Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni


Slične vijesti

09.05. (23:00)

Se dela, se ne lenguzi

Nezaposlenost pala ispod 80 tisuća uz sve više stranih radnika

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 80.000, a zaposlenih je rekordnih 1,74 milijuna. Istovremeno, broj radnih dozvola za strance doseže nove vrhunce – samo u prva tri mjeseca 2025. izdano ih je 53.662, najviše Nepalcima. Glavni generatori zapošljavanja su građevinarstvo, turizam i zdravstvo. Unatoč manjem broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zaposlenost raste, ali sve više zahvaljujući stranim radnicima. Do 2030., svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac. Lider

03.05. (19:00)

Kad radni vijek pređe rok trajanja, ali radnik ne

Kako zaposliti umirovljenika, a da mu ne uzmete mirovinu

Sve više umirovljenika u Hrvatskoj ponovno se zapošljava, a broj zaposlenih narastao je više od tri puta u sedam godina. Zapošljavanje je moguće uz ugovor o radu, a umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka mirovine – pod određenim uvjetima. Poslodavci moraju osigurati ista prava kao i ostalim radnicima. Posebni uvjeti vrijede za branitelje i korisnike invalidskih mirovina. Prije zaposlenja preporučuje se savjetovanje s Poreznom upravom zbog raspodjele osobnog odbitka i eventualne prilagodbe porezne kartice. Savjeti

02.05. (14:00)

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

29.04. (00:00)

Tko traži – kuha, toči i skladišti

Najtraženija zanimanja početkom 2025.: trgovci, konobari, skladištari i kuhari

Početak 2025. godine obilježila je velika potražnja za radnicima u uslužnim djelatnostima. Prema podacima portala MojPosao, poslodavci su najviše tražili prodavače, konobare, skladištare i kuhare. Značajan porast oglasa zabilježen je i u području obrazovanja, zdravstva te sigurnosti, posebice za zaštitare. Najviše natječaja objavljeno je za radna mjesta u Zagrebu, a zapošljavanje na neodređeno i dalje dominira tržištem rada. Usprkos općoj aktivnosti, neke su struke poput dizajnera, umjetnika i medijskih djelatnika bilježile pad potražnje. Radna mjesta u turizmu također su u blagom padu, iako sezona tek predstoji. Nacional

05.04. (01:00)

Robot radi, a ti se moli da ne budeš sljedeći

AI revolucija: 40 % poslova pod prijetnjom, koristi rezervirane za elitu

Umjetna inteligencija mogla bi utjecati na 40 % radnih mjesta globalno, upozorava UNCTAD, produbljujući ekonomske nejednakosti. Iako AI povećava produktivnost, koristi se gomilaju među tehnološkim divovima i razvijenim državama, dok zemlje u razvoju zaostaju. Rješenje vide u većim ulaganjima u obrazovanje, digitalnu pismenost i otvoreni kod. Ključno je osigurati inkluzivno upravljanje kako bi AI bio prilika za sve, a ne privilegija nekolicine. tportal

03.04. (10:00)

Zašto bi radili 12 sati dnevno za drugoga kad mogu isto toliko za sebe – i još uživati u tome?

Mladi mijenjaju igru: biznis umjesto karijere

Mlađe generacije, posebice generacija Z, sve više odbacuju tradicionalnu karijeru u korist poduzetništva. Motivirani iskustvima svojih roditelja, koji su često radili prekovremeno za stabilnost, mladi radije biraju nesigurnost i kreativnost vlastitog biznisa. Prema istraživanjima, čak 78 % pripadnika generacije Z vjeruje da je pokretanje vlastitog posla najbolji izbor. Stručnjaci navode da su globalne krize, digitalizacija i promjene u vrijednostima oblikovale njihov odnos prema radu, prioritetima i novcu, zbog čega sve češće biraju fleksibilnost umjesto korporativne hijerarhije. Lider

30.03. (00:36)

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

20.03. (16:00)

Gostoljubivost i otvorenost prema multikulturalizmu

Hrvatska treba hitno poraditi na integraciji stranih radnika

Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450 do 500 tisuća stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak na konferenciji HGK. Treba naći sustavne modele, provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva. Tu je i problem česte promjene poslova, pogotovo kod mladih. Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, loši međuljudski odnosi, ali i nemogućnost napredovanja. Lider

14.03. (20:00)

Kako propasti u biznisu u šest jednostavnih koraka

Zašto mali biznisi u Hrvatskoj ne preživljavaju? Najčešći razlozi su:

Stopa preživljavanja malih biznisa u Hrvatskoj iznosi oko 18%, što je niže od EU prosjeka (20%) i znatno manje od SAD-a (48,9%). Iako broj registriranih poduzeća raste, mnogi ne uspijevaju opstati. Glavni razlozi propadanja su:

  • Nedostatak kapitala – loše upravljanje novcem, precjenjivanje prihoda i podcjenjivanje troškova
  • Loše financijsko upravljanje – poduzetnici često sami vode knjige, što može biti recept za katastrofu
  • Nedostatak poduzetničkih vještina – mnogi kreću u biznis iz nužde, a ne zato što znaju upravljati tvrtkom
  • Loš marketing – podcjenjivanje promocije dovodi do toga da nitko ne zna da tvrtka uopće postoji
  • Loše planiranje i strategija – bez jasne vizije i analize tržišta, šanse za uspjeh su minimalne
  • Strah od neuspjeha – nepoticajna poduzetnička kultura i nesigurnost mogu kočiti razvoj biznisa

Lider

13.03. (23:00)

Možda je rentanje ipak isplativije od rintanja?

Tržište rada: kuhari i konobari na vrhu, ali sve više diplomiranih bez posla

Potražnja za radom u prva dva mjeseca 2024. pala je 10,9 % u odnosu na prošlu godinu, a najtraženija zanimanja su prodavači, kuhari i konobari. Istovremeno, raste broj visokoobrazovanih osoba koje nisu ni zaposlene ni u školovanju – sada ih je 13,5 %. Dio ekonomista krivi neadekvatan obrazovni sustav, dok drugi primjećuju rast prihoda od iznajmljivanja. U međuvremenu, potražnja za učiteljima i medicinskim sestrama raste, a poslova na neodređeno ugovoreno je više nego prije. Poslovni