Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija - Monitor.hr
27.10.2022. (16:00)

Medije pratim, vrijeme si kratim

Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija

Nedavno je ispod radara prošlo istraživanje koje je pokušalo dati odgovor na pitanje zašto se gubi povjerenje u medije i zašto u najvećem broju medija prevladava senzacionalizam umjesto profesionalnosti. Sve više ljudi izbjegava političke teme, odnosno teme od javnog interesa, i to zato jer čitateljima “narušava raspoloženje”. Upravo zbog toga političari su u još gorem položaju pa moraju raditi “viralne” stvari – “vikati”, napadati i slično da bi dobili pažnju dok su konsenzus i deliberacija zaboravljeni pojmovi. Mediji biraju upravo viralne sadržaje za svoje čitatelje jer druge publika neće čitati, samim time i njima se smanjuje publika, ali i zarada. Zašto ljudi ne vjeruju medijima je kompleksno pitanje, koje ima svoje specifičnosti u različitim zemljama i vremenima. No, ono što je sigurno jest pojava interneta, zbog koje su se mediji još više ispolitizirali i polarizirali, što je polariziralo i publiku. Tako je nastao “neprijateljski medijski efekt” prema kojem ljudi s izraženim pozitivnim stavovima o nečemu doživljavaju medijske izvještaje o tome, čak i potpuno objektivne, kao negativne ili pristrane. Ante Gavranović za Epohu.


Slične vijesti

01.06.2024. (23:00)

Izađi i odluči, da drugi ne odlučuju za tebe

Gavranović – Hrvatska u elitnom klubu: Zašto je potrebno izaći na izbore za EU Parlament?

Pored osnovnog izvještavanja, mediji premalo nude analitičke članke i komentare koji pomažu čitateljima razumjeti kompleksnost političkih procesa unutar EU-a i što izbori znače za budućnost Unije i Hrvatske. Premalo je riječi o postignućima koja smo ostvarili pomoću fondova EU, a dosta je neprimjerenih kritika, osobito sa strane suverenista i krugova koji nisu bili skloni ulasku u Eurozonu, uvođenju eura kao nacionalne valute i koji Schengen ne doživljavaju kao ozbiljan iskorak prema ostvarenju temeljnih ciljeva.

Od ulaska u EU robni izvoz nam je više nego udvostručen s time da je u ekonomiji stvoreno 200.000 novih radnih mjesta. Danas je Hrvatska zemlja u koju se dolazi tražiti posao. Ako zbrojimo pluseve i minuse, ukupno gledano, članstvo u Europskoj uniji donijelo je Hrvatskoj niz koristi koje su se pozitivno odrazile na mnoge aspekte društvenog i gospodarskog života. Hrvatska, to je dodatna poruka, mora nastaviti raditi na iskorištavanju mogućnosti koje pruža članstvo u EU, te na adresiranju izazova poput demografskih promjena, regionalnog razvoja, i daljnjih reformi u raznim sektorima. Ante Gavranović za Epohu.

07.02.2024. (00:00)

Misli globalno, djeluj globalno

Gavranović: Od siromaštva do osnaživanja svjetskog gospodarstva

Više od milijardu ljudi izašlo je iz ekstremnog siromaštva u posljednjim desetljećima. Ipak, velika populacija iznad ove crte nema odgovarajuću zdravstvenu skrb, kvalitetno obrazovanje za svoju djecu ili pristojan smještaj. Ciljevi održivog razvoja uključuju više težnje, dok Program UN-a za razvoj poziva na “proširivanje osjećaja mogućnosti u životima ljudi”. Koncept ekonomskog osnaživanja opisan u novijem istraživanju osigurava da svatko ima sredstva za pristup cijelom nizu osnovnih stvari. Osnaživanje još uvijek podrazumijeva život u štedljivim okolnostima.

Ali, ljudi mogu početi stvarati skromnu zaštitu za krizne situacije i mogu ulagati u sebe kako bi postali produktivniji. Kada se ljudi značajno izdignu iznad siromaštva, mnogi se ishodi poboljšavaju, uključujući smrtnost djece, očekivani životni vijek, godine školovanja te digitalnu i financijsku uključenost. Zadovoljstvo životom raste kada se ljudi oslobode stresa zbog nemogućnosti spojiti kraj s krajem i kada mogu ispuniti više svojih materijalnih želja. Ante Gavranović za Epohu.

 

28.10.2023. (01:00)

Predstavljaj trajne vrijednosti i kupit ćeš me

Gavranović – Značenje kvalitete u poslovnoj filozofiji

„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proizvod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup. Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da je „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda… možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“. Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području infrastrukture kvalitete. Kad je riječ o korištenju svih alata te infrastrukture upravo je kreativnost onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije tvrtke. Ante Gavranović za Epohu.

22.09.2023. (13:00)

Facebook ako se obraćaš boomerima, Instagram i TikTok generaciji Z i milenijalcima

Gavranović: Zamke društvenih mreža

Kod izbora društvene mreže za oglašavanje vašeg poslovanja nemojte se voditi samo brojem trenutno aktivnih mjesečnih korisnika. Bitne su i njihova primarna svrha, karakteristike prosječnog korisnika određene društvene mreže, odgovara li vašem brendu ta platforma itd. Strast je gorivo društvenih medija. Nije važno tko ste ili što prodajete, značajke i prednosti vaših proizvoda nisu dovoljne da izazovu strasti. Kako će se vaša organizacija svidjeti srcu vaše publike, a ne glavi? Disney se ne bavi filmovima, već magijom. Apple ne radi o tehnologiji, već o inovacijama. Društveni mediji su ljudi, a ne logotipi. Društvena mehanika prisiljava tvrtke da se natječu za pozornost s prijateljima i članovima obitelji vaših kupaca. Stoga se vaša tvrtka mora (barem u određenoj mjeri) ponašati kao osoba, a ne entitet. Doajen Ante Gavranović za Epohu.

08.09.2023. (19:00)

Svijet pozitivnih poruka

Gavranović: PR i njegova uloga

Uloga propagande jest da pomogne u prodaji ideje, proizvoda ili usluge. Uloga odnosa s javnošću svodi se na interne i eksterne informacije, prilagođivanje i integraciju na svim područjima javnoga života. U tom smislu su i nadležnosti propagande i odnosa s javnošću razgraničene. PR obuhvaća prikaz i integraciju sveukupne politike – personalne, socijalne, financijske, politike razvoja, ulaganja, istraživanja. Dok je propaganda makro orijentirana i obraća se na sve za nju zainteresirane skupine, PR je u svom djelovanju usmjeren na relevantne skupine javnosti. U propagandi je omogućena repeticija (recimo, višekratno ponavljanje oglasa). Nastojanja idu u pravcu iskorištavanja prednosti i, po mogućnosti, ispuštanja ili prikrivanja slabosti. U PR-u je repeticija nemoguća. Postoje samo pozitivni ili negativni aspekti djelovanja i nastojanje za uspostavom potrebne ravnoteže. Ante Gavranović za Epohu.

27.07.2023. (18:00)

Euro neuro

Gavranović: Prijelaz na euro ogolio je sve mistifikacije

Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je, po svim ekonomskim mjerilima, određene koristi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Donio je, međutim, sa sobom i veliki nepovoljan psihološki uteg: valja se tek prilagoditi novim odnosima vrijednosti robe i usluga. Psihološki je lakše „progutati“ činjenicu da velik broj ljudi životari od 140,66 kuna nego od 18,68 eura na dan. Zaštićenu najnižu mirovinu prima ukupno 280.393 korisnika, a ona prosječno iznosi 267,84 eura (8,93 eura). Teško da to omogućava iole pristojan život i svakako bitno utječe na dostojanstvo čovjeka. Na drugoj strani iste medalje vidimo svjetske uspješnice i brzo rastuće kompanije. U tom pravcu trebali bismo tražiti rješenja. Jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje leži u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Od financija važniji su nam i kvalitetni kadrovi, pojašnjava Ante Gavranović za Epohu.

04.07.2023. (16:00)

Svatko gleda samo na svoju rit

Gavranović: Raste uloga socijalnog dijaloga

Sve je više društvenih nesporazuma. Snažno raslojavanje društva s povećanim brojem osiromašenih ljudi, s plaćama i mirovinama koje nisu dovoljne za dostojanstven život, s gubitkom temeljnih prava na ravnopravan odnos u svim domenama svakodnevice upućuju na proširenu potrebu čvršćeg i osmišljenog društvenog dijaloga. Socijalni dijalog je, naime, i sredstvo za postizanje društvenog i gospodarskog napretka i cilj sam po sebi, dajući ljudima glas i mišljenje u njihovim društvima i na radnim mjestima. Zašto on, ipak, nije dovoljno prisutan? Razlozi su višestruki, ali se u suštini svodi na tri stvari: nepoštivanje, neuvažavanje i nerazumijevanje drugog. Izostanak kvalitetnog dijaloga u najvećem broju slučajeva rezultira donošenjem loših ili nedovoljno pripremljenih zakona. Toga , nažalost, imamo u obilju. Ante Gavranović za Epohu.

22.06.2023. (01:00)

Podsjetnik svim moćnicima

Gavranović: Zadaća medija trebala bi biti kontrola političke moći

Političari pokušavaju informacije dozirati prema svojim potrebama i interesima. Mediji nastoje razbiti tu blokadu. Naime, ako pristup informacijama ne postoji ili ne funkcionira, organizacije demokratske vlasti neće djelovati kako treba. Glavno sredstvo kojim se informacije prenose javnosti upravo su nezavisni i slobodni mediji.Često su međusobno suprotstavljeni, ali su i međusobno ovisni, poput spojenih posuda. Recimo, zajednička im je borba protiv korupcije, pri čemu i političari priznaju da mnoge koruptivne priče uopće ne bi nikad izašle u javnost bez aktivne uloge medija. Novinari su i važni u ulozi moderatora društvenih odnosa pa su učestali napadi na novinare (verbalni i tvorni) vid ozbiljnog nasilja nad demokratskim odnosima i glasu javnosti. Pored nezavisnog sudstva, upravo slobodni mediji predstavljaju stoga jednu od dvije ‘vlasti’ koje ne bi smjele biti pod kontrolom politike. Ante Gavranović za Epohu.

08.06.2023. (12:00)

Sve počinje od ideja, kojih nemamo

Gavranović: Kreatori hrvatske ekonomske politike i strategije polaze od brzih rješenja

Kao kriterij za ocjenu gospodarskih odnosa s inozemstvom uzima se pretežito omjer vrijednosti izvoza odnosno uvoza prema ostvarenom BDP-u. Podaci pokazuju da RH u tom pogledu ozbiljno kaska: u zemljama EU, čak i onim tranzitnim, gdje je taj postatak dvostruko veći. Takva drastična razlika proizlazi iz trajno potpuno neadekvatne ekonomske politike, posebno prema izvoznicima. Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna nepovoljna konstanta hrvatskoga gospodarstva. Presudan je upravo odnos prema industriji, koji je godinama stavljen na marginu. Kao da nam nedostaje jasna vizija kakvu industriju želimo i možemo izgraditi odnosno čime želimo izaći na svjetska izvozna tržišta. Ante Gavranović za Epohu.

24.02.2023. (12:00)

Ostat ćemo povezani

Gavranović: Budućnost globalizacije

Ekonomske i političke turbulencije potaknule su nagađanja da se svijet već deglobalizira. Ali dokazi sugeriraju da će globalna integracija ostati, iako s nijansom. Naš je svijet međuovisan, povezan globalnim tokovima robe, usluga, kapitala, ljudi, podataka i ideja. Globalni lanci vrijednosti izgrađeni su na tim tokovima, stvarajući prosperitetniji svijet. Nova MGI analiza otkriva nijansiraniju stvarnost. Svijet je i dalje duboko povezan, a tokovi su se pokazali nevjerojatno otpornima tijekom najnovijih turbulencija. Nadalje, nijedna regija nije samodostatna. Izazov je stoga iskoristiti prednosti međusobnog povezivanja uz upravljanje rizicima i nedostacima ovisnosti—posebno tamo gdje su proizvodi koncentrirani u mjestima njihova podrijetla. Ante Gavranović za Epohu.