Hrvatski AI alat HERRO omogućuje najtočnije čitanje ljudskog genoma dosad - Monitor.hr
Danas (10:00)

Bravo, naši!

Hrvatski AI alat HERRO omogućuje najtočnije čitanje ljudskog genoma dosad

Istraživači s FER-a i singapurskog instituta GIS razvili su HERRO, inovativni AI alat za preciznu rekonstrukciju ljudskog genoma. Projekt, predvođen profesorom Milom Šikićem i Dominikom Stanojevićem, omogućuje do stokratno veću točnost čitanja DNK fragmenata uz značajno niže troškove. Objavljen u prestižnom časopisu Nature, alat uspješno rekonstruira čak i najzahtjevnije kromosome (X i Y) bez prekida. Ova suradnja s Oxford Nanopore Technologies postavlja nove standarde u personaliziranoj medicini i razumijevanju nasljednih bolesti, dokazujući da hrvatska pamet diktira tempo svjetske bioinformatike. HRT


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Top-usko grlo za Silicijsku dolinu

Hrvatska na pragu mega-investicije: “Projekt Pantheon” u Topuskom

Hrvatska priprema Projekt Pantheon, tehnološki pothvat u Topuskom težak nevjerojatnih 50 milijardi eura. Ovaj centar za umjetnu inteligenciju, snage jedan gigavat, financira konzorcij američkih investitora, a koordinira ga poduzetnik Jako Andabak uz inženjera Mislava Crnogorca. Osim tehnološkog kompleksa, projekt uključuje 500 milijuna eura ulaganja u državnu infrastrukturu – od dalekovoda do optičkih mreža – što premašuje vrijednost Pelješkog mosta. Službeni detalji i potpisivanje ugovora očekuju se u utorak na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku, čime bi Hrvatska mogla postati ključno europsko inovacijsko središte. Jutarnji, Nacional

18.04. (20:00)

Kad botovi hakiraju, a ljudi statiraju

Mythos: Anthropicov “digitalni pištolj” koji je preplašio financijski svijet

Tvrtka Anthropic razvila je Mythos, AI model toliko moćan u otkrivanju sigurnosnih propusta da ga se boje pustiti u javnost. Sustav u par tjedana pronalazi ranjivosti stare i 27 godina, ali može generirati i kod za njihovo iskorištavanje. Hrvatski stručnjaci upozoravaju: dok bi obrani mogao pomoći, u pogrešnim rukama postaje opasno oružje koje drastično spušta prag znanja potreban za napade. Dok se Europa bavi regulacijom, SAD već testira Mythos u bankama poput Goldman Sachsa, otvarajući novu fazu digitalne utrke u naoružanju gdje algoritmi preuzimaju glavnu riječ. tportal

16.04. (15:00)

Dobar radnik na traci

Budućnost oglasa: AI generira kvantitetu, ali čovjek i dalje definira kvalitetu

Umjetna inteligencija već je preuzela operativne zadatke poput zakupa medija i masovne produkcije vizuala, no članovi oganizacijskog odbora nadolazećih Dana komunikacija ističu da ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Dok algoritmi optimiziraju kampanje u stvarnom vremenu, ključni preostali resursi ljudi su strateški uvid, emocionalna rezonanca i istančan ukus. Predviđa se pad važnosti generičkog sadržaja i organskog pretraživanja, dok kanali koji drže pažnju (poput TikToka) jačaju. Budućnost struke leži u korištenju AI-ja kao “kopilota”, pri čemu čovjek zadržava ulogu onoga koji prepoznaje vrhunsku ideju u moru generičkih rješenja. Netokracija

13.04. (21:00)

Njemu je i iPhone dovoljan

Soderbergh razljutio kolege izjavama o upotrebi umjetne inteligencije u filmu

Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).

13.04. (16:00)

Baš je ispala bikson

“Biksonimanija”: Kako je izmišljeni prof. Izgubljenović nasamario umjetnu inteligenciju

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

12.04. (18:00)

Čiji su kompjuteri snažniji, snažnija mu ekonomija

Ekonomski analitičari predlažu BDP zamijeniti novom mjerom – bruto domaćom inteligencijom

U 2026. godini umjetna inteligencija više nije novitet, već strateška imovina. Analitičari Morgan Stanleya uvode koncept Bruto domaće inteligencije (BDI), novog mjerila nacionalne konkurentnosti zasnovanog na procesorskoj snazi i infrastrukturi. Podaci otkrivaju dramatičnu globalnu neravnotežu: SAD kontrolira čak 75% svjetskih AI resursa. Dominacija američkih korporacija je tolika da cijela Kina raspolaže računalnim kapacitetom koji je tek na razini jedne tvrtke, Oraclea. Dok “hyperscaleri” ulažu bilijune dolara, investitori prestaju cijeniti prazna obećanja o AI-ju i traže isključivo dokaze o konkretnoj monetizaciji i infrastrukturi. Bug

12.04. (10:00)

Njemu sve treba crtati

Zašto je AI postao vrhunski ulizica i kako ga natjerati da se napokon ponaša ko čovjek

Korisnike sve više iritira ulizivački ton AI alata, no iza pretjeranog laskanja stoji profit – developeri žele da se uz chatbot osjećate pametno kako biste ga više koristili. Ipak, “lažna empatija” može se suzbiti preciznim uputama. Umjesto automatskog slaganja, od AI-ja treba tražiti da ospori vaše pretpostavke i prednost dade točnosti, a ne laskanju. Ključ je u postavljanju jasnih granica na početku razgovora: tražite konstruktivan i suradnički ton bez pretjeranih pohvala. Budite spremni povremeno ponoviti upute jer AI, baš kao i svaki “novi kolega”, s vremenom može zaboraviti pravila ponašanja. tportal

12.04. (01:00)

Slušaj čovjeka koji nam je uvalio kolačiće, valjda zna što se peče u AI kuhinji

Smrt klasičnog interneta: AI agenti preuzimaju surfanje, dok se tromi sustavi uzalud bore

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

09.04. (15:00)

Hvala AI na pomoći, sad imam još više posla

MIT testirao AI na poslu: Umjetna inteligencija radi otprilike kao razočarani pripravnik

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

08.04. (14:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug