Fritz Stern i 'pristojna tišina' - Monitor.hr
26.05.2016. (12:47)

Fritz Stern i ‘pristojna tišina’

Pristojna tišina – to je termin kojim veliki američki povijesničar njemačkog porijekla Fritz Stern, koji je umro prošlog tjedna, opisuje apatiju i neuspjeh vodećih slojeva društva. Oni oklijevaju sa pobunom i prepuštaju javni prostor bučnijima od sebe. To su liberali nespremni na borbu za slobodu, govorio je Stern, što savršeno opisuje i naše vrijeme. Peščanik


Slične vijesti

09.02. (08:00)

Mali krug velikih ljudi

Dunbarov broj: Istraživanje otkriva koliko socijalnih kontakata imamo i koliko nas prijatelja čini sretnima

Dunbarov broj predstavlja ograničenje veličine društvenih skupina koje pojedinac može održavati. Konkretno, Dunbar je predložio da ljudi imaju tendenciju održavati stabilne socijalne odnose s oko 150 drugih ljudi. Ova brojka je postala poznata kao “Dunbarov broj 150”.Ova ograničenja proizlaze iz fizioloških i kognitivnih ograničenja ljudskog mozga. Održavanje složenih socijalnih odnosa, s emocionalnom povezanošću i povjerenjem, zahtijeva određenu količinu kognitivnih resursa. Dunbar smatra da se taj broj može podijeliti u različite krugove, gdje manji krugovi uključuju bliže odnose, dok se veći krugovi odnose na šire društvene kontakte. No, 150 je brojka za širi krug ljudi, a uži krug bliskih nam ljudi podrazumijeva do pet ljudi. Istraživanja su pokazala da oni ljudi koji i u starijoj dobi imaju 3 i više prijatelja iskazuju više razina sreće i zadovoljstva. Novi list

24.01. (12:00)

21st century schizoid man

Korupcija, inflacija i loše zdravstvo najveće su ugroze hrvatskom društvu

Hendalovo istraživanje pokazuje da kao temeljne ugroze hrvatskom društvu hrvatski građani percipiraju inflaciju, korupciju te loše funkcioniranje zdravstvenog sustava. Ovo je znakovito jer, osim što upućuje na ključne točke nezadovoljstva, može predviđati nastavak trenda iseljavanja jer inflacija i nefukcioniranje ključnih državnih sustava izravno smanjuju životni standard, a percepcija korupcije u svim društvenim segmentima onemogućava građanima da svojim ponašanjem promijene tu, nepovoljnu situaciju. To upućuje kako bi hrvatski građani bili otvoreni na politike (npr. zelena tranzicija), ali i proizvode i usluge koje im omogućavaju nošenje s navedenim ugrozama kao što su energetske obnove ili viši standardi gradnje. Slično je i s ratovima, s obzirom da osjećaju prijetnju zbog sukoba u Ukrajini i Izraelu/Palestini, građani bi mogli biti skloni podržavanju onih poteza koji im vraćaju sigurnost. Lider

24.01. (00:00)

'Cause I've got one hand in my pocket, and the other one is giving a high five!

Video: pogled u prošlost koji potiče na razmišljanje o sadašnjosti

Alanis Morissette, kroz glazbeni video “Hand in My Pocket” oživljava doba prije kamere mobitela, bacajući svjetlo na promjene u doživljaju društvenih događaja. Singl iz 1995. s albuma “Jagged Little Pill” prikazuje paradu iz 1990-ih, kad su ljudi spontano uživali bez snimanja svakog trenutka telefonom. Usporedba s današnjim digitalnim doživljajem potiče razmišljanje o utjecaju tehnologije na percepciju stvarnosti. Video podsjeća na vrijeme bez filtriranja i sputavanja digitalnim suvremenostima, pozivajući nas na pažljiviji odnos s okolinom. Ako želimo istinski doživjeti trenutke, osloboditi se stresa i održati mentalno blagostanje, možda bismo trebali ostaviti mobitele kod kuće ili barem u džepu. (Psychology today)

20.08.2023. (14:00)

Nije bolest sve što boli

Kako se s usamljenošću nose na Zapadu, a kako na Balkanu

Tenhle robot je pro starý!" Překonávání technologického ageismu - Kaleido

  • Usamljenost je ogroman problem zapadnih zemalja, posebno kod starijih generacija. Ono što je kod nas još nekako sramota, mada se i taj tabu polako razbija, jeste da roditelji završe u domu za starije. To je u kapitalizmu odavno normalno i zbog toga se kao strana radna snaga najviše traže njegovatelji i medicinski tehničari. Ljudi u ’40-im ili ’50-im godinama jednostavno nemaju vremena brinuti se o starijim roditeljima, a u svim bogatijim zapadnim zemljama često i ne žive u istom gradu jer ih je posao odveo daleko. Tako se dešava, priča mi drug koji u Berlinu radi kao njegovatelj, da siroti starci mjesecima ne progovore ni s kim, osim s osobljem doma. Nitko ih ne posjećuje, niti pita za njih. Oni koji nemaju nekretninu posebno nikoga ne interesuju jer njihova djeca nemaju što ni naslijediti.
  • U šoku me ostavila činjenica da u nedostatku njegovatelja domovi angažuju robote koji pomažu u komunikaciji s korisnicima. Ovi roboti mogu igrati bingo i imati osnovnu komunikaciju sa starijima. Kada sam tu vijest pokazao svojim starijim članovima familije, bili su zgroženi, a neki su mi rekli da ugasim prilog jer ga ne žele ni odgledati do kraja. I ja sam se zapitao što natjera te ljude da ipak žele igrati bingo s robotom pod stare dane. Iako mi to toliko grozno zvuči da mi se plače, vjerujem da tu ima i otvorenijih duša od mene koje će pružiti šansu tehnologiji – da ih barem malo oraspoloži. Aljazeera

 

04.08.2023. (12:00)

Noćna mora za introverte

Društvene norme koje su zapravo čudne

Kao što gramatika podrazumijeva set pravila u strukturi i organizaciji korištenja jezika, tako su društvene norme nadležne za pravila ponašanja u društvu. Na Redditu su poveli raspravu gdje navode koje društvene norme u najmanju ruku smatraju čudnima. Korisnici su naveli cijeli niz zanimljivih primjera: neugoda koja se javlja kada žena doji dijete u javnosti (iako se ništa ne vidi), zatim davanje napojnica konobarima umjesto da im poslodavac da veću plaću, plaćanje enormnih svota za polaganje ljudi u zemlju (tzv. sprovodi), zatim prikaz nasilja na tv-u kao nešto što je ok, dok nedaj Bože da se vidi cica. Kad smo već kod njih, bikini vs donje rublje – sve je ok ako je tekstilni materijal namijenjen plivanju, inače je sramotno. Bored Panda

02.09.2022. (15:00)

Društvo sve kraće pažnje

Stolen Focus – zašto imamo sve manju sposobnost koncentracije

Nova knjiga britanskog novinara Johanna Harija pobliže se pozabavila onime što se događa i što se dogodilo s kolektivnom pozornošću. Hari tvrdi da se svi polagano gubimo u vlastitim životima koji sve više djeluju kao parada odvraćanja pažnje koja iz godine u godinu postaje sve gora. Zanimljivo je, kad sam počeo pisati knjigu i rekao ljudima da se radi o pozornosti i fokusu, mislili su da pišem o pametnim telefonima. Ono što me pogodilo tijekom istraživanja je to da postoje aspekti tehnologije koji su štetni za našu sposobnost koncentracije, ali ujedno i nešto što se može popraviti. To nije vezano isključivo za tehnologiju. Index

07.08.2022. (15:00)

Obitelj je ideološka mistifikacija i političko-ekonomski projekt

Primat “nuklearne obitelji” nauštrb društva: Ukidanje društvene odgovornosti i ženski neformalni rad

Ne samo da pojedinac ne može zamijeniti društvo, koliko god zavodljivo djelovala gesta Maggie Thatcher, nego on ne predstavlja čak ni osnovu društva. Pojedinac je izmišljena kategorija bez krvi i mesa, metafizička utvara koja svoje postojanje duguje vrlo specifičnim političko-pravnim odnosima moći. Društvo ne možemo uspostaviti bez neke vrste odnosa – političkog, ideološkog, ekonomskog, seksualnog – između barem dvaju subjekata. Društvenost se temelji na intrinzičnim odnosima određenog načina proizvodnje unutar kojih su subjektima, ovisno o njihovoj klasnoj pripadnosti, dodijeljene specifične uloge i pozicije. Odnosi u danom načinu kapitalističkog načina proizvodnje, koji se nužno temelji na eksploataciji, uvijek su premreženi sukobima. Kako bi tako utvrđeni klasni odnosi opstali, moraju se reproducirati, baš kao i proizvodne snage koje im stoje na raspolaganju. Jedna od ključnih jedinica koja osigurava proces reprodukcije društvenih odnosa i proizvodnih snaga jest – obitelj. Voxfeminae

04.06.2022. (16:00)

Ne traže povišicu, ne treba im godišnji, ne idu na bolovanje, ne zabušavaju, ne tračaju... ne možeš s njima ni kavu popiti

Zbog manjka radne snage raste potražnja za robotima

U nedostatku radnika tvrtke su se morale okrenuti robotima kao rješenjima kako bi popunile praznine u proizvodnim linijama, a nakon što su roboti odavno usvojeni u proizvodnji u automobilskoj industriji, sada svoj put nalaze i kod proizvođača elektronike, prerade hrane, skladištenja. – Sve više industrija prepoznaje da je robotika ta koja može preokrenuti pad produktivnosti i popuniti ponavljajuće poslove koje ljudi ne vole i ne žele raditi – kaže Jeff Burnstein predsjednik Udruge za naprednu automatizaciju. (…) Izvješće o budućnosti radnih mjesta iz 2020., koje je naručio Svjetski gospodarski forum, pokazalo je da 43 posto anketiranih poduzeća namjerava smanjiti radnu snagu zbog integracije tehnologije. Procjenjuje se da bi 85 milijuna radnih mjesta moglo biti ugašeno do 2025., no izvješće također predviđa da će broj novih ‘poslova sutrašnjice’ nadmašiti broj ugašenih ‘starih’ poslova. Lider

30.12.2016. (16:54)

Suština stvari

‘Šuplji ljudi ne mijenjaju svijet’

“Svet živi po konformističkim obrascima, sputava ga prekomeran i zaludan rad, strah od novog, jednosmeran način života, potrošački mentalitet, opsednutost spektaklom. Ne bavi se suštinom života u smislu želje za lepim i jednostavnim, za humanošću i za napretkom, bez besmislenog preterivanja. Potrošačko društvo je odraz nekulture. Na vidiku su mašine koje će se zvati čovek. A za čoveka će se već naći neko ime čije značenje neće govoriti nikom ništa. Umetnost, religija i ljubav tu će biti nemoćni i suvišni, jer su i oni već primili mnoge oblike i izraze tehnologije. Bojim se da je prošlo vreme revolucija i prevrata. Šuplji ljudi ne menjaju svet”, mudro zbori Branko Kukić, beogradski pjesnik i urednik časopisa Gradec u intervjuu za Politiku.