Kako nas radno mjesto ubija - Monitor.hr
05.05.2018. (16:30)

Idemo u planine

Kako nas radno mjesto ubija

Mnoga istraživanja pokazala su kako je radno mjesto najveći izvor stresa, a time i odgovoran za razvoj nezdravih navika koje su izazvane stresom poput pušenja, alkohola, droge ili prejedanja. Bolesti koje se onda javljaju kao posljedica koštaju države, primjerice američka ekonomija izgubi 300 milijardi dolara zbog stresa radnika na poslu. BBC


Slične vijesti

20.10. (17:00)

Kad ti je teško – pošalji mail

Bezosov recept protiv stresa: napravi prvi korak

Jeff Bezos, čelnik Amazona i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, smatra da stres ne dolazi od napornog rada, nego od izbjegavanja problema koje možemo riješiti. U intervjuu iz 2001. rekao je da je stres “upozorenje” da nešto zahtijeva akciju. Već i mali korak, poput poziva ili e-maila, smanjuje stres jer pokazuje da situaciju preuzimamo pod kontrolu. Bezos razlikuje “aktivno” i “pasivno” suočavanje – čak i nezaposlenost manje opterećuje ako se aktivno traži posao. Psihološka istraživanja potvrđuju: rješavanje problema učinkovitije smanjuje stres nego puko upravljanje emocijama. Fortune

17.10. (09:00)

Leteći život, ali bez sportskih rezultata

Život u svakodnevnoj žurbi povećava rizik od demencije

Novo izvješće u časopisu The Lancet upozorava da konstantni osjećaj nedostatka vremena, posebno kod niže socioekonomski situiranih, povećava rizik od demencije. Nedostatak sna, kronični stres, rad u intenzivnim ili nesocijalnim uvjetima te ovisnost o ekranima narušavaju zdravlje mozga. Iako lijek ne postoji, rana dijagnoza i preventivne mjere poput tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane, učenja novih vještina i socijalne interakcije mogu značajno smanjiti rizik i odgoditi napredovanje bolesti. tportal

07.09. (20:00)

Još samo jednu epizodu… za mentalno zdravlje

Maratonsko gledanje serija može poboljšati pamćenje i pomoći u nošenju sa stresom

Nova studija sa Sveučilišta u Georgiji pokazuje da maratonsko gledanje serija, filmova ili čitanje knjiga („bingeanje“) može imati pozitivne učinke. Osobe koje konzumiraju sadržaj u nizu bolje pamte priče, dulje o njima razmišljaju i koriste ih kao mentalni mehanizam suočavanja sa stresom. Takvo ponašanje nije nužno pasivno – bingeeri aktivno nastavljaju „živjeti“ priču i nakon završetka gledanja ili čitanja. Iako se najčešće radi o serijama, slično vrijedi i za knjige. Istraživači ističu da bingeanje može pridonijeti osjećaju povezanosti i psihološkoj dobrobiti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Bug

22.08. (15:00)

Stay hydrated, my friends

Nedostatak vode pojačava stresni odgovor tijela

Studija Sveučilišta Liverpool John Moores pokazala je da ljudi koji piju manje od 1,5 l vode dnevno imaju jaču hormonalnu reakciju na stres od onih koji unose preporučene količine. U stresnom testu, iako su obje skupine imale slične fizičke i psihološke simptome tjeskobe, slabije hidrirani ispitanici pokazali su znatno višu razinu kortizola, glavnog hormona stresa. Povišeni kortizol dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije, pa znanstvenici preporučuju redovitu hidrataciju kao jednostavnu zaštitu zdravlja. Index

04.08. (22:00)

Pluća, jetra i tjeskoba hodaju u bar... u 3 ujutro.

Zašto se budite između 3 i 5 ujutro? Tijelo vam možda nešto pokušava reći

Buđenje između 3 i 5 ujutro može signalizirati stres, hormonsku neravnotežu ili probleme s plućima i jetrom, tvrde stručnjaci i tradicionalna kineska medicina. Tada su pluća energetski najaktivnija, a tijelo obrađuje emocije i detoksicira se. Preporučuju se vježbe disanja, izbjegavanje kasne hrane, alkohola i kofeina te boravak na dnevnom svjetlu. Ako se stalno budite u to doba, možda nije slučajno — već vam tijelo šapće (ili viče) da mu treba pomoć. tportal

19.07. (17:00)

Kad ti šef digne tlak, stavi VR naočale

Virtualna šuma bolja od meditacije? Znanost kaže: da, ako miriši na bor

Znanstvenici s Max Planck instituta otkrili su da multisenzorne VR šume – koje uključuju zvukove i mirise prirode – znatno smanjuju stres, popravljaju raspoloženje i ubrzavaju psihološki oporavak. Sudionici su se nakon stresnih situacija “uronili” u virtualnu šumu uz pomoć VR naočala, što je izazvalo osjećaj stvarne prisutnosti u prirodi. Tehnologija bi se uskoro mogla koristiti i u uredima kao digitalni bijeg od stresa. Ključno je da je višesenzorno iskustvo učinkovitije od samog gledanja slika prirode. Bug

19.05. (22:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index

22.01. (00:00)

Kad te stres stisne, disanjem ga raspiši

Vježbe za stresne situacije: Svjesno disanje

Svjesno disanje kao učinkovit alat za smirenje i vraćanje ravnoteže. Dovoljno je šest dubokih udaha i izdaha za resetiranje živčanog sustava. Ključ je u redovnoj praksi, ne samo u kriznim trenucima, a tehnika je jednostavna i dostupna svima. Eksperimentiranjem možete pronaći metodu disanja koja vam najbolje odgovara, što će vam pomoći da se nosite sa stresom u svakodnevnom životu. HRT

09.01. (09:00)

Prakticirati zen

Stres nije bolest i ne može se liječiti, ali uzrokuje mnoge psihičke i fizičke probleme koji mogu dovesti do bolesti

Stres je psihofiziološki odgovor organizma na pritisak iz okoline koji osoba procjenjuje ugrožavajućim i za koji smatra da prelazi njezine mogućnosti i kapacitete suočavanja sa situacijom. Svatko doživljava stres drugačije, a situaciju koju netko procjenjuje preteškom i zahtjevnom, netko drugi može doživjeti relativno jednostavnom i lako savladivom. Neadekvatno suočavanje sa stresom (npr. potiskivanje emocija, izbjegavanje situacije, odbijanje pomoći, zatvaranje u sebe i sl.) može dovesti do razvoja psihosomatskih bolesti koje nastaju kad postoji tjelesna predodređenost za razvoj iste uz negativnu emocionalnu pozadinu povezanu sa strukturom ličnosti. Naravno, postoje mnogi alati kojima si možemo olakšati, čak i prevenirati stres, ali i kako znati kad je vrijeme za potražiti stručnu pomoć. Revija HAK

04.01. (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji