Do 2075. godine iznos bi mogao eksplodirati na 3.000 milijardi dolara godišnje, procjenjuje 738 ekonomista iz cijelog svijeta. Od 2000. do 2019. dogodilo se više od 7.300 velikih prirodnih katastrofa koje su usmrtile oko 1,2 milijuna ljudi i prouzročile štetu od 3.000 milijardi dolara. N1…
U danskom gradiću Lemvigu ovih je dana dovršena gradnja klimatskog centra kojemu je glavni cilj suradnja privatnih i javnih tvrtki, obrazovnih institucija i civilnog društva te razvijanje novih rješenja za trenutne i buduće izazove koja se odnose na obalne klimatske izazove, zelenu energiju, kružno gospodarstvo, vodu i okoliš. Posebnog ovog centra je i sam način gradnje: korišteni su uglavnom prirodni materijali bez previše betona i čelika, a ujedno je istaknuta njezina prvotna funkcija koja se tiče istraživanja klime i klimatskih promjena te olujnih udara, ali i vode. Dizajnom je ujedno odana i počast tom lučkom gradiću, čije je ulazno pročelje konstruirano tako da podsjeća na val. Green
Ekstremne poplave koje su odnijele mnoge živote u Europi pokrenule su pitanje reakcije na takve nepogode s obzirom na činjenicu da su meteorolozi predvidjeli mogućnost takvih događanja. Političari i ministri slažu se da je reakcija u Njemačkoj mogla biti bolja te smatraju da u budućnosti treba računati na ovakve katastrofe kao posljedicu globalnog zatopljavanja i klimatskih promjena. Jutarnji list
Hrvatski tim znanstvenika je u suradnji s talijanskim kolegama objavio najnovije rezultate istraživanja koji ukazuju na dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana. Pojava je dijelom uzrokovana pojačanim dotokom voda visokog saliniteta iz Levanta i Jonskog mora, a dijelom zbog procesa u samom Jadranu. Sve je to posljedica klimatskih promjena, koje će u budućnosti donijeti još toplija i sušnija ljeta, manje protoke rijeka te posljedično jače zagrijavanje i zaslanjivanje površinskog sloja mora. Punkufer…
Kina i Sjedinjene Američke Države su prema datoteci Europske unije EDGAR najveći zagađivači atmosfere ugljičnim dioksidom, a mnogi se zbog te činjenice pitaju ima li smisla odricati se nečega kako bi smanjili emisije CO2, pogotovo ako ne žive u tim zemljama. Istraživači klime smatraju da ima i zbog čega napor brojnih inicijativa za smanjenje potrošnje energije nije uzaludan. Mjesta za uštedu su brojne, a one se tiču svakog kućanstva: ekonomična potrošnja struje, topline, promet pa i prehrana su neka od njih. Pomažu li dakle odustajanje od mesa i vožnje automobilom u borbi za održivost klime? Doprinos svakog pojedinca je važan i ne može se umanjiti ukazivanjem na najveće zagađivače. Ipak, individualne mjere tek u određenom političkom kontekstu pokazuju djelovanje koje bi moglo voditi stvarnoj promjeni. Deutsche Welle
Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug
A Greta Thurnberg je malo opakija i spušta G7 skupini koja zadivljeno gleda akrobacije aviona prije ručka na kojem će sigurno jesti kravlji odrezak i jastoge (dok ona preko Atlantika putuje na jedra).
The climate and ecological crisis is rapidly escalating. G7 spends fantasy amounts on fossil fuels as CO2 emissions are forecast for 2nd biggest annual rise ever.
This calls for steak-and-lobster-BBQ-celebration while jet planes perform aerobatics in the sky above the G7 resort! pic.twitter.com/iAKEit9aCB
— Greta Thunberg (@GretaThunberg) June 13, 2021
Američki predsjednik obećao je da će SAD do kraja ovog desetljeća smanjiti ispuštanje ugljičnih plinova za 50 do 52 posto u odnosu na razine iz 2005. godine, dodavši da je ovo odlučujuća dekada za borbu protiv klimatskih promjena. “Moramo pokušati zadržati dizanje Zemljine temperature ispod 1,5 stupnjeva Celzija”, kaže Biden. Njegov cilj, iznesen na virtualnom samitu 40 globalnih vođa, trebao bi potaknuti Kinu, Indiju i druge zemlje da tkđ. smanje svoja ispuštanja.
Steps in the right direction.
👣 Submit your idea for tackling climate change, on UpLink: https://t.co/4Km79Wf4mB @WEFUpLink pic.twitter.com/3UiXSjhUpw
— World Economic Forum (@wef) March 28, 2021
Europske prosječne površinske temperature tijekom 2020. porasle su 2,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina i gotovo pola stupnja iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka. Na Arktiku je zabilježeno sedam stupnjeva Celzija iznad razina zabilježenih sredinom 19. stoljeća. Šumski požari u Sibiru oslobodili su rekordnih četvrt milijarde tona ugljikova dioksida u atmosferu što odgavara godišnjoj emisiji Španjolske, Egipta ili Vijetnama te trećinu više nego u 2019. koja je do tada držala rekord. Razine ugljikova dioksida u atmosferi Zemlje dosegnule su rekordnu razinu od 413 čestica na milijun, izvijestila je Služba za klimatske promjene Copernicus. T-portal…
Europske ptice gnijezde se sve sjevernije, zbog klimatskih promjena