvojnih sustava možda je najpoznatiji Sirius, najsjajnija zvijezda noćnoga neba. Golim okom vidi se kao jedna zvijezda, no astronomi su već sredinom 19. stoljeća otkrili da osim sjajne dominantne zvijezde, koju danas nazivamo Sirius A, postoji i blijedi pratilac, Sirius B. Kao primjer trojnog zvjezdanog sustava neizbježna je Alpha Centaura, najsjajnija zvijezda u zviježđu Centaur, a treća po sjaju na noćnom nebu. To nam je, naime, najbliža zvijezda nakon Sunca. Osim što je Alpha Centaura trojni zvjezdani sustav na kojem Liu Cixin temelji svoju SF-priču (prvi dio, Problem triju tijela, objavljen je 2006. godine), Proksima Centaura ima i planet vrlo sličan Zemlji, Proksima Centaura b, otkriven 2016. Možda nam teleskop James Webb otkrije da atmosfera egzoplaneta Proksima Centaura b sadrži biopotpis, indikator mogućeg izvanzemaljskog života. Dario Hrupec za Bug.

29.03. (17:00)

Ratovi zvijezda

Uskoro ćemo golim okom moći vidjeti kozmičku eksploziju. To se vidi jednom u životu

Nebeski ples između dviju zvijezda udaljenih 3000 svjetlosnih godina rezultirat će tako jarkom eksplozijom da će se danima moći vidjeti golim okom, rekli su astronomi sa Sveučilišta Nottingham Trent. Eksplozija u sustavu T Coronae Borealis, koja se događa jednom u životu, izgledat će kao nova zvijezda koja žarko sjaji na noćnom nebu prije nego što izblijedi i iščezne na narednih 80 godina. Profesor Daniel Brown objašnjava da se taj nebeski događaj naziva “nova”, kada se blještavost zvijezde ubrzano pojačava. Nije lako predvidjeti kada će taj događaj uslijediti, ali on će se dogoditi svakako ove godine prije rujna. Index, NASA

28.03. (11:00)

Večera za astronaute

Tvrtka SpaceVIP najavljuje revolucionarno iskustvo: prvi obrok s Michelinovom zvjezdicom u svemiru

U partnerstvu s poznatim kuharom Rasmusom Munkom, iz poznatog restorana Alchemist koji ima dvije Michelinove zvjezdice, a njegov restoran iz Kopenhagena smatra se jednim od pet najboljih na svijetu, SpaceVIP će 2025. ponuditi šestero avanturista nezaboravnu večer na stratosferskoj avanturi. Let će trajati šest sati, pružajući putnicima priliku za nevjerojatne poglede i ekskluzivni gastronomski doživljaj na svemirskom brodu Neptune. Cijena? Astronomska – 495.000 dolara po osobi. Osim gastronomskog užitka, ova misija također podržava svemirsko istraživanje, s cjelokupnim prihodom koji će biti doniran zakladi Space Prize Foundation. (Forbes)

23.03. (08:00)

Čija je ono zvijezda?

Eksplozija zvijezde bit će vidljiva golim okom: Kroz par mjeseci očekuje nas spektakl na nebu

Novi sustav zvijezda, smješten 3.000 svjetlosnih godina udaljeno od Zemlje, kroz par mjeseci postat će vidljiv golim okom. Prema izvještaju službene NASA stranice, na nebu iznad Zemlje odvit će se jedinstven događaj jer se ovakva eksplozija nove događa samo otprilike svakih 80 godina. Nova, T Coronae Borealis, posljednji put eksplodirala je 1946. godine, a astronomi vjeruju da će to ponovno učiniti između veljače i rujna 2024. godine. Postavilo se i pitanje kako zvijezda može eksplodirati više puta, no sve ovisi o vrsti eksplozije. Ovaj “izljev nove” dat će promatračima zvijezda rijetku priliku da svjedoče svjetlini sličnoj Sjevernoj zvijezdi, također poznatoj kao Polaris. Trebao bi biti vidljiv golim okom nekoliko dana i malo više od tjedan dana s pomoću dalekozora prije nego što ponovno potamni, možda za još 80 godina. Green

22.03. (19:00)

Goodness gracious, great balls of fire

Približava nam se “Vražji komet”, astronomska pojava koja se viđa svakih nekoliko desetljeća

Službeno poznat kao komet 12P/Pons-Brooks, nebeski će objekt najbliže proći pored Sunca 21. travnja, dolazeći unutar 74,4 milijuna milja (119,7 milijuna kilometara) od naše zvijezde. Komet će tada najbliže proći Zemlju 2. lipnja, ali će biti 139,4 milijuna milja (224,4 milijuna kilometara) udaljen od našeg planeta i neće predstavljati rizik. Neobičan rogati komet bit će vidljiv na noćnom nebu ostatak ožujka, a astronomi očekuju da će se takozvani vražji komet pojaviti i tijekom potpune pomrčine Sunca 8. travnja. Komet je tijekom proteklih osam mjeseci doživio brojne eksplozije, uzrokujući izbacivanje plina i prašine. Iako takva ispuštanja nisu neuobičajena kod kometa, a oblik polumjeseca ili Pac-Mana primijećen je kod drugih, teško je reći što je normalno. Kometi su komadi prašine, stijena i leda, zapravo zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sustava. Također sadrže smrznute elemente kao što su ugljični dioksid i ugljični monoksid. N1

22.03. (12:00)

Nema više krivog skretanja

Europski sateliti Zemlju će snimati precizno do u milimetar i omogućiti bolju navigaciju

Europska svemirska agencija najavila je potpisivanje ugovora vrijednih 233 milijuna eura s nekoliko europskih kompanija za razvoj novih satelitskih sustava za navigaciju. Genesis i LEO-PNT, dvije ključne misije, ciljaju stvaranje najtočnijeg koordinatnog sustava za navigaciju našim planetom. Genesis, s lansiranjem prvog satelita planiranim za 2028., će omogućiti snimanje Zemlje s neviđenom preciznošću do milimetra. LEO-PNT će testirati nove frekvencije i signale za još otporniji i točniji sustav. Ambiciozni rokovi zahtijevaju lansiranja već za 20 mjeseci, s konstelacijom dovršenom prije 2027. godine. (Bug)

20.03. (19:00)

Susjedni planet

I Marsova jezgra je tekuća i metalna, ali manja i gušća nego što se mislilo

Seizmički valovi generirani udarom meteorita u drugu stranu Marsa od NASA-ina landera InSight dali su nove podatke o dubokoj unutrašnjosti Crvenog planeta. Novi seizmički podaci ukazuju na prisutnost do sada nepoznatog sloja rastaljenog kamenja koji okružuje tekuću metalnu jezgru – najdublju komponentu planeta – koja je manja i gušća nego što se prethodno procjenjivalo, objavili su znanstvenici. Udar meteorita koji se dogodio u planinskom području Marsa pod nazivom Tempe Terra 18. rujna 2021. izazvao je potres magnitude 4,2 i ostavio krater širok oko 130 metara. Ponašanje valova pokazalo je da prethodnim procjenama Marsove unutrašnjosti nešto nedostaje – prisutnost rastaljenog silikatnog sloja debelog oko 150 km koji okružuje jezgru. Za razliku od Marsa, Zemlja nema rastaljeni sloj oko svoje jezgre. HRT

20.03. (14:00)

Prevrtljiva znanost

Nova teorija sugerira da tamna tvar možda uopće ne postoji

Fizičar Rajendra Gupta, poznat po kontroverznim idejama, predstavio je svoj novi model kozmosa koji dovodi u pitanje postojeće shvaćanje tamne tvari. Standardni kozmološki model sugerira da vidljiva materija čini samo mali dio svemira, dok tamna tvar čini većinu, s tamnom energijom koja pokreće ubrzano širenje svemira. Međutim, prema Guptinoj teoriji, sile prirode se smanjuju tijekom vremena, što objašnjava ubrzano širenje, umjesto tamne energije. Guptin model također izaziva prethodne pretpostavke o starosti svemira, tvrdeći da je gotovo dvostruko stariji nego što se dosad smatralo. Dok neki znanstvenici podržavaju ovaj novi pristup, drugi ističu potrebu za daljnjim istraživanjem i dokazima. (Bug)