Bombardiranje Odese: "Da sam se, kao što savjetuju, sakrila u kupaonici, bila bih mrtva"

Rusija niječe i napad i civilne žrtve

Bombardiranje Odese: “Da sam se, kao što savjetuju, sakrila u kupaonici, bila bih mrtva”

Odesa je u šoku zbog ruskog raketiranja na (pravoslavnu) Veliku subotu. „Za Uskrs su se mnoge obitelji vratile u Odesu, nakon što su se tjednima skrivale na selu ili na zapadu Ukrajine. Odesa je dugo bila pošteđena napada, zato su mnogi mislili da je ovdje sigurno“, priča Mihailo. Prve civilne žrtve rata u Odesi su jedna mlada žena i njezina tromjesečna beba te nedavno vjenčani par koji je čekao dijete. Rusija niječe napad i poriče da je bilo civilnih žrtava. Prema ruskim navodima, meta je bio “vojni aerodrom koji je pogođen raketom visoke preciznosti”. Deutsche Welle

rat u Ukrajini

Započelo Krimom da bi završilo plinom

Starešina: Preuzme li Ukrajina nadzor nad Sudžom, mirovna faza može početi

U ruskom gradiću Sudži glavno je plinsko čvorište preko kojega se države srednje Europe opskrbljuju ruskim plinom, što će ove jeseni i zime biti važna karta u pregovorima o završetku ili zamrzavanju rata, koji su očito pred vratima. Ukrajinska vojska demonstrirala je i spremnost i opremljenost, što je važno prije mirovne faze. Putin je ponižen – u tri dana izgubio je aureolu velikog majstora rata, a to ponovno otvara i mogućnosti unutarnjeg previranja u ruskom obavještajnom vrhu, pa i neke vrste udaljavanja Putina iz mirovnog procesa, usprkos tomu što je proljetos premoćno pobijedio na izborima koje je organizirao i naizgled si osigurao povratak na zapadnu političku pozornicu. No važnost ukrajinske operacije na ruskom tlu nije samo u zaposjednutom teritoriju već prije svega u onome što Ukrajina nastoji zaposjesti.

Rat koji je počeo u znaku zaustavljanja europske plinske ovisnosti o Rusiji završit će novom europskom mrežom plinovoda koja će dokinuti tu ovisnost ne odričući se, dakako, ruskog plina. Višnja Starešina za Lider.

rat u Ukrajini Višnja Starešina

Go Ukraine!

Ofenziva na Kursk mogla bi u konačnici biti dio priprema Ukrajine za budući mirovni proces

Prvi put nakon Drugog svjetskog rata Rusiju je napala strana vojska. Ova ambiciozna operacija mjesecima je pripremana u velikoj tajnosti. Ukrajina je uspjela uhvatiti Ruse potpuno nespremne, a ukrajinske snage napredovale su desetke kilometara u Kursku oblast tijekom prvih dana akcije. Najočitija namjera Ukrajine vjerojatno je ublažiti vojni pritisak na jugu i istoku zemlje, gdje Rusija polako, ali postojano napreduje posljednjih mjeseci. U psihološkom smislu vraćanje rata u Rusiju omogućilo je Ukrajini da zada snažan udarac moralu neprijatelja. Napredovanje ukrajinske vojske u Kurskoj oblasti širi paniku u cijeloj regiji i potkopava Putina, koji očajnički pokušava spriječiti da rat protiv Ukrajine poremeti svakodnevni život običnih Rusa. Index

rat u Ukrajini

Ukrajinci prodiru u ruski teritorij, objavljena karta. Širi se snimka: “HIMARS je uništio rusku kolonu”

Ruski vojni blogeri tvrde su da su ukrajinske snage napredovale sve do Kromskije Biki i Moljutino (do 35 kilometara od međunarodne granice i 17 kilometara jugoistočno od Lgova), ali su primijetili da su to male skupine koje ne pokušavaju odmah zadržati teritorij, prenosi Index. Rusija je u petak evakuirala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba. Načelnik Glavnog stožera ruske vojske ignorirao je obavještajna upozorenja da se ukrajinske trupe gomilaju blizu granice Kurske oblasti, zbog čega je Putin sada bijesan, kažu izvori bliski Kremlju. Index

rat u Ukrajini

Canon fodder

Rusi muku muče s dezerterima, mučenjem ih žele vratiti na front

Ruski sudovi su dosada procesuirali više od 8000 slučajeva protiv svojih vojnika od početka rata Rusije protiv Ukrajine. U drugoj godini rata, 2023., njihov broj se čak upeterostručio u odnosu na 2022. godinu. U nekim slučajevima sudovi izriču samo uvjetne kazne za napuštanje vojne jedinice bez dopuštenja, što ruskoj vojsci omogućuje da one koji su osuđeni pošalje natrag na front. U nekim slučajevima dezerteri se skrivaju u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, kaže Čuviljajev. To je opasno jer ako budu uhvaćeni, suočavaju se s mučenjem kao što je prisiljavanje da duže vrijeme sjede u dubokoj jami na otvorenom, a potom ih se transportira natrag na front. DW

rat u Ukrajini Rusija

Ima li mjesta za takve kompromise?

Ukrajina: Po prvi se put spominju mogući teritorijalni ustupci Rusiji

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko glasno je razmišljao o mogućnosti teritorijalnog kompromisa da bi se završio rat. To je iznenadilo mnoge. Što on time želi postići i što građani Ukrajine misle o ustupcima Rusiji? Kličko nikada nije skrivao da želi postati predsjednik, pa koristi priliku da na temelju pitanja mirnog rješenja dobiva političke bodove. Zbog rata ove godine nisu održani predsjednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati dijelom predizborne kampanje. Analitičari smatraju da bi teritorijalni ustupci bili loši i za Europu. Prema anketama iz proljeća 2023., raste broj Ukrajinaca koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Zasad ih je 55 posto koji smatraju kako nikakvi ustupci teritorija ne dolaze u obzir. DW

rat u Ukrajini Vitalij Kličko

Zbog straha od novačenja brojni Ukrajinci izbjegavaju javna mjesta, skrivaju se po kućama, lažiraju medicinsku dokumentaciju…

Da bi osigurale dovoljno vojnika, ukrajinske vlasti još su prije donijele odluku kojom se onima između 18 i 60 godina zabranjuje izlazak iz zemlje, a od svibnja je na snazi odluka prema kojoj se svi muškarci između 25 i 60 godina moraju registrirati za moguće novačenje. Da bi se pokušalo osigurati poštivanje te odluke, jedinice za novačenje obilaze ukrajinske gradove i legitimiraju ih na ulicama, u restoranima, javnom prijevozu i slično, a onima za koje utvrde da se nisu sami prijavili uručuju pozive, fotografiraju ih te uzimaju njihove osobne podatke i unose ih u registar, a ponekad ih i izravno odvode u centre za novačenje. I dok se neki ukrajinski muškarci skrivaju kod kuće, drugi su mitom došli do medicinske potvrde da ne mogu služiti vojsku ili su, također mitom, osigurali izlazak iz zemlje, piše britanski Guardian… tportal

novačenje rat u Ukrajini regrutacija

A neki su možda tamo već otprije

Starešina: Najava slanja baltičkih i poljskih vojnika u Ukrajinu nije bomba, nego petarda

Plasiranje dramatičnih vijesti uobičajeni je način na koji se iz zaborava nastoji izvući ruska invazija na Ukrajinu koja se pretvorila u dugi rat i prilično difuzna politika zapadnih saveznika (SAD-a odnosno NATO-a i EU-a) prema tom ratu. Zato, da bismo pokušali razumjeti u kojoj je fazi geopolitički sukob koji se vodi preko rusko-ukrajinskog rata, za početak, smanjimo dramu. Da ne kažem – dedramatizirajmo bombastičnu objavu. Ne samo zato što dolazi off the record, od neidentificiranoga parlamentarnog zastupnika (ili više njih) upitne relevantnosti. Već i zato što ta informacijska bomba ima nastavak rečenice, ima svoj – ako. Ona kaže da će baltičke države i Poljska poslati svoje vojnike u Ukrajinu ako ruske snage budu znatno teritorijalno napredovale na ratištu. A stanje na ratištu zamrznuto je praktički već dvije godine, još u početnoj fazi rata. Višnja Starešina za Lider.

rat u Ukrajini Višnja Starešina

I njima zvono zvoni

Orlovi promijenili rutu migracija da izbjegnu let iznad ratnog područja u Ukrajini

Istraživači vjeruju da su veliki pjegavi orlovi namjerno zaobišli opasnosti uključujući topničku vatru, mlazne zrakoplove i tenkove, kao i gomilanje trupa. Oni lete kroz Ukrajinu svakog proljeća na putu od Grčke i Sudda – velike močvare u Južnom Sudanu – do područja za razmnožavanje u Bjelorusiji. Znanstvenici su proučavali GPS podatke označenih ptica u mjesecima nakon invazije u veljači 2022., u vrijeme teških borbi u sjevernoj Ukrajini dok je Rusija pokušavala zauzeti Kijev slanjem trupa južno iz Bjelorusije. Orlovi su tako putovali dulje s manje zaustavljanja, što zahtijeva više energije. To bi moglo utjecati i na njihovu sposobnost razmnožavanja, smatraju stručnjaci. BBC

orao rat u Ukrajini

Život mora teći...

Kako izgleda život u ratom pogođenoj Ukrajini: Kad nema zračnih uzbuna, ‘normalno’ se živi…

Nakon dugog i napornog puta u Kijev odmah po izlasku iz vlaka dočekali su nas niz eksplozija i trčanje u sklonište. Vatreno krštenje pod raketama. Nova zračna uzbuna oglašava se u noći u 4:28. Iz skloništa idemo ravno na sastanke s ukrajinskim suradnicima u okviru projekta Giving voice, kojima pomažemo u objavljivanju znanstvenih članaka o posljedicama rata u Ukrajini. Unatoč ratu, kulturni život ide dalje. Ide se na predstave i balete. Mi moramo nastaviti sa svojim životima i podržavati jedni druge, podržavati svoje kazalište i svoju umjetnost. Vidjet ćete, bit će dvorana puna. Sve su karte rasprodane. Ali, ne brinite se, ako bude oglašena zračna opasnost, na izlazu ćemo dobiti vaučer. Ženama je dozvoljeno putovati izvan zemlje, muškarcima ne. Tijekom ratnog stanja u Ukrajini muškarci od 18 do 60 godina nemaju pravo napustiti Ukrajinu. Kad nema zračnih uzbuna, u Kijevu je sve začudno normalno. Ulice su pune ljudi, trgovine pune ljudi, restorani puni ljudi. Ležerno šetaju po parkovima i bulevarima, kupuju, jedu… Livia Puljak za Index.

Livia Puljak rat u Ukrajini Ukrajina

Ako Ukrajina izgubi rat, oko deset milijuna ljudi moglo bi prebjeći u zapadne zemlje

Rusija sada gotovo svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinskog teritorija. Borbe su žestoke, ali jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je rat počela nazivati ratom. Ako padnu veliki gradovi, mogli bismo doživjeti najveći val izbjeglica na svijetu od 1940-ih, smatraju stručnjaci za migracije. Prema podacima medijske službe “Integracija”, od ukupno 4,3 milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine, u Njemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 milijuna. Njihov broj stalno raste. Prema nekim procjenama ove godine bi u Njemačkoj mogli postavljeno 300.000 novih zahtjeva za azil, što onda direktno utječe na ukrajinske ratne izbjeglice, za koje tada nedostaje smještaj i, posebno, integracijski kapaciteti, što bi dovelo do preopterećenja. DW

izbjeglice iz Ukrajine rat u Ukrajini

Rusija niječe i napad i civilne žrtve