K'o baklava
Kakva slatka reklama!
Ovo nije reklama, ovo je mini umetničko delo. Nadam se da se sviđa i vama.
Bravo za #turkishairlines pic.twitter.com/4JiQ3eyhMv
— Meri sa Bezanije (@bezanije) June 27, 2019
Ovo nije reklama, ovo je mini umetničko delo. Nadam se da se sviđa i vama.
Bravo za #turkishairlines pic.twitter.com/4JiQ3eyhMv
— Meri sa Bezanije (@bezanije) June 27, 2019
Umjetna inteligencija već je preuzela operativne zadatke poput zakupa medija i masovne produkcije vizuala, no članovi oganizacijskog odbora nadolazećih Dana komunikacija ističu da ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Dok algoritmi optimiziraju kampanje u stvarnom vremenu, ključni preostali resursi ljudi su strateški uvid, emocionalna rezonanca i istančan ukus. Predviđa se pad važnosti generičkog sadržaja i organskog pretraživanja, dok kanali koji drže pažnju (poput TikToka) jačaju. Budućnost struke leži u korištenju AI-ja kao “kopilota”, pri čemu čovjek zadržava ulogu onoga koji prepoznaje vrhunsku ideju u moru generičkih rješenja. Netokracija
Prvi članak analizira “mischief marketing” kao strategiju koja autentičnošću i kršenjem pravila (poput Ryanaira) osvaja pažnju u moru oglasa. S druge strane, kampanja Europe 92 “Odobrile guze” praktični je primjer takve „nestašnosti”. Dok u tekstu na Poslovnom slave odmak od uštogljenosti radi emocionalne povezanosti, portal Libela na kampanju gleda kritički. Spajajući te dvije perspektive, vidimo da brend koristi sirovu iskrenost (fokus na tijelo bez filtera) kako bi postigao prepoznatljivost, ali pritom svjesno pleše po rubu seksizma. Ono što marketing naziva “optimalnom neusklađenošću”, kritika vidi kao recikliranje starih stereotipa pod krinkom inovativne ravnopravnosti.
IKEA-ina objava inspirirana emotivnom pričom o mladunčetu makakija koje je utjehu pronašlo u plišanoj igrački u Hrvatskoj je izazvala val negativnih reakcija i na kraju bila obrisana. Problem nije bio u vizualu, nego u nedostatku konteksta – globalno poznata priča lokalnoj publici nije bila prepoznatljiva, a prevedeni copy bez lokalizacije otvorio je prostor za brojne interpretacije. Slučaj pokazuje koliko je u komunikaciji važno razumjeti lokalni društveni kontekst. Kada publika nema referencu, poruka se lako pretvara u “šum”, a brisanje objave često šalje lošiji signal od same kontroverze. Netokracija
No Film School donosi najbolje reklame sa Super Bowla. Reklame na Super Bowlu su posebne jer su jedini trenutak u godini kad ljudi žele gledati reklame. I to ne iz pristojnosti, nego stvarno. 30 sekundi košta tvrtke koje se oglašavaju i preko 7 milijuna dolara. To automatski znači: nema improvizacije, nema “ajmo nešto složiti”. Sve mora biti event. Reklame se rade samo za taj dan. Ako se neka emitira ranije, internet to doživi kao spoiler. Brendovi doslovno “debitiraju”. Ove su se godine posebno iskazali Pepsi, Dunkin’, Lay’s, Amazonova Alexa, Pringles, DoorDash i drugi. Index
Yeah it could happen. Think twice before sending a d*ck Pic. pic.twitter.com/WgoeqdSKtY
— Chrissy (@Chrissy_4_Play) November 24, 2025
Drone powered flying 3D Billboard
— Science girl (@gunsnrosesgirl3) July 20, 2025
Kampanja “Hidden cost” (skriveni trošak) koju je pokrenula Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) podsjeća nas kako su zbog nekih proizvoda, koje svakodnevno koristimo, dodatno ugrožene neke vrste životinja (zbog načina nakoji se proizvode). Umjesto grafičkih dizajnera, za izradu poruka u ovoj su kampanji korišteni servisi umjetne inteligencije, u prvom redu ChatGPT, a rezultati su u najmanju ruku zanimljivi. Digital Synopsis