Dokumentarna serija Skrivene tajne Jadrana, premijerno prikazana na Viasat Historyju, u četiri epizode otkriva fascinantnu i slabo poznatu povijest Jadrana – od pećinskih crteža starih više od 30.000 godina i najstarije frule stare 60.000 godina do potopljenog naselja u Zambratiji i ratne povijesti Visa. Autori Ivor Hadžiabdić, Lovro Mrđen i Stanislav Bender seriju su razvili uz blisku suradnju sa znanstvenicima, postižući međunarodni uspjeh i potvrdu da Jadran krije univerzalne priče vrijedne svjetske publike. Nacional
Nedavna studija IRB-a i IOR-a otkriva da se duboke vode Jadrana zagrijavaju i zaslanjuju brže od svih predviđanja – promjene očekivane krajem stoljeća događaju se već danas. Temperatura na 1000 m dubine porasla je za 0,8 °C u desetljeću, a salinitet za 0,2 PSU. To remeti ulogu Jadrana kao “termostata” Mediterana, ugrožava opskrbu dubina kisikom te stavlja hladnovodne vrste pred zid, dok tropske invazivne vrste preuzimaju prostor. Znanstvenici upozoravaju da Jadran “trči ispred modela”, a posljedice za ekosustave i obalne zajednice bit će ozbiljne. Nenad Jarić Dauenhauer za Index
Hrvatsko more najčišće u Europi
Vlasnici preferiraju anonimnost, a zainteresiranim kupcima pristupa se direktno. Na hrvatskom se tržištu prodaje određeni broj otoka, ali nisu svi poželjni za kupnju. Klijentima nisu baš svi dostupni otoci interesantni zbog nepovoljnih zakonskih pravila, ali i zato što traže mir, osamljenost i privatnost, željeli bi cijeli otok za sebe bez kućica, restorana i privezišta, a to je iznimno teško pronaći. Gradnja na takvim otocima je otežana, posebno ako već ne postoji kakva ruševna. Moguća je isključivo renovacija ili rekonstrukcija unutar postojećih gabarita. Otoci koji su u privatnom vlasništvu nerijetko su obiteljski posjedi, što znači da vlasništvo nije uknjiženo samo na jednu osobu, već na pet, desetak ili više vlasnika. Drugim riječima, to je velika otegotna okolnost prodaji. Ako je, pak, otok u vlasništvu države, to najčešće nije na prodaju, već se daje na koncesiju. Forbes
Iako njihov sastav nije izravno opasan za kupače, sluz može biti neugodna, kako estetski i mirisom tako i zdravstveno jer se u njoj mogu nalaziti različiti organizmi. Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada. Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more. Index
Radi se o kozmopolitskoj migratornoj vrsti koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom. Hrani planktonima i malim ribama. Ova vrsta u Tršćanskom zaljevu nije viđena još od 2015. godine. Area Marina Protetta Miramare navodi da njena prisutnost ne bi trebala uzrokovati nikakvu zabrinutost. Inače se radi o drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu, nisu agresivne ni opasne za ljude. Obično narastu oko 8 metara, iako najveći primjerci mogu biti duži i od 10 metara. Radi se o ugroženoj vrsti kojoj prijeti izumiranje. Index
Čisto, nezagađeno more ne miriše po jodu (kako neuki misle) nego po algama koje žive u njemu. Drugo je pak nečisto more, more onečišćeno katranom, naftom, fekalijama… Takvo more, razumije se, zaudara, smrdi. No postoji i nešto drugo, mnogo opasnije u moru, nešto što nije moguće osjetiti nijednim osjetilom. To su otrovi koji nemaju ni okusa ni mirisa, a ne utječu ni na boju morske vode. Ti se otrovi zovu teški metali. No jesu li oni doista otrovi? Znanstvenici ih radije zovu metalima u tragovima jer su u niskim koncentracijama. Dobra je vijest da za tri metala (Co, Cd i Ni) nisu izmjerene značajno više koncentracije u Pulskom zaljevu nego izvan njega, tim više što su nikal i kadmij kancerogeni. No ipak je srednja koncentracija najopasnijeg metala, olova, bila 8,5 puta veća. Pulski zaljev, unatoč tome što se nalazi u industrijskoj zoni, zadovoljava ekološke standarde za drugih pet metala. Bug
Hrvatska je jedna od najpopularnijih destinacija za nautički turizam na Mediteranu. Turistima koji su u potrazi za nautičkim iskustvima privlačna je naša izrazito razvedena obala. Međutim, postoje neke činjenice o hrvatskoj nautici koje možda niste znali, a to su:
Na vratima Jadrana nakon 10 godina primijećena najbrža vrsta morskog psa
Rijeka Bijela je hidrogeološki fenomen koji izvire iz špilje na visini od oko 300 metara. Kanjon rijeke, koji je formiran od otopljenog vapnenca dobiva bijelu boju. Smješten je u neposrednoj blizini Karina. Ono što ovo mjesto čini posebnim su slapovi koji stvaraju prirodne bazene, prozirne zelenkaste boje. Iznad rijeke uzdižu se stijene na kojima se nalazi nekoliko desetaka pravaca za sportsko penjanje. Do izvora se dolazi cestom, koja se odvaja od glavne magistrale (pravac Obrovac – Karin Gornji) tportal