Baš dobar Facebook post Pere Kvesića o ustašama i partizanima - Monitor.hr
18.05.2020. (18:00)

Nemoguće

Baš dobar Facebook post Pere Kvesića o ustašama i partizanima

Malo je poduži, ali to nije problem, već dapače, uživanje traje duže. O ustašama i partizanima? Daj, molim te! Da, jer je bez uobičajene zagriženosti, Pero piše smireno, izbalansirano i mudro. Osobna priča koja kao da je izašla i “Uvoda u Peru K.”


Slične vijesti

25.11.2023. (17:00)

Bizanci u podznaku škorpiona

Jarić Dauenhauer: Kako je Pero Kvesić rastavio Tuđmanovo praznovjerje na proste faktore

Puno primjera za Perine obračune s praznovjerjem i pseudoznanosti (koje je smatrao opasnima) može se naći u i u njegovim knjigama. No, posebno zanimljivi zabilježeni su u nizu blogova iz 2011. u kojima se kritički osvrnuo na netom objavljen Osobni dnevnik Franje Tuđmana. U njima on sa sjajnom dozom humora i sarkazma analizira zapise i primjećuje kako je dr. Tuđman, kao intelektualac, povjesničar, znanstvenik i akademik, pokazivao, najblaže rečeno, neočekivanu sklonost nadnaravnom, praznovjerju i pseudoznanosti. Izdvaja više dnevničkih unosa iz kojih proizlazi da su Tuđmanu astrološka proročanstva u najmanju ruku bila zanimljiva te da je smatrao da su nerijetko točno predviđala ono što mu se događalo. Pero je kao ateist smatrao da religiozno vjerovanje povećava fiksaciju na zagrobni život, čime smanjuje značaj i vrijednost ovog jednog, jedinog života čije ljepote treba punim plućima cijeniti dok još dišemo. Baš zato što je kratak i jedinstven u beskonačnom vremenu, život je nevjerojatan zgoditak, a posebnu vrijednost daju mu ljudi i ljubav. Nenad Jarić Dauenhauer o velikom Peri Kvesiću.

12.11.2023. (13:00)

Počivao u miru

U 74. godini umro Pero Kvesić, novinar, književnik i scenarist

Bolovao je od duge i teške bolesti. Rodio se u Zagrebu 1950. godine. Od svoje 5. do 14. godine živio je s obitelji u Bjelovaru. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu. Za vrijeme studija bio je urednik u “Omladinskom tjedniku”, “Studentskom listu” i “Tjednom listu omladine”. U sedamdesetim godinama je redovno surađivao u magazinu “Start”. U 1980-im bio je samostalni umjetnik, četiri godine bio je tajnik Društva književnika Hrvatske. Objavio je velik broj proznih djela među kojima su najpoznatije zbirke pripovjedaka “Uvod u Peru K.” (1975.), “Mladi K.” (1983.), “Uspomene urednika erotskog magazina” (2003.) i “Vrijeme rata i razonode” (2014.), te romane “Što mi rade i što im radim” (1984.), “Rent-a-car express” (2000.) i “Stjecaj okolnosti” (2002.). Objavio je i nekoliko zbirki pjesama te nekoliko romana za djecu i slikovnica. Posljednjih se godina bavio filmovima i dokumentarcima. Index

07.11.2023. (23:00)

Renesansni umjetnik Pero K.

Kvesićeva “Kuća na Kraljevcu 35”

Tekst Nikole Strašeka “Kuća na Kraljevcu 35” govori o istoimenom filmu Pere Kvesića, drugom njegovom dokumentarcu. Ali govori ponešto i o umijeću filmskog i svakog drugog pripovijedanja. No, u onom najvažnijem sloju priče, ovo je pogled na rekonstrukciju jednoga kompleksnog životnog slučaja. Strašek je pažljiv i obziran gledatelj i tumač. Umio je gledati ovaj film, što nije samo pohvala njegovoj profesionalnoj obučenosti i talentu gledateljskom, nego nečemu, rekli bismo, dubljem i osjetljivijem, nečemu što se tiče čovječnosti. Pero Kvesić kao da je upravo za njega snimio svoj film. I to bi bila pohvala obojici, možda i najveća. (Najava teksta Miljenko Jergović na čijem blogu se tekst nalazi)

14.10.2023. (13:00)

E, kad bi zidovi pričali

Puhovski najavljuje novi film Pere Kvesića, Kuća na Kraljevcu: U njoj se formirala uspješna generacija umjetnika

Film govori o jednoj posebnoj zagrebačkoj kući na adresi Kraljevac 35. Ona je pružala tijekom posljednjih gotovo pola stoljeća sklonište brojnim i raznolikim stanarima, istaknutim na raznim poljima umjetničkog stvaralaštva i društvene djelatnosti. Tijekom godina u njoj su nastajale vrhunske knjige, filmski scenariji, fotografije, ilustracije, stripovi, glazba, predstave, filmovi… U kući, koju je izgradio Slobodan Praljak i kasnije ju iznajmljivao živjeli su, između ostalih, Abdulah Sidran, Goran Babić, grupa Ayllu, Igor Kordej, Goran Pavelić Pipo, Milan Trenc, Davor Slamnig i Pjer Žardin, a u nju su navraćali Davor Gobac, Mirko Ilić, Vilim Matula i mnogi drugi umjetnici, glazbenici, novinari, glumci, koji su obilježili jednu epohu. Njezin današnji vlasnik je upravo Pero Kvesić. Nacional

11.10.2021. (22:00)

Ozdravi nam ti

Pero Kvesić, bilješke iz bolnice

Književnik Pero Kvesić na svom Facebook profilu ostavi povremenu poneku bilješku u svom prepoznatljivom stilu koji toliko volimo. Koja god tjelesna boljka u pitanju, želimo uspješno ozdravljenje. Duh je vidim ko u mladog Pere K.


6.10.2021. Novi cimer javlja mobitelom svojima kako je smješten: – Sve je nevjerojatno čisto, neprekidno čiste iznova I iznova, i bijelo, ne može bjelije! Na zidu ima televizija i sat. Možeš gledati televiziju ili sat! Televizor uključujemo ubrzo nakon buđenja, a gasimo nakon povečerja. Na velikom okruglom satu duge kazaljke se neprestalno okreću… Nisam se nagledao tv-programa i sata u prosječnih pet godina života kao u posljednjih mjesec dana.

15.11.2020. (22:30)

Legenda kulturne i novinarske scene

Pero Kvesić: Kulturu seksualnih sloboda ‘91. pobijedila je mačo-militaristička kultura

Novinarski bard Pero Kvesić poznat je ponajviše kao urednik nekadašnjeg Poleta, a zatim i suradnik Starta te napokon urednik Erotike. Pisao je i kao student u Studentskom listu te Omladinskom listu. Književnik i bivši predsjednik Društva književnika Hrvatske te tvorac Malih letećih medvjedića u intervjuu je istaknuo razlike između svoga doba i novoga kao pravi praksisovac. “Devedesete su definitivno bile jedan snažan rez. Sve do tog doba, kad biste došli na kiosk, na sedamdeset posto naslovnica bile su gole žene. A od ‘91. kratko ošišani muškarčine s oružjem. Kulturu seksualne slobode pobijedila je mačo-militaristička kultura sa snažnim utjecajem Crkve, koja nas i danas pokušava vratiti u srednji vijek”, smatra. Ostatak sjajnog intervjua pročitajte u članku. Večernji list

19.09.2020. (23:00)

Neobjavljeno u Uvodu u Peru K

Pero Kvesić na Pulskom festivalu 1969.

Na kupanje smo odlazili na Zlatne stijene kao i sav ostali filmski svijet da razgledamo glumice u badekostimima. Već prvog dana naletjeli smo na Bogdana Tirnanića. Bio je u Puli u dvostrukoj ulozi: kao filmski kritičar beogradskog „Studenta“ i kao glumac u Žilnikovom filmu „Rani radovi“… piše Pero Kvesić kratku priču na svom fejsu.

23.07.2019. (15:30)

Pero Kvesić o najboljim godinama i lošim vremenima

Ako sam proživio mladost u boljim vremenima, ni ona loša nisu me mimoišla. Osobno sam bio na vrhuncu u svojim četrdesetim, u idealnoj ravnoteži fizičke i mentalne snage, zreo u svakom pogledu, ali vremena nisu mogla biti gora. Imao sam sreću da nisam izravno sudjelovao ni stradao u ratu, ali mi je sve što se dogodilo dobrano ograničilo i zatrovalo život. Ako mi je mladost bila bolja, moje najbolje godine pale su u najgore vrijeme – piše Pero Kvesić.

05.06.2017. (15:12)

Dok diše, nagrađuju ga

Peri Kvesiću nagrada za najboljeg redatelja na festivalu u Krakovu

Redatelj Pero Kvesić osvojio je nagradu Zlatni rog za redatelja najboljeg filma za svoj debitantski rad ‘Dum spiro spero’, prikazan u međunarodnom natjecateljskom programu dokumentarnih filmova festivala u Krakovu. “Pokazao ljepotu života i ljubavi i kako pronaći snagu da sa vlasititom smrtnošću nosi na šaljiv i dostojanstven način” – ističe žiri u obrazloženju nagrade. Monitor

05.06.2017. (15:04)

Pero Kvesić dobio nagradu za najboljeg redatelja na festivalu u Krakovu

Redatelj Pero Kvesić osvojio je nagradu Zlatni rog za redatelja najboljeg filma za svoj debitantski rad Dum spiro spero, prikazan u međunarodnom natjecateljskom programu dokumentarnih filmova festivala u Krakovu. “Autora nagrađujemo jer nam je pokazao ljepotu života i ljubavi i kako pronaći snagu da sa vlasititom smrtnošću nosi na šaljiv i dostojanstven način” – ističe žiri u obrazloženju nagrade.

Redatelju je pripala i novčana nagrada u protuvrijednosti od oko 7 000 eura, a ovo je još jedna u nizu nagrada filmu, koji je prošle godine proglašen najboljim na Liburnia film festivalu i talijanskom Festival dei Popoli, dok je na Danima hrvatskog filma osvojio Grand prix. Na Pulskom filmskom festivalu dobio je Nagradu Vedran Šamanović.

Također, u natjecateljskom programu kratkometražnog filma prikazana je i Putujuća zemlja Vessele Dantcheve i Ivana Bogdanova, animirani film kojeg je koproducirao hrvatski Bonobostudio. Nagradu Zlatni zmaj za najbolji film u toj kategoriji dobio je redatelj Matteo Gariglio za švicarsko-argentinski film ‘En La Boca’.

Filmski festival u Krakovu je jedna od najstarijih europskih priredbi posvećenih dokumentarnom, animiranom i kratkometražnom filmu. Srž događanja su četiri jednakopravna natjecateljska programa: dokumentarni, kratkometražni, nacionalni poljski program i natjecanje dokumentarnih filmova o glazbi DocFilmMusic.

Potpun popis nagrada ovdje.