25/05/2026 - Monitor.hr
25.05. (23:00)

Ne moraš bežati, Jankec, cug ti ne bu nikam pobegel

Špica s Macanom: Nove prometnice u Zagrebu neće riješiti prometne probleme

Sugovornici u podcastu Špica s Macanom analiziraju dugogodišnje zanemarivanje pruga, sporu provedbu projekata te nužnost prelaska na zeleni prijevoz. Glavni je zaključak da je željeznica ključni stup buduće mobilnosti, ali zahtijeva korjenite reforme i bržu obnovu. Posebno se ističe problem suburbanog prometa: dok u razvijenim zemljama milijuni ljudi svakodnevno brzo i točno dolaze na posao u gradove željeznicom, kod nas to zbog zastarjele mreže, kašnjenja i loše integracije s ostalim prijevozom još uvijek nije realna i masovna opcija za putnike.

26.05. (00:00)

Brze i kratke

  • Engleska Premier liga i dalje je bila popularnija tema pretraživanja od Trumpa. U protekloj je godini nadmašila i Bibliju… njihove momčadi nisu ni sportski najuspješnije, ali ove su godine stigle do finala svih velikih natjecanja, prema prihodima nadmašili su i svoje kontinentalne rivale, a fan baze imaju po cijelom svijetu (Jutarnji)
  • Ročnik u Slunju dobio temperaturu, nadređeni zvali roditelje: ‘Zar sam ga poslala u vrtić da zovu mamicu?‘ (Jutarnji)
  • Povjesničar iz Beograda: Vučić pumpa atmosferu da smo na rubu rata i da je on jedina obrana od toga (N1)
  • Brnabić studentima: “Ne sviđa vam se Srbija? Idite u Hrvatsku“. Odgovorio joj Šušnjar: “Hvala na preporuci” (Index)
  • Iron Maiden otvorili Run For Your Lives 2026 turneju u Ateni: na setlisti samo pjesme s prvih 7 albuma (Muzika)
  • Stephen Colbert iznenada se vratio na TV, ovog puta s Jackom Whiteom na javnoj postaji u Monroeu samo dan nakon posljednje epizode njegovog The Late Showa (Ravno do dna)
25.05. (23:00)

Kozmički kanibalizam

Otkriće drevne galaksije Loki mijenja pogled na povijest Mliječne staze

Astronomi su duboko unutar diska Mliječne staze otkrili neobičnu skupinu od dvadeset zvijezda siromašnih metalima, starijih od 10 milijardi godina. Zbog specifičnog kemijskog sastava i zbunjujućih, suprotnih orbita, znanstvenici vjeruju da ove zvijezde predstavljaju ostatke drevne patuljaste galaksije nazvane Loki, koju je naša galaksija davno progutala. Ovo otkriće, temeljeno na podacima teleskopa Gaia, sugerira da je Mliječna staza rasla kroz rani, masivni “kozmički obrok”. Ako se postojanje Lokija potvrdi, astronomi će morati ozbiljno preispitati dosadašnje shvaćanje o evoluciji i turbulentnoj povijesti rasta naše galaksije. Index

25.05. (22:00)

Sedam komičara, nula filtera i 17 godina čistog cinizma

Mock The Week: Kultna britanska humoristična emisija koja je secirala stvarnost oštrije od kirurga

Satirična emisija koja je kombinirala elemente kviza, političke satire i stand-up komedije, emitirala se na BBC-ju od 2005. do 2022. godine (te je nedavno oživljena na TLC-u), a kroz nju je prošla krema britanske i irske komičarske scene. Šest komičara podijeljeno je u dva tima, a kroz “kviz” (gdje su bodovi potpuno nebitni i služe samo kao šala) prolaze kroz bizarne, smiješne i važne vijesti iz proteklog tjedna. Moderator emisije bio je irski komičar Dara Ó Briain, poznat po brzom jeziku i genijalnom kontroliranju često kaotičnog panela. No, mnogi ih pamte po varijaciji “Who’s line is it” u kojoj se komičari izmijenjuju s brzim šalama. Iako vrve šalama na račun poznatih osoba iz britanskog javnog života, njihov humor puno je direktniji nego američki, ali i crniji. Na Youtubeu postoje razni kompilacijski videi, od kojih su neke šale izazvale kontroverze, poput vica Frankieja Boylea o kraljici.. (Guardian).

25.05. (21:00)

Vatikanski update

Prva enciklika pape Lava XIV. u potpunosti posvećena umjetnoj inteligenciji i humanosti


Papa Lav XIV. objavio je svoju prvu encikliku Magnifica Humanitas (Veličanstvo ljudske osobe), nastavljajući tradiciju svojih prethodnika koji su odgovarali na izazove svog vremena. Potpisana na 135. obljetnicu radničke enciklike Rerum Novarum, ova poslanica povlači paralelu s Industrijskom revolucijom i upozorava da koncentracija podataka u rukama nekolicine privatnih aktera ugrožava ljudsko dostojanstvo. U potpunosti je usmjerena na doba brzih tehnoloških promjena, s posebnim naglaskom na uspon umjetne inteligencije. Papa je naglasio da donošenje neopozivih, smrtonosnih odluka nikada ne smije biti prepušteno strojevima te je zatražio čvrste pravne okvire i neovisni nadzor. Encikliku je u Vatikanu podržao i istraživač iz tvrtke Anthropic, s kojom je Papa najavio suradnju u traženju humanog puta kroz eru umjetne inteligencije. Catholic Sun, Interesting Engineering

25.05. (20:00)

A čuli smo i za legendu o Trojanskom konju pa pušemo i na hladno

Kostanić: O čemu govorimo kad govorimo o investicijama

Investicija je, dakle, dio retoričkog arsenala kojim se ekonomija nastoji depolitizirati. Sama upotreba te riječi ekonomski proces približava onom tehnološkom. I samim tim neupitnim jer, kako narod kaže, tehnologija uvijek ide naprijed. Investicija služi i kao šifra ozbiljnosti: o njoj možete govoriti samo ako ste upućeni, ili barem odajete dojam, u kompleksne matematičke formule na kojima navodno počiva ekonomija ili imate dovoljno novca ili imovine da u investiciji kao procesu možete sudjelovati.

Svi ostali su ili nelegitimni ili naivni sudionici u raspravi. Ne čudi stoga ni što se koristi riječ “investitor” kao eufemizam za kapitalista, a ni pojava niza članaka kada se ti sudionici uključe u raspravu pod naslovom: zašto smo protiv investicija? Kao da smo protiv nekakvog zakona fizike. Prosvjednici žive u ekonomski zapuštenom kraju, a birali bi investicije kako im paše ili kako im se sviđa. Kao da je riječ o razmaženoj djeci koja ne žele jesti kupus za ručak, a roditelji im drugi sigurno neće skuhati.

Pa su tako Lucijan Carić i Marko Rakar, ljudi koje se sigurno ne može optužiti za mržnju prema svemu investicijskom, tekstovima i intervjuima ukazali na niz upitnika koji stoje iznad predstavljenog projekta. Ti su upitnici energetske, infrastrukturne, logističke, tržišne i ekološke naravi… Marko Kostanić za Novosti

25.05. (19:00)

A potencijala "Misli lokalno, djeluj globalno"... Sto milijuna Rusa i milijardu Kineza, 'ej!

Nitko ne želi obnoviti Titov Galeb

Nakon što je brod oštećen tijekom velikog nevremena, sanacija još nije započela, a na raspisani natječaj za popravke nitko se nije javio, piše Dnevnik.hr. Prvotni plan bio je da Galeb postane prvi hrvatski brod-muzej još 2020. godine, no uslijedili su sve veći troškovi i kašnjenja, a situaciju je dodatno zakompliciralo nevrijeme. Projekt obnove je u međuvremenu dosegnuo 22 milijuna eura. Index

25.05. (18:00)

Suživot starog i novog

Povijest u novom ruhu: Kada moderna arhitektura spašava starine

Dezeenov pregled donosi priče o osjetljivim i kreativnim arhitektonskim zahvatima na povijesnim lokalitetima diljem svijeta. Među njima se ističe londonski studio Hugh Broughton Architects koji je unutar zidina 800 godina stare kule Clifford’s Tower ugradio samostojeću drvenu strukturu s vidikovcem. U Rimu je pak studio Stefano Boeri Interiors osvježio trg pokraj Koloseuma postavivši kamene klupe točno na mjesta nekadašnjih stupova, dok je u Sloveniji studio Medprostor zaštitio 900 godina staru crkvu Žičke kartuzije ugradnjom modernog sklopivog krova. Svi ovi projekti uspješno balansiraju između očuvanja prošlosti i uvođenja suvremene funkcionalnosti.

25.05. (17:00)

Brze i kratke

  • Trump se suočava sa sve većim kritikama i republikanaca i demokrata zbog potencijalnog mirovnog sporazuma s Iranom, za koji se strahuje da neće ispuniti izvorne ratne ciljeve (Index)
  • Traži se savjetnik za Maksimir: Platit će ga 1,2 milijuna eura, među njihovim glavnim zadacima bit će ograničiti investiciju na 205 milijuna eura bez PDV-a (N1)
  • Stručnjak o Super El Niñu: “U sve toplijoj klimi sve su veći ekstremi. Europa će probijati iznad 40 stupnjeva” (N1)
  • Braća Sinković upozorili da ne mogu vježbati na Jarunu uoči Svjetskog kupa u Sevilli, stanje je iz godine u godinu sve gore zbog lopoča i vodenog bilja na veslačkoj stazi (tportal)
  • Bivši direktor zagrebačke ustanove Upravljanje sportskim objektima Kosta Kostanjević nagodio se s USKOK-om u aferi Hipodrom i priznao krivnju za izvlačenje novca preko lažnih faktura za zaštitarske usluge (tportal)
25.05. (16:00)

Kao Simsi, samo bez... Simsa

HomeByMe: Besplatan 3D dizajner vašeg doma iz snova

HomeByMe je intuitivna online platforma za 3D dizajn interijera koja omogućuje jednostavno projektiranje i opremanje prostora. Korisnici započinju crtanjem tlocrta u 2D obliku, nakon čega aplikacija automatski generira trodimenzionalni prikaz. Najveća prednost platforme je bogat katalog stvarnog namještaja i dekoracija poznatih svjetskih brendova, što omogućuje realistično eksperimentiranje s detaljima. Kada završite s rasporedom, možete stvoriti fotorealistične renderirane slike visoke rezolucije i virtualne šetnje kroz svoj budući dom. Idealna je za amatere, vizualizaciju renovacija i sve koji žele vidjeti kako bi kauč u sobi izgledao prije nego što ga kupe.

25.05. (15:00)

Samo da ne pukne od sjaja

Dovršena obnova kupole Meštrovićeva paviljona: Vraćen izvorni sjaj iz 1938.

Nakon višemjesečnih priprema i zahtjevnog inženjerskog pothvata, uspješno je rekonstruirana staklena kupola Meštrovićeva paviljona u Zagrebu. Kupola je desetljećima propadala zbog preinaka i potresa, no primjenom suvremenih metoda i zamjenom oštećenih staklenih prizmi unutrašnjost je ponovno preplavljena prirodnim svjetlom. Prema riječima ravnateljice HDLU-a Ivane Andabake Vujičić i arhitekta Saše Randića, zdanje se u potpunosti vraća izvornoj Meštrovićevoj viziji. Završetak cjelokupne obnove očekuje se uskoro, pa će HDLU izložbenu sezonu u 2027. godini dočekati u obnovljenom prostoru, bogatijem za novi međunarodni rezidencijalni centar i četvrtu, multimedijalnu galeriju. HRT

25.05. (14:00)

Za one kojima je dosta mainstreama

Završen 19. Subversive Festival: Trijumf angažirane kinematografije

Na 19. Subversive Festivalu, pod temom “Neljudska moć: algoritmi kapitala”, dodijeljene su nagrade Wild Dreamer. U igranoj konkurenciji slavio je filmVarijacije na temu” (J. Jacobs i D. Delmar), koji kroz portret južnoafričke pastirice progovara o kolonijalnom nasljeđu. Najboljim dokumentarcem proglašena je Ukronija” (F. Ieropoulos), psihodelični esej i “protuotrov doom-scrollanju”. Posebna priznanja pripala su filmovima “Osmijeh pod oštricom” i “London“, dok je nagradu za životno djelo primila feministička redateljica Heiny Srour. Pobjednici su nagrađeni skulpturama Nikole Vudraga, a festival se nastavlja teorijskim dijelom (Subversive Forum). HRT, Novosti, Novi list

25.05. (13:00)

Gleda li itko više naprijed?

Ivica Ivanišević u Nu2: U Hrvatskoj teško biti optimist jer je društvo opterećeno poviješću

Pisac i novinar Ivica Ivanišević predstavio je novu knjigu “Nešto na žlicu”, koju opisuje kao krimić bez smrtnih slučajeva jer su, prema njegovu mišljenju, kriminalci uglavnom idioti, a ne genijalci. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj teško biti optimist jer je društvo opterećeno poviješću, dok je za premijera Plenkovića rekao da zbog dugog mandata i visoke plaće ne živi u stvarnosti građana pogođenih inflacijom. Zaključio je da su Hrvati duhovit narod jer redovito biraju istu vlast, a grotesknom floskulom nazvao je ocjenu kojom se sportaši predstavljaju kao najbolji ambasadori države. HRT

25.05. (12:00)

Brze i kratke

  • Ukupni ruski gubici od početka invazije danas se široko procjenjuju na više od milijun ljudi, a nadmašuju sposobnost Moskve da ih nadoknadi, CNN piše o preokretu trendova i utjecaju na promjenu pozicija u mogućim mirovnim pregovorima (Jutarnji)
  • Cijeli tjedan vruće, uz mogućnost pljuskova sredinom i krajem tjedna, temperature negdje i do 35 stupnjeva (N1)
  • Ministarstvo rada na meti hakera: Na stranicama osvanula poruka ‘Smrt ustašama, živela Velika Srbija’ (tportal)
  • London: Otvorena najveća izložba Churchillovih slika u zadnjih 60 godina (HRT)
  • Ozbiljno upozorenje: Umjesto da pada, količina otpada od hrane u Hrvatskoj lagano raste, po stanovniku je bačeno 57,3 kilograma hrane, od čega se 24,2 kilograma odnosilo na jestivi dio koji se mogao izbjeći (Poslovni)
25.05. (11:00)

Čisto vjetrobransko staklo, prazna priroda

Svjetlosno onečišćenje i pesticidi desetkuju noćne leptire

Noćni leptiri ključni su, ali zanemareni oprašivači čiji opstanak ozbiljno ugrožava svjetlosno onečišćenje. Umjetna rasvjeta dezorijentira ove kukce, stvarajući smrtonosnu zamku u kojoj ugibaju od iscrpljenosti. Astronom Korado Korlević upozorava da je u Hrvatskoj preostalo manje od 10% noćnih leptira, ističući društvenu selektivnu empatiju prema izumiranju vrsta. Osim rasvjete, globalni pad uzrokuju pesticidi i gubitak staništa (efekt vjetrobranskog stakla). Iako je situacija u Hrvatskoj stabilnija zahvaljujući EU direktivama, znanstvenici kao rješenje sve više zagovaraju biološku kontrolu štetnika (poput metode sterilnih mužjaka) kako bi se smanjila upotreba kemikalija i očuvala bioraznolikost. Dnevno

25.05. (10:35)

Hrvatska među zemljama s najviše pušača

25.05. (10:00)

Dan kad su revolveraši položili

Kako je Stagecoach (1939) Johna Forda utjecao na žanr vesterna i kasnije akcijske filmove

Prije ovog filma, vesterni su uglavnom smatrani “šundom” – jeftinim, predvidljivim filmovima B-produkcije za djecu i subotnje matineje. John Ford je uzeo dotad zanemareni žanr i pretvorio ga u ozbiljnu, psihološki duboku umjetničku formu. Umjesto jednostavne priče o “dobrim i lošim momcima”, Stagecoach je donio kompleksnu društvenu dramu smještenu u klaustrofobični prostor kočije. Film je dokazao da vestern može imati vrhunsku produkciju, ozbiljne teme i privući odraslu, intelektualnu publiku. Snimanjem u pustinji Monument Valleyja, s karakterističnim stijenama i prostranstvima, postao je vizualnim sinonimom Divljeg zapada.

Ujedno je i lansirao Johna Waynea u zvijezde, a uvod u njegov lik Ringo Kida, kada kamera zumira u njega u trenutku kada vrti pušku, jedan od najupečatljivijih u filmskoj povijesti. Orson Welles ga je pogledao 40 puta prije nego je krenuo raditi na Građaninu Kaneu. Kritike idu na račun površnog i stereotipnog prikaza Indijanaca, no to ne umanjuje značaj koji je imao glede podizanja standarda za tadašnju filmsku industriju. Kachina House, John Wayne Enterprises, Medium

25.05. (09:00)

I to na bolje

Kako je hrvatska mreža autocesta dramatično promijenila kontinentalni turizam

Regije poput Slavonije, Zagorja, Međimurja i Like proživljavaju procvat zahvaljujući boljoj pristupačnosti. Vikend-turizam, eno-gastro ponuda, cikloturizam i seoski mir postaju privlačne i pristupačne alternative pretrpanom i skupom Jadranu. Osim što skraćuju putovanja, autoceste su smanjile psihološku udaljenost među regijama. To omogućuje lakše spajanje morskih i kontinentalnih planova te polako, ali sigurno, transformira Hrvatsku u cjelogodišnju i geografski raznolikiju turističku destinaciju, pišu na Total Croatia News