Do 2075. godine iznos bi mogao eksplodirati na 3.000 milijardi dolara godišnje, procjenjuje 738 ekonomista iz cijelog svijeta. Od 2000. do 2019. dogodilo se više od 7.300 velikih prirodnih katastrofa koje su usmrtile oko 1,2 milijuna ljudi i prouzročile štetu od 3.000 milijardi dolara. N1…
Uzimajući u obzir da su klimatske promjene otišle već predaleko i da trebamo razmišljati o hitnim rješenjima, znanstvenici sa MIT-a su došli do jednog takvog koje bi moglo smanjiti sunčevo zračenje na Zemlji i na taj način ublažiti klimatske promjene. Zamislite gomilu “mjehurića” koji pokrivaju prostor veličine Brazila, koji se sa Zemlje šire u svemir gdje bi potencijalno mogli blokirati sunčevo zračenje od daljnjeg zagrijavanja Zemlje. To ne samo da bi moglo pomoći u sprječavanju klimatskih promjena, već ih potencijalno može i preokrenuti. Znanstvenici vjeruju da ovi svemirski mjehurići mogu skrenuti čak 1,8 % sunčevog zračenja prije nego što udari u Zemlju, što bi u potpunosti preokrenulo današnje globalno zatopljenje. Čak i da postotak bude manji od 1,8 %, vjeruju da bi i to moglo biti dovoljno za ublažavanje globalnog zatopljenja. Green
Istraživanja UN-a pokazuju da 80 % raseljenih osoba zbog klimatskih promjena čine žene te da su one češće žrtve prirodnih nepogoda. Usto, žene, uglavnom zbog toga što čine većinu siromašnih, obavljaju više poslova koji izravno ovise o prirodi, a kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, sve je ugroženija i njihova egzistencija. Za to vrijeme u tijelima koja donose odluke o klimatskoj politici dominiraju muškarci. “Onaj tko tako postupa, gotovo je sigurno osuđen na propast. Jednostavno, ne možeš igrati s pola ekipe jer ćeš je najvjerojatnije izgubiti utakmicu”, poručila je afrička klimatska aktivistkinja Vanessa Nakate. Pozvala je svjetske vlade i predstavnike nadležnih institucija da u svoj rad uključe više žena koje, uostalom, dominantno nose globalne, aktivističke pokrete za klimatsku pravdu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje većinu u eko-inicijativama čine – mlađe žene. Novosti
Jadranka Pintarić daje osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi. Do kosti smo oglodali ruku koja nas hrani, zahračkali tanjur iz kojeg jedemo, posijali vjetar i žanjemo oluju – eto u svima poznatim poslovicama sažetka klimatskih promjena. Uz dodatak: batina ima dva kraja, fasovali smo dulji… Literatura za plažu i spašavanje glave, svoje, tuđe i budućih. Ideje.hr
Sve duža sušna razdoblja su razlog zbog kojih su šume tako lako zapaljive. Munje, ali i podmetanje vatre pričinjavaju sve veće štete. Kontrolirana ili „naložena” vatra u hladnijim mjesecima je jedno rješenje. Tako se može pobrinuti za to da se smanji količina zapaljivog drveta, koje se u ljetnim mjesecima može pretvoriti u velike vatrene stihije. Druga metoda su dronovi, a negdje i sateliti kojima se prati širenje požara. Još jedan način za sprječavanje šumskih požara u budućnosti je pošumljavanje. I to ne onim vrstama koje su „domaće” u tim predjelima, već onima koje su tipične za nešto toplije predjele, tamo gdje vladaju veće temperature. DW
Vremenske prognoze na televizijskim kanalima rado su gledane jer sažeto pružaju važne informacije o tome kakve će biti vremenske prilike u idućih nekoliko dana ili tjedana. Osim zbog izbora odjeće ili planiranja aktivnosti, prognoze vremena sve češće pratimo i sa zabrinutošću kada nam najavljuju nepogode poput grmljavinske oluje i tuče. Jednostavnim krivotvorenjem ili iskrivljenom interpretacijom tih podataka brzo mogu proširiti dezinformacije, najčešće putem društvenih mreža. S obzirom na to da će podaci o vremenskim prilikama biti sve važniji u idućim godinama i desetljećima zbog posljedica globalnog zatopljenja, pravodobno prepoznavanje lažiranja tih podataka može pomoći kako bi se širenje dezinformacija zaustavilo ili barem usporilo. Iako je dokazano da je ljudska djelatnost uzrokovala globalno zatopljenje, tzv. klimatski skeptici u to ne vjeruju. Razlog je u činjenici da je ustvari prirodno za čovjekovu psihu da teže shvati prirodu jednog ovako velikog i kompliciranog problema, a uloga medija leži u tome da pomogne u prikupljanju znanja i činjenica. Medijska pismenost
Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini. Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine. Netokracija
Veza globalnih klimatskih promjena i sve češćih i snažnijih toplinskih valova, kao i drugih meteoroloških ekstrema, jasno je pokazana još prošle godine u velikom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda. Sada iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) još jednom ističu da je i ovaj toplinski val, koji upravo proživljavamo diljem Europe, primjer ekstremnog događaja kakvi će u budućnosti biti uobičajeni. Temperature između 36°C i 40°C, dugotrajno povišen tlak zraka, suša i opasnosti od velikih požara postat će “novo normalno”, kaže glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. “Upumpali smo toliko ugljičnog dioksida u atmosferu da će ovakav negativan trend trajati desetljećima. Nismo bili u stanju globalno smanjiti emisije. Nadam se da će ovo biti poziv na buđenje za vlade svijeta i da će imati utjecaja na ponašanje birača u demokratskim zemljama”, kaže Taalas. Bug
Društvenim mrežama počele su se širiti dezinformacije kojima se najavljuju navodno uvođenje “klimatskih lockdownova“. U “spornom” tekstu piše o tome kako se svijet približava točki preokreta kada je riječ o klimatskim promjenama, trenutku koji zahtjeva dramatične intervencije kako bi se zaštitila budućnost civilizacije. U okviru klimatskog lockdowna vlade bi ograničile upotrebu privatnih vozila zabranile konzumaciju crvenog mesa i nametnule ekstremne mjere uštede energije, dok bi kompanije koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva morale prestati s bušenjem, kažu u opisu popratnog videa, no te su tvrdnje bez utemeljenja. Teorije zavjere o novom svjetskom poretku i velikom resetu već desetljećima cirkuliraju internetom te se svako malo pojavljuju u novom obliku, najčešće onom koji se odnosi na aktualne događaje na globalnoj razini koji se potom povezuju s navodnim tajnim planovima globalnih elita o upravljanju svjetskom populacijom. Faktograf
Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt
Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu. Ona je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Green