Justus Reid se susreo s hrvatskom birokracijom: Ne mogu dobiti struju prije 2027!

Dobrodošao u klub

Justus Reid se susreo s hrvatskom birokracijom: Ne mogu dobiti struju prije 2027!

@justus_reidIf someone out there cares, my email is contact@justusreid.com

♬ original sound – Amerikanac

Amerikanac s hrvatskom adresom Justus Reid naišao je na zid hrvatske birokracije pri obnovi bunkera u Zagorju. Iako objekt ima adresu, vodu i odvoz smeća, HEP mu odbija priključiti struju jer zgrada u novom sustavu nije zavedena kao legalna. Iako je predao zahtjev za legalizaciju, HEP traži da im nadležni ured za graditeljstvo potvrdu pošalje isključivo digitalnim putem. Zbog preopterećenosti tog ureda i nedostatka osoblja, rečeno mu je da bi na nju mogao čekati i do godinu dana. Index

HEP Justus Reid

Stepla ih struja investicija

Investicijski val u hrvatskom energetskom sektoru: Od plina i sunca do baterija i nuklearki

Hrvatski energetski sektor prolazi kroz masivan investicijski ciklus fokusiran na diversifikaciju i zelenu tranziciju, iako država i dalje vlastitim resursima pokriva tek 42,5% potreba. Ključni projekti uključuju državno ulaganje od 550 milijuna eura, udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku te Plinacrove plinovode. Privatni sektor predvode ENNA s milijardu eura za OIE, geotermalne izvore i baterije te E.ON sa 150 milijuna eura. HEP pokreće povijesnu modernizaciju mreže vrijednu 1,9 milijardi eura, dok INA i Petrol ulažu u vodik i punionice. Glavna kočnica i dalje su preopterećena mreža i birokracija. Poslovni

električna energija energetska obnova HEP investicije

Željko Solar i 400 razbojnika

Solarna tranzicija u raljama monopola i otimačine zemlje

Hrvatska se nalazi na raskrižju između decentralizirane solarizacije (građani i krovovi) i centraliziranog profita (velike farme na poljima). Dok EU potiče energetske zajednice, u praksi dominiraju veliki investitori i HEP, koristeći mrežne kapacitete i sporne zakone. Sukob u Zagorju razotkrio je opasan presedan: pokušaj izvlaštenja privatnog poljoprivrednog zemljišta u Zaboku i Pregradi za potrebe privatnog investitora pod krinkom “nacionalnog interesa”. Pobuna građana i izvidi DORH-a prisilili su župana Kolara na smjenu suradnika i poništenje dozvola, otvarajući ključno pitanje – hoće li sunce služiti demokratizaciji društva ili novoj koncentraciji moći i kapitala. Faktograf

HEP Krapinsko-zagorska županija solarna energija solarne farme Željko Kolar

Brojke pričaju, a reputacija šuti

Sto najvrjednijih poduzeća u Hrvatskoj u 2025: Na vrhu HT, Pliva, INA i HEP

Hrvatsko tržište kapitala se oporavlja, a analiza Bon.hr-a otkriva 100 najvrjednijih poduzeća u zemlji. Četiri kompanije – HT, Pliva, INA i HEP – premašuju vrijednost od milijardu eura, uz veliki povratak HEP-a na vrh ljestvice. Većina sjedišta je u Zagrebu, ali iznenađuju Karlovac, Rovinj i Vukovar. Prosječne plaće u Top 100 poduzeća su 34 % iznad državnog prosjeka i snažno rastu. Ključ rasta vrijednosti je pad troška kapitala i očuvana profitabilnost. Arhiv Analitika

HEP HT INA najvrednija poduzeća Pliva Velimir Šonje

Korupcija van, likvidnost unutra

HEP je prošle godine ostvario odlične rezultate, čak zaradu… što mnoge čudi

Unatoč padu prihoda od milijardu eura, HEP je 2024. udvostručio dobit i otplatio dugove. Stručnjaci ističu drastično smanjene rashode, bolju organizaciju i državne intervencije kao ključne faktore. Prethodne korupcijske afere i štete nisu spriječile poduzeće da povrati likvidnost. Sindikati naglašavaju potrebu očuvanja javnog karaktera HEP-a, dok se privatizacijske ideje i dalje spominju, ali građani ih vjerojatno ne bi dopustili. DW

HEP

Pametna brojila, gluplji računi za razliku

Do kraja 2029. HEP će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi “pametna” brojila za struju

Zamjena traje svega 5 do 10 minuta po brojilu, a modernizacija omogućuje mjesečne račune temeljem stvarne potrošnje. Stariji građani možda će žaliti za lampicom jeftine struje, no povoljnije tarife ostaju. Elektrodalmacija Split tvrdi da sustav olakšava praćenje potrošnje, smanjuje gubitke u mreži i detektira krađe struje. Do sada je u Hrvatskoj zamijenjeno 36% brojila, a cilj je pokriti cijelu zemlju u idućih pet godina. Sve to je besplatno – pod uvjetom da računi stižu na vrijeme. N1

HEP HEP nova brojila pametna brojila struja

Zelena tranzicija na tankom kablu

(Pre)opterećeni dalekovodi: Za modernizaciju mreže treba barem 600 milijuna eura

Budući da je hrvatska elektroenergetska mreža izrazito zastarjela, zbog čega je upitno koliko dodatne električne energije može podnijeti, ne začuđuje što, prema procjeni iz Preporuke Europske komisije iz 2023., za povećanu integraciju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj treba uložiti između 600 i 800 milijuna eura u proširenje prijenosne mreže. Stručnjaci upozoravaju na kritične kapacitete, posebice u smjeru sjever-jug, dok EU nalaže ubrzane reforme. Lokalni izazovi poput administrativnih prepreka i smanjenih mrežarina iz 2019. dodatno kompliciraju situaciju. Fokus mora biti na strateškim ulaganjima i balansiranju troškova između investitora i korisnika. Lider

dalekovodi električna energija HEP

Nadamo se da će i investicija biti jednako pametna

HEP će potrošiti 87 milijuna eura za nabavku pametnih brojila

Nova brojila će omogućiti daljinsko očitavanje potrošnje električne energije, a okvirne sporazume s odabranim ponuditeljem u otvorenom postupku nabave tih brojila (ili strujomjera, kako ih nazivaju u natječaju) će na razdoblje od 18 mjeseci potpisati HEP-ODS. Natječaj se provodi za četiri grupe distribucijskih područja (od ukupno 21), a jedan gospodarski subjekt može dostaviti ponudu za sve grupe. U prethodnoj HEP-ovoj nabavi pametnih brojila, dok je tu državnu kompaniju vodio Frane Barbarić, bilo kontroverzi i žalbi. Mogućim nepravilnostima u natječajnom postupku se bavio i Europski ured za borbu protiv prijevara. Osim daljinskog očitanja potrošnje, ona donose i druga poboljšanja korisnicima, poput obračuna temeljenima na stvarnoj potrošnji, a sa stajališta HEP-ODS-a, očekuje se da će modernizacija dovesti i do smanjenja operativnih troškova elektroenergetske mreže. Forbes

HEP HEP nova brojila

Bio bi red da napokon uđemo u 21. stoljeće

U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u ‘pristojno stanje’

Zastarjela mreža, nedostatna infrastruktura nesposobna da prihvati nove proizvođače električne energije, a posebno one iz obnovljivih izvora, rast turističkih kapaciteta koji u turističkoj sezoni drastično povećava potrošnju, a posebno klimatske promjene koje nas tjeraju da ekstremne promjene temperature preživljavamo uz nekoliko klima uređaja u svakom kućanstvu, … sve su to razlozi zbog kojih sa strahom danas pratimo svako žmiganje žarulje u stanu i svaki ma i najkraći nestanak struje. Susjedne zemlje još su u gorem stanju jer im nisu dostupna europska sredstva. EU već dugi niz godina planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Nacional

električna energija električna struja elektroenergetska mreža HEP

Zafrkancija koja nije smjela izaći iz ureda informatičara

Baretić: Našmrkane koze i pijane guske, kmetovi i gospoda… HEP-e naš koji jesi, ne diraj šaljivdžiju

Osjećam stanovitu sućut prema informatičaru (izgleda – stalno zaposlenom) koji je u HEP-ovoj aplikaciji za internetske upite i provjeru stanja računa obične građane šifrirao kao “kmetove”, a poduzetnike kao “gospodu”. Pojma nemam otkad te šifre egzistiraju neprimijećene, znam samo da su istoga dana kad ih je portal Index otkrio i obznanio odmah promijenjene u “kucanstvo” i “poduzetnistvo”. I da je (citiram službeno priopćenje) “riječ o izoliranom incidentu” – pripovijeda nam Renato Baretić, čiji je predložak za posprdan tekst o dolasku Nicky i Paris Hilton u neku od dalmatinskih luka prije dosta godina ostao kao template u programu za grafičku pripremu novina za tisak, što je skoro bilo i objavljeno u sklopu drugog, ozbiljnijeg članka. No, sramota je izbjegnuta na vrijeme, za razliku od HEP-ove nedavne blamaže. Tportal

HEP kolumne Renato Baretić

A je to biznismeni

Kako je HEP izgubio milijune na trgovini plinom

HEP je tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer su prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morali prodati znatno ispod nabavne cijene. Usprkos detaljnim pojašnjenjima, ključno pitanje ostalo je neodgovoreno. Niti nakon što su javnosti prezentirani relevantni podaci, nije jasno jesu li HEP-ovi gubici rezultat kriminala ili nesposobnosti. Većina plina koji je HEP platio skupo, a prodao bagatelno završila je kod Prvog plinarskog društva (PPD) u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca. U danima koji su prethodili sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo, čelnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a, Davor Filipović i Frane Barbarić, međusobno su si predbacivali krivnju za aferu. Barbarić tvrdi kako je na vrijeme obavijestio Ministarstvo, no priloženi dopisi mu ne idu u prilog. S druge strane ministar Filipović ili nije znao što piše u Uredbi ili je mislio da je može ignorirati. Faktograf

HEP plin plinska afera

Dobrodošao u klub