Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju

Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Dvije riječke tvrtke te četvero povezanih osoba duguju ukupno 240 milijuna eura, što je najveći pojedinačni porezni dug u Hrvatskoj. Porezna uprava sumnjiči ih za međunarodnu prijevaru s trošarinama na energente. Ukupno 1281 tvrtka duguje 491 milijun eura, a 28.848 fizičkih osoba 1,1 milijardu eura, dok Carinska uprava provodi dodatne provjere zbog mogućeg prikrivanja imovine. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan porezni dužnici utaja poreza

Dvadeset lekcija i pokoja rana

Liderova kronika hrvatskog biznisa: dva desetljeća uspona, padova i preživljavanja

Knjiga Liderov pogled na ključne događaje u poduzetništvu 2005.–2025. donosi dvadeset poglavlja o najvažnijim gospodarskim i društvenim temama koje su oblikovale Hrvatsku – od privatizacija i predstečajnih nagodbi do Agrokora, radne snage i digitalne transformacije. Uz analizu trendova i politika, jedno poglavlje izdvaja dvadeset najutjecajnijih protagonista domaće poslovne scene. Autor Goran Litvan, dugogodišnji novinar Lidera, kroz istraživački pristup i dokumentirane uvide nudi vrijedan vodič kroz dvadeset turbulentnih godina hrvatskog gospodarstva. Lider

Goran Litvan lider Lider media poduzetništvo

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan kolumne školstvo zdravstvo

Sami su si iskopali jamu u koju su upali

Litvan: Ovo je bila godina u kojoj smo shvatili da imamo četverodiobu vlasti

Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici. Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura. Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Goran Litvan za Lider.

EPPO Goran Litvan

Skijanje za sve, ICT jednorozi i besplatno zdravstvo - dobre priče za zbirku bajki

Litvan: Naši najveći mitovi i zablude – Imamo bar dvjesto tisuća skijaša i još deset aktualnih urbanih mitova

Mit o 200.000 skijaša – Procjene o brojci skijaša u Hrvatskoj redovito su prenapuhane; stvarni broj skijaša iznosi tek oko 60.000.
Mit o velikom gospodarskom rastu – “Rekordni rast” često uključuje EU sredstva, a stvarni doprinos domaćeg gospodarstva je puno skromniji.
Mit o ICT revoluciji – Iako sektor raste, njegov udio u ukupnom prometu gospodarstva jedva da se mijenja – od 4,4% do 4,5%.
Mit o potrošnji kao motoru rasta – Više plaće u javnom sektoru ne garantiraju rast BDP-a, pogotovo bez povećanja produktivnosti.
Mit o sigurnim nekretninama – Iako cijene rastu, nekretnine nisu uvijek sigurno ulaganje – povijest financijskih kriza to dokazuje.
Mit o besplatnom zdravstvu – Zdravstvo nominalno besplatno, ali dodatni troškovi i privatni pregledi često čine realnost puno skupljom.
Mit o turističkom divu – Hrvatska ovisi o turizmu, ali njegov stvarni udio u gospodarstvu nije ni blizu 20-25%.
Mit o produljenju sezone – I dalje smo sezonska destinacija, s gotovo 70% noćenja ostvarenih samo u srpnju i kolovozu.
Mit o gostoljubivosti i otvorenosti – Hrvatska gostoljubivost ponekad završava na razini slogana, uz česte primjere netrpeljivosti prema strancima.
Mit o sportskoj nepobjedivosti – Sportski uspjesi se slave, ali neuspjesi se rijetko priznaju, a interes za sport splašnjava kad naši ispadnu.

Goran Litvan za Lider

Goran Litvan mitovi zablude

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan neravnopravnost spolova plaće

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

Goran Litvan turizam

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama

Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Ministri i bivši ministri koji čekaju završetak suđenja:

Vili Beroš – Afera “dualni mikroskopi”
Lovro Kuščević – Malverzacije sa zemljištem i prenamjenom
Gabrijela Žalac – Afera “Softver”
Josipa Rimac (Pleslić) – Afera “vjetroelektrane”
Tomislav Tolušić – Subvencijske prijevare s EU fondovima
Darko Horvat – Afera “Po babi i stričevima”
Ivan Paladina – Malverzacije s nekretninama IGH-a
Mario Banožić – Prometna nesreća iz nehaja

Većina slučajeva uključuje korupciju, zloupotrebu položaja i financijske malverzacije. Unatoč smjenama i istragama, sudski postupci sporo napreduju, što ukazuje na neučinkovitost pravosuđa i potencijalni politički utjecaj. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan HDZ ministri smijenjeni ministri suđenja

Neki svoju poziciju drže čvrsto i ne puštaju

Litvan: Porezna lista srama jednom godišnje gubi smisao, vrijeme je za praćenje dužnika uživo

Inače, najpoznatija politička manipulacija s ‘listom srama‘ dogodila se u proljeće 2017., kad je tadašnji ministar financija i doskorašnji Agrokorov menadžer Zdravko Marić donio odluku da se lista objavljuje jednom godišnje, krajem listopada, umjesto svakih šest mjeseci, i to baš u vrijeme Agrokorovog posrnuća. Inače, među ovogodišnjim dužnicima u poslovnom dijelu nema spektakularnih promjena. Osim dviju novih tvrtki na čelu, većina su ‘stari znanci‘, koje Porezna uprava redovito ‘pribija‘ na listu. Posljednjih se godina broj velikih poreznih dužnika ne smanjuje, a dugovi tvrtki rastu. Nakon što mediji na ‘listi srama‘ pronađu svakog sportaša ili estradnu ‘zvijezdu‘, sve će pasti u zaborav, do sljedeće godine. U digitalno doba logično bi bilo da postoji živa lista dužnika, koja bi pokazivala pravo stanje svakoga dana, a ne na poznati datum, do kojeg treba očistiti sve porezne dugove. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan porezni dužnici

Nije dovoljno što se za kvadrate otplaćuju krediti

Litvan: Subvencioniranjem podstanara država će samo poskupiti najam

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan najam priuštivi najam priuštivost stanovanja

Država akademika

Inflacija najviših akademskih titula: Prema broju doktora znanosti u europskom smo vrhu, u R&D-ju pri dnu

Umjesto da se ozbiljnije poveže sa stranim fakultetima, Hrvatska je rascjepkala visoko školstvo. Dok mladi Amerikanci putuju s kraja na kraj kontinenta za željenim obrazovanjem, u Hrvatskoj su fakulteti i veleučilišta nicali kao gljive poslije kiše – visokoškolska nastava održava se u čak 44 grada. Hrvatska prema podacima iz 2021. ima 422 doktora znanosti na 100.000 stanovnika.

U EU vodeći je Luksemburg (833), a slijede Estonija (615), Irska (588), Finska (545), Slovenija (476) pa mi. Samo prošle godine u Hrvatskoj je obranjeno 806 doktorata. Taj broj u porastu je od 2020. jer je pandemija zaustavila i doktorske studije. Ti podaci navode na zaključak o odličnim rezultatima u istraživanju i razvoju (research and development – R&D). Jer, tko će istraživati ako ne doktori znanosti. Međutim, u Hrvatskoj se u R&D ulaže samo 1,43 posto BDP-a, što je ispod europskog prosjeka od 2,3 posto. Čini se da prevelik dio R&D-ja trošimo na ‘proizvodnju‘ istraživača koji onda u cjelini ili nemaju sredstva ili volje za ozbiljnija istraživanja. Goran Litvan za Lider

doktorat doktori znanosti Goran Litvan

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju