Dražen Lalić: Gdje je danas duša SAD-a? Tamo gdje boli i gdje vreba građanski rat - Monitor.hr
02.10.2020. (17:30)

Lost souls

Dražen Lalić: Gdje je danas duša SAD-a? Tamo gdje boli i gdje vreba građanski rat

U posljednjih gotovo dva stoljeća dogodio se krvavi građanski rat između 11 država Konfederacije opredijeljenih za održanje ropstva i 25 država Unije, često je izbijalo političko nasilje u kojemu su uz ostalo ubijena četvorica predsjednika i veliki politički vođe, nerijetko je dolazilo do masovnih prosvjeda katkad praćenih vandalizmom, teške ekonomske krize produbljivale su socijalne konflikte i uopće bilo je puno unutarnjih tenzija i sukoba, ali duša Amerike nikada prije nije bila tako ugrožena u svojoj suštini kao što je to posljednjih nekoliko godina, piše Dražen Lalić. Večernji…


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

Rođendanska torta s okusom 39 stupnjeva i nuklearnih napetosti

Trump na proslavi 250. obljetnice SAD-a proglasio naciju jačom nego ikad, parada otkazana zbog toplinskog vala

Donald Trump obilježio je 250. godišnjicu američke neovisnosti u Washingtonu, nazvavši SAD “krunskim postignućem ljudske povijesti”. Zbog toplinskog vala i snažnog nevremena, tradicionalna parada u glavnom gradu je otkazana, kao i popratni glazbeni program, a predsjednikov je govor odgođen za nekoliko sati. Trump je u obraćanju obećao donošenje restriktivnijeg izbornog zakona (SAVE America Act) te je napao prijetnju komunizma. Iako je obljetnica popraćena spektakularnim vatrometima diljem zemlje, ankete pokazuju da 61 % Amerikanaca smatra kako država danas ne živi u skladu s idealima iz 1776. godine, a sam Trump uživa rekordno nisku podršku kod građana od 38 posto. BBC, 6abc, tportal

Prekjučer (11:00)

Sanja se s tri posla i podočnjacima

Američki san na aparatima: Manje od polovice Amerikanaca vjeruje u jednake prilike

Najnovija anketa Gallupa i Milkenova centra pokazuje da svega 46 % Amerikanaca vjeruje kako svi u zemlji imaju poštenu priliku za ostvarenje američkog sna. Ekonomske promjene, poput pada vjerojatnosti da mladi nadmaše prihode roditelja s nekadašnjih 90 % na tek 50 %, te izražen skepticizam generacije Z, ozbiljno su poljuljali ovaj povijesni ideal. Ipak, ideja opstaje kroz promjenu definicije: umjesto nekretnina i bogatstva, Amerikanci san sve više povezuju s osobnim slobodama. Unatoč dubokim političkim podjelama, čak 58 % ispitanika složno ga opisuje kao “nedovršenog”, ne gubeći nadu u njegov popravak. Index

Subota (16:00)

Kupiš tv i odjednom te svi hvale

Konzervativni milijarderi preuzimaju američku televiziju i tjeraju nepoćudne voditelje

Obitelj Ellison (osnivač Oraclea Larry i sin David) uz podršku Donalda Trumpa provodi masovno preuzimanje američkih medijskih konglomerata. Nakon kupnje Paramounta (sada Paramount Skydance) i CBS-a, u travnju 2026. preuzeli su i Warner Bros. Discovery. Nove uprave odmah su započele s ideološkim čistkama: s CBS-a je maknut ugledni novinar Scott Pelley, a ukinut je i late night show Stephena Colberta. Istovremeno, preko državnog regulatora FCC-a izvršen je pritisak na mrežu ABC zbog šala Jimmyja Kimmela, čime Bijela kuća i desničarski milijarderi uspostavljaju gotovo potpunu kontrolu nad američkim ekranima. Ideje

Petak (13:00)

USE, na se i poda se

Guardian: Trump je prisvojio 250. obljetnicu SAD-a i pretvorio je u teatar apsurda

Sjedinjene Američke Države obilježavaju 250. obljetnicu neovisnosti, no povijesni jubilej umjesto ujedinjenja odražava duboke društvene podjele. Dok kritičari Trumpovu službenu proslavu u Washingtonu nazivaju kičastom i narcisoidnom paradom koja kroz projekt Freedom 250 i kršćanski nacionalizam pokušava revidirati povijest, ankete pokazuju golemu egzistencijalnu tjeskobu građana. Dok se službeni narativ fokusira na ideološki spektakl i umanjuje povijesne grijehe poput ropstva, kulturne institucije i muzeji pružaju tihi otpor, podsjećajući na kompleksnu stvarnost, pluralizam i izvorne težnje Deklaracije o neovisnosti. The Guardian, Index

05.06. (20:00)

Kauboj koji je spustio rampu Sovjetskom savezu

Sportski komentator, glumac, vojnik i američki predsjednik: Priča o Ronaldu Reaganu

Na današnji dan 2004. umro je Ronald Reagan, Index mu posvetio članak: U životu je mogao birati biti sportaš, glumac ili model, no na kraju ga najviše pamtimo po njegovoj političkoj karijeri i kao 40. predsjednika SAD-a. Premda je bio protiv komunizma kao i svaki prosječni Amerikanac tog vremena, brzo je shvatio da su crne liste čista glupost i počeo prigovarati FBI-u oko nekih slučajeva. Također je bio veliki ljubitelj Franklina Delanoa Roosevelta i pobornik demokratskih ideja. Njegovo predsjedništvo dobrano je obilježilo 80-e. Američka trgovina je rasla, ali su zato i izdaci za vojsku. Poznat je i zaseban termin “Reaganomics” koji opisuje neoliberalnu ekonomsku politiku kakvu je provodio. Posebno je bio usmjeren na slom SSSR-a. Njegovi protivnici prozivali su ga zbog državnog udara na Grenadi, involviranosti u brojne ratove, ali najveća kritika došla je od doma. Više od 55.000 ljudi umrlo je od AIDS-a, tada nove bolesti. Dokumentarac o njemu otprije dvije godine visoko je ocijenjen, a iste godine izašao je i biografski film.

18.05. (01:00)

Tekme nisu ni počele, već crveni kartoni

Svjetsko prvenstvo: Sve više navijača bojkotira utakmice u SAD-u, prije će ići u Kanadu i Meksiko

Povratak Svjetskog nogometnog prvenstva u Sjevernu Ameriku 2026. godine zasjenjen je rigoroznom antiimigracijskom politikom administracije Donalda Trumpa. Zbog masovnih deportacija, pooštrenih viznih režima za tridesetak zemalja te otvorenih sukoba s Iranom, brojne države izdaju upozorenja svojim građanima o rizicima putovanja u SAD. Organizacije za ljudska prava, poput ACLU-a i Amnesty Internationala, upozoravaju na opasnosti od rasnog profiliranja, arbitrarnih pritvaranja i kršenja slobode govora. Dok FIFA pokušava balansirati s nepredvidivim predsjednikom, mnogi navijači iz Afrike i s Bliskog istoka odlučuju bojkotirati utakmice u SAD-u te biraju sigurnije domaćine – Kanadu i Meksiko. Rolling Stone

23.02. (12:00)

Land of the free and mentally drained

Amerikanci u srednjim godinama sve usamljeniji i lošijeg zdravlja od vršnjaka u Europi

Istraživanje sveučilišta u Arizoni pokazuje da su Amerikanci u 50-im i 60-im godinama sve usamljeniji, depresivni, slabijeg pamćenjea i fizičke snage nego ranije generacije i vršnjaci u drugim razvijenim zemljama. Za razliku od SAD-a, osobito nordijske zemlje, bilježe poboljšanje dobrobiti u srednjoj dobi. Autori ističu utjecaj slabije socijalne sigurnosne mreže, nedostupnije zdravstvene skrbi, rasta nejednakosti i manjka obiteljskih politika. Zaključuju da individualni napori nisu dovoljni bez snažnije društvene potpore. Ove promjene vežu se uz dugotrajan rast nejednakosti, slabljenje socijalne države i specifičan model zdravstvenog sustava – procesi koji u SAD-u traju od 1980-ih, kroz administracije i republikanaca i demokrata. Index

22.01. (08:00)

Poslali ga kući, ali ne i doma

Deportirali ga iz SAD-a iako je tamo većinu života: Sandro u administrativnom limbu u Zagrebu

Sandro Silajdžić došao je u SAD kao petogodišnji izbjeglica iz BiH i ondje proveo gotovo cijeli život. Zbog uvjetne kazne iz mladosti, nakon povratka Donalda Trumpa na vlast 2025., uhitila ga je ICE – specijalna policija za migrante, osam i pol mjeseci proveo je u imigracijskom pritvoru i na kraju deportiran u Hrvatsku, zemlju koju jedva poznaje. U Zagrebu nema adresu, posao ni dokumente osim putovnice te zapinje u birokratskom “kvaka 22” sustavu. Traži posao, smještaj i osnovnu administrativnu pomoć. Milena Zajović za Večernji

21.01. (17:00)

Not great (again), not terrible

Godinu dana Trumpova drugog mandata: burze rastu, realno gospodarstvo kaska

Godinu dana nakon što je Trump najavio „zlatno doba“ američkog gospodarstva, burzovni indeksi snažno rastu, ponajviše zahvaljujući bumu umjetne inteligencije i velikim tehnološkim kompanijama. Međutim, realno gospodarstvo pokazuje slabije rezultate: nezaposlenost raste, industrija gubi radna mjesta, a visoki troškovi života ostaju glavni problem građana. Carine su povećale prihode države i smanjile trgovinski deficit, ali su najveći teret pale na američke potrošače. Inflacija se smirila, no javni dug i nepovjerenje građana u Trumpovu ekonomsku politiku rastu. DW

11.01. (13:00)

To što se obogate, to je usput

Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index