Kako preodgojiti tumor: kad stanice poslušaju razrednika - Monitor.hr
Utorak (20:00)

Zloćudna djeca znanosti možda ipak nisu za ukor nego za reformu

Kako preodgojiti tumor: kad stanice poslušaju razrednika

Znanstvenici iz KAIST-a razvili su digitalne blizance tumorskih stanica debelog crijeva i pomoću CRISPRi tehnologije uspješno ih reprogramirali da se ponašaju kao zdrave stanice. Umjesto klasičnog „uništi sve“ pristupa, novi model nudi terapijsku reverziju malignih stanica – resetiranje njihove „osobnosti“ bez kemoterapije i zračenja. Prvi rezultati pokazuju da stanice mogu izgubiti zloćudnost i obnoviti normalne funkcije. Iako je klinička primjena daleko, ova strategija bi mogla potpuno promijeniti način na koji liječimo rak – ne kao rat, već kao pregovore sa stanicama. Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Ponedjeljak (12:00)

Maslače, oprosti što smo te klevetali

Maslac i molekula mladosti: kako C15:0 usporava starenje

Nekad omražen zbog zasićenih masti, maslac se vraća na scenu zahvaljujući masnoj kiselini C15:0, za koju novija istraživanja pokazuju da usporava starenje, štiti stanice, poboljšava mitohondrijsku funkciju i smanjuje upale. Ova molekula, prvi put istaknuta kroz praćenje zdravlja dupina u američkoj mornarici, pokazuje pozitivan učinak na šest ključnih procesa starenja. Umjesto margarina i kapsula, možda bismo se trebali vratiti punomasnom mlijeku i siru – barem ako želimo stariti poput vitalnog dupina, a ne zombija na dijeti. Igor Berecki za Bug

Subota (18:00)

Veza uspostavljena, odgovor na čekanju

Berecki: Mozak počinje usvajati nove vještine znatno prije nego se manifestira ponašanjem

Središnji zaključak studije glasi: mozak je brži od ponašanja. Drugim riječima, kortikalni sustavi oblikuju nove obrasce aktivnosti, pa čak i cijele operativne modele ponašanja, dok sama životinja još uvijek izgleda kao da još ništa nije usvojila i naučila. Fenomen prema kojem mozak usvaja informaciju bez vidljivih vanjskih znakova podsjeća na stanje koje se u neuroznanosti ponekad naziva „kognitivna šutnja” – fazu u kojoj se unutar mozga odvijaju kompleksni procesi obrade, povezivanja i predviđanja, ali ih ne prate nikakve očite manifestacije poput govora, pokreta ili ponašajnih odgovora. U toj tišini neuralnih mreža može se nalaziti srž najvažnijih procesa učenja i adaptacije. Igor Berecki za Bug

04.06. (15:00)

Brak, ta tiha zaboravna bolest

Brak je jedan od okidača nastanka demencije

Opsežna studija pokazuje da su bračni partneri izloženi većem riziku od razvoja demencije nego samci – čak 22% naspram 13%. Brak se tako pokazuje ne kao zaštita, nego kao mogući stresni okidač za kognitivno propadanje, osobito u slučaju Alzheimerove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzroci mogu biti kronični stres, izolacija i oskudna društvena mreža izvan braka. Rješenje? Više prijatelja, manje TV rasprava – i povremeni bijeg iz bračne rutine, barem do kvartovske klupe ili križaljke. Igor Berecki za Bug

30.05. (15:00)

Povrtno srce

Srce na listu: špinat kao platforma za regeneraciju tkiva

Zaboravite sve što ste mislili da znate o špinatu – ne zbog željeza, već zbog srca. Znanstvenici su uspjeli koristiti listove špinata kao prirodni skelet za uzgoj ljudskog srčanog tkiva zahvaljujući njihovoj mreži “vena” koja nalikuje kapilarama. Procesom decelularizacije biljni list postaje idealna podloga za rast i funkcioniranje srčanih stanica. Ovo otkriće otvara vrata regenerativnoj medicini i transplantaciji organa pomoću biljaka, a špinat možda uskoro dobijemo i na recept – ne za jače mišiće, nego za bolja srca. Bug

29.05. (01:00)

Stisni play bez joysticka i daljinskog, samo uz pomoć misli

Berecki: Budućnost gaminga i medicine će nam se u budućnosti „uštekavati“ izravno u glavu

Dok Elon Musk paradira s Neuralinkom, projekt Starfish Neuroscience u tišini razvija manje invazivan BCI koji bežično komunicira s mozgom, bez baterije i s preciznim stimuliranjem moždanih regija. Sustav koristi napredne algoritme i TMS za liječenje stanja poput Parkinsona i depresije. U igru ulazi i Valveov Gabe Newell, koji tehnologiju vidi kao budućnost gaminga – gdje ne klikneš “Play”, već samo pomisliš. Prvi testovi na ljudima planirani su do kraja 2025., a entuzijasti već trljaju sinapse. Još da Half-Life 3 koristi tu tehnologiju – i svi bi ugradili čip. Igor Berecki za Bug

25.05. (17:00)

Kad jetra postane šef energetskog skladišta i napiše ti dijetu u genima

Postoji gen koji odlučuje hoćeš li biti sladak ili mastan

Nova studija otkriva da gen PPP1R3B u jetri igra ključnu ulogu u odluci hoće li višak energije biti spremljen kao glikogen ili mast. Pojačana ekspresija ovog “metaboličkog dispečera” potiče pohranu glukoze, dok njezin pad vodi do taloženja masnoće i rizika za bolesti poput NAFLD-a i dijabetesa tipa 2. Ovo otkriće otvara vrata personaliziranoj prehrani i terapiji, i nudi znanstveni kontekst za vječno pitanje: zašto neki jedu sve, a ne debljaju se. Igor Berecki za Bug

12.05. (13:00)

I anestezija je seksistička, samo toga nije bila svjesna

Zašto žene drugačije reagiraju na anesteziju? Hormoni, enzimi i stari (muški) standardi

Žene i muškarci različito reagiraju na anesteziju zbog hormonalnih, neurofizioloških i enzimskih razlika. Estrogen i testosteron utječu na osjetljivost mozga na anestetike, pri čemu žene često trebaju više lijeka za jednaku razinu nesvijesti, ali se iz nje brže bude. Uz to, žene jače reagiraju na opioide, ali i brže metaboliziraju lijekove, što otežava precizno doziranje. Tradicionalni anesteziološki protokoli, temeljeni na muškim uzorcima, ne uzimaju te razlike u obzir, no nova EEG-tehnologija obećava individualiziraniji i sigurniji pristup. Igor Berecki za Bug

05.05. (16:00)

Ministarstvo straha i širenja dezinformacija

Berecki o Trumpovom ministru zdravstva: Visoko pozicioniranje potpuno nestručnih i neinformiranih, ali politički moćnih osoba na najviša mjesta predstavlja tragično opasan čin terorizma nad vlastitim građanima

Dok Robert F. Kennedy Jr. preusmjerava sustav američkog zdravstva, znanstvenici upozoravaju na opasnosti od politikantskog širenja pseudoznanstvenih dezinformacija o autizmu i suvremenim tehnologijama. Jer, u očima prosječnog stanovnika SAD-a, kada ministar zdravlja izjavi da je „ultrazvuk tijekom trudnoće toksičan i uzrokuje autizam“, mnogi će to, nažalost, shvatiti sasvim ozbiljno. Nećak slavnog JFK-a, već se godinama profilira kao antivakserski i antiznanstveni aktivist (inače je pravnik koji je, usput rečeno, triput neuspješno polagao pravosudni ispit u SAD), a u svom političkom djelovanju ustrajno plasira i proširuje neargumentirane medicinske i znanstvene dezinformacije koje su se u više navrata dokazale kao opasne – ne samo za javno zdravlje, već i za elementarno povjerenje šire javnosti u medicinu i znanost. Igor Berecki za Bug

22.04. (16:00)

Ono kad mozak sprinta, a srce kasni

Standardni IQ testovi kakvi su osmišljeni prije 120 godina danas još uvijek postoje i koriste se, no manjkavi su

Već više od stoljeća IQ se smatra pouzdanim mjerilom inteligencije i mentalne sposobnosti. Ipak, sve više postajemo svjesni da je ‘klasično’ mjerenje IQ-a nesposobno obuhvatiti bogatu raznolikost ljudskog uma. Mensa-testovi mjere koliko brzo mozak prepoznaje obrasce. Ne mjere nečiju kulturnu, umjetničku, socijalnu i ljudsku vrijednost ili talent, ne ocjenjuje hoće tko li znati utješiti prijatelja, ni kako rastegnuti plaću do iduće, ni hoće li znati zašiti gumb na košulji. Bez emocionalne zrelosti, etičkog kompasa i dodira s realnošću, inteligencija može postati opasna poput noža u dječjim rukama ili bombe u poštanskom sandučiću. IQ testovi zapostavljaju ili posve ignoriraju druge mentalne karakteristike koje ljudski rod čini tako raznolikim, zabavnim i interesantnim – poput kreativnosti, emocionalne inteligencije, socijalnih vještina, intuicije, snalažljivosti… Igor Berecki za Bug

21.04. (20:00)

Sve vidi, ništa ne obećava: zjenica kao dijagnoza

Oči mogu otkriti i neke bolesti: uz pomoć tehnologije i AI, pogled u zjenicu može učinkovito zamijeniti niz skupih i složenih pretraga

Prevedeno na ‘domaći’ jezik: u nekoj udaljenoj jadranskoj otočkoj ambulanti bez laboratorija i magnetske rezonancije, liječnik koristi prijenosne uređaje kojima vam skenira zjenicu i za manje od minute može raspolagati informacijom postoji li u vas ozbiljna sumnja na patološke moždane procese ili krvožilne bolesti radi kojih bi vas trebalo hitno slati na daljnju obradu i liječenje. Povezanost oka i mozga nije samo poetska, već je razvojno-embriološka, anatomska, neurofunkcionalna i uzajamno zavisna – i sve to na nekoliko razina. Tako se uz pomoć AI, koja postaje sve preciznija i točnija u korištenju u medicinskoj dijagnostici, mogu otkriti rizici od srčanog i moždanog udara kao i drugi mogući poremećaji i bolesti. Igor Berecki za Bug.