Broj izbjeglica u Europi utrostručit će se zbog globalnog zatopljenja - Monitor.hr
24.12.2017. (20:48)

Tople godine

Broj izbjeglica u Europi utrostručit će se zbog globalnog zatopljenja

Broj osoba koje su zbog posljedica klimatskim promjenama primorane tražiti azil u Europi do kraja stoljeća će se utrostručiti, otkrili su američki istraživači. Izgledi da će se stanovništvo neke zemlje odlučiti na migraciju povećavaju se kako temperature rastu i postaju nepogodne za uzgoj usjeva. NY Times, Index


Slične vijesti

Subota (23:00)

Napadni klimu njezinim vlastitim oružjem

Raos: Kako staklenički plin pretvoriti u sirovinu budućnosti i ublažiti zatopljenje

Globalno zatopljenje moglo bi se ublažiti prevođenjem u ugljikov monoksid (), čime on postaje vrijedna sirovina za kemijsku industriju. Ruski znanstvenici uspjeli su pomoću visokog napona pretvoriti u plazmu te ga, uz novi katalizator, razgraditi na kisik i čist . Ključ uspjeha je porozni cerijev(IV) oksid () pripremljen uz pomoć limunske kiseline, čiji samo jedan gram ima površinu od čak . Ovim postupkom razgrađeno je ugljikova dioksida. Dodavanjem vodika dobiva se sintezni plin iz kojeg se mogu proizvoditi ekološka goriva poput metanola. Nenad Raos za Bug

18.02. (11:00)

Sunce, tko te zvao ovdje?

EU mora planirati život u Europi toplijoj za 4°C, upozoravaju znanstvenici

Znanstveni savjetnici EU upozoravaju da kontinent treba razviti konkretne planove za klimatske promjene, pripremajući se na moguće zatopljenje od 4°C do 2100. godine. Ekstremni vremenski uvjeti, suše i toplinski valovi prijete društvu, gospodarstvu i ekosustavima. EU-ove postojeće strategije prilagodbe su fragmentirane i neusklađene. Odbor preporučuje zajedničke ciljeve, sektorski specifične planove i proračunske mjere za klimatske rizike, kako bi se osigurala otpornost na rastuće klimatske prijetnje. Index

22.11.2025. (19:00)

Nije baš wellness paket

Kako bi izgledao svijet topliji za 3 stupnja? Znanstvenici: To bi bila katastrofa

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

07.11.2025. (15:00)

Kad termometar pređe granicu pristojnosti

Svijet se opet znoji: 2025. bi mogla biti među najtoplijim godinama u povijesti

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi 2025. mogla biti jedna od najtoplijih godina dosad, čime se ponovno otvara pitanje hoće li svijet zadržati globalno zatopljenje ispod 1,5 °C. Višnja Grgasović iz Ministarstva zaštite okoliša ističe da ulaganja u čiste tehnologije rastu, ali tempo nije dovoljan. Pred nadolazeći COP u Brazilu zemlje trebaju predstaviti nove ciljeve smanjenja emisija do 2035. Hrvatska tranziciju financira kombinacijom EU i nacionalnih sredstava, uz projekte u industriji, grijanju, prometu i geotermalnoj energiji. HRT, tportal

23.08.2025. (13:00)

Dream on

Biljke protiv klime: rat koji ne mogu dobiti

Prirodni ciklusi ugljika i vode drže Zemlju u ravnoteži, no čovjek je spaljivanjem fosilnih goriva narušio taj sustav. Jedna od predloženih tehnologija je pretvaranje biomase u drveni ugljen (biochar) i njegovo ukopavanje u tlo, čime se poboljšava plodnost i izdvaja CO2 iz atmosfere. Iako zvuči elegantno, matematika ne ide u prilog – za neutralizaciju godišnjih emisija trebalo bi proizvesti i zakopati 10 milijardi tona ugljena, što znači karbonizirati 1,7 % ukupne svjetske biomase svake godine. Ukratko: lijepa ideja, ali premala vaga. Nenad Raos za Bug

15.12.2024. (19:00)

Da bar možemo sav taj CO2 samo tako popiti...

Raos: Umjetnim enzimom protiv globalnog zatopljenja

Netko je došao na genijalnu ideju – postupak koji rješava najveći problem čovječanstva, naime kako ukloniti višak ugljikova dioksida iz atmosfere te tako spasiti rodni nam planet od uništenja, od posvemašne propasti. Sav ugljikov dioksid treba, kaže, otopiti u vodi, a dobivenu otopinu – soda-vodu – piti i popiti! U kombinaciji s vinom, što ne bi činilo popularni gemišt, već – špricer! No, tako što trpjeti i pretrpjeti bilo bi posve uzaludno, jer – znamo – ugljikov dioksid će kad-tad izaći iz našeg tijela (jer ne asimiliramo poput biljaka), pa će se vratiti u zrak. Ali ipak: nema boljeg načina da ga se pohrani, jer voda je dakako najjeftinija industrijska sirovina. Novi znanstveni rad uključuje jedan umjetni enzim.

Membrana s tim enzimom (ZC-HNPs-E@XLPEO) pokazala se slabo propusnom za druge plinove, poglavito za dušik, metan i vodik, pa će moći poslužiti i za odvajanje CO2. Stoga se za budućnost ovog znanstvenog dostignuća ne trebamo brinuti: služit će za sve, od čišćenja industrijskih plinova i hvatanja ugljikova dioksida iz atmosfere do obnavljanja zraka u podmornicama i svemirskim stanicama. Nenad Raos za Bug

15.05.2024. (18:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.

13.05.2024. (18:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

08.05.2024. (21:00)

"Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla"

Globalni oceani suočavaju se s nezapamćenim viškom topline, što izaziva alarm u znanstvenoj zajednici i potiče brigu o budućnosti morskih ekosustava

Analize BBC-ja pokazuju da su temperature oceana bile na rekordnim razinama svaki dan prošle godine, s gotovo 50 dana zaredom obaranja rekorda. Klimatske promjene i fenomen El Nino glavni su krivci, što ima ozbiljne posljedice poput masovnog izbjeljivanja koralja i ugrožavanja vrsta poput carskih pingvina. Znanstvenici upozoravaju da se ovo povećanje temperature ne smije ignorirati te da zahtijeva hitne akcije kako bi se smanjile emisije i ublažile posljedice globalnog zagrijavanja na oceane. (Index)