Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto - Monitor.hr
05.11.2016. (22:18)

Drugi su krivi

Kriminal u Njemačkoj porastao 31 posto

Policijski podaci potpuno su demantirali tvrdnje kanceralke Merkel, kojih se tvrdoglavo držala cijelo vrijeme migrantskog vala, kako je riječ o visokoobrazovanim ljudima iz Sirije, Afganistana, Iraka, koji su bezopasni i samo traže bolje mjesto za život. Policija je objavila kako je ukupna stopa kriminala u Njemačkoj porasla 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je svakako vrlo upozoravajući podatak i za to je okrivila pogrešnu migrantsku politiku. Večernji


Slične vijesti

31.08. (22:00)

Od “uspjet ćemo” do “ipak zatvaramo granice” – europski makeover u deset godina

Deset godina nakon “Uspjet ćemo!” – Europa i dalje raspravlja o migrantima

Prije deset godina Merkelin “Wir schaffen das” otvorio je vrata izbjeglicama, a Njemačka postala glavno odredište s više od milijun zahtjeva za azil. Danas, unatoč padu brojeva, migracije ostaju ključna politička tema u Europi, potičući uspon desnice i strožu regulaciju. Novi EU Pakt o azilu (2026.) stavlja naglasak na granice i deportacije, dok javno mnijenje ostaje podijeljeno: građani žele pomoći, ali i ograničiti priljev. Rezultat – politika sve tvrđa, a društvena rasprava složenija. DW

27.11.2024. (19:00)

Puno je toga danas pod Angelinom sjenom

Angela Merkel: njezina knjiga, njezin pogled na stvari

Memoari s podnaslovom „Sjećanja 1954.–2021.“ donose osvrt na njezin život, od djetinjstva i mladosti u DDR-u, preko ujedinjenja Njemačke, političkog uspona u Saveznoj Republici Njemačkoj, pa sve do kraja njezine 16-godišnje kancelarske karijere u kasnu jesen 2021. Merkel se osvrće i na politička aktualna i kontroverzna pitanja: između ostalog, na svoje iskustvo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom (2017.–2021.), dominaciju muškaraca u njemačkoj politici, kontroverzno prihvaćanje izbjeglica… Posebno detaljno govori o svojoj politici prema Rusiji i Ukrajini te viđenju Vladimira Putina. Upravo po tom pitanju mnogi u političkom Berlinu danas su kritični prema njoj. Problematičnijim od njezinih vanjskopolitičkih odluka jedan od recenzenata knjige vidi njezin „nedostatak volje za reformama na unutarnjem planu“. Kao primjere navodi njezinu suzdržanost da pokrene teška pitanja poput modernizacije Bundeswehra ili provedbe prave klimatske tranzicije. DW

14.06.2022. (15:00)

Die Mutti

Višnja Starešina: Propitkivanje uloge Angele Merkel u stvaranju energetskoga kaosa

Putinova invazija na Ukrajinu označila je krah dosadašnje europske energetske paradigme, a s njome i usko povezane sigurnosne, označivši tako i kraj mita o superkancelarki koja je godinama bila ne samo njemačka nego i europska Mutti. Angela Merkel je zbog svojih izvršnih ovlasti u Njemačkoj i presudna utjecaja u Europskoj uniji prepoznata kao političarka koja je najviše kumovala europskom energetskom podčinjavanju Rusiji i financiranju Putinovih velikoruskih ambicija, dok je istodobno smanjivala njemačku i europsku energetsku samodostatnost zatvorivši njemačke nuklearne elektrane i snažno podupirući proizvodnju subvencionirane i (pre)skupe zelene energije (u kojoj, dakako, dominira njemačka zelena industrija ostvarujući goleme profite). Višnja Starešina

11.06.2022. (01:00)

Fali čvrsta ruka

Merkel: Nikada nisam bila naivna s Putinom

Situacija u Ukrajini je muči, kaže Merkel. I nakon odlaska s kancelarske dužnosti ona je i dalje politička ličnost. I zato je potištena. Osvrćući se na svoju šesnaestogodišnju vladavinu, bivša kancelarka se itekako pita „što je možda propušteno“. „Ovu situaciju već sada smatram velikom tragedijom. Je li se moglo učiniti više da se spriječi ovakva tragedija?“ Priznala je da se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu moglo postupiti oštrije 2014. nakon ruske aneksije Krima. Ali ne može se reći da tada ništa nije učinjeno, misleći na isključenje Rusije iz G8. Dok je bila kancelarka prevladalo je uvjerenje da je Europi bolje s Rusijom kao partnerom nego u konfrontaciji s Kremljem. Putinovo neprijateljstvo upereno je protiv zapadnog demokratskog modela. On želi uništiti Europsku uniju, jer ju vidi kao prethodnicu NATO-a. DW

11.04.2022. (10:00)

Plakanje nad prolivenim mlijekom

Svi se odriču Merkel zbog politike prema Rusiji, ona kaže da nije pogriješila

Nakon invazije na Ukrajinu, bivši ministri koji su služili u 16-godišnjem mandatu Angele Merkel, redom se odriču njezine vanjske politike. ‘Nikad u životu nisam mislio da ćemo ući u takvu krizu s Rusijom’, rekao je Wolfgang Schäuble, bivši ministar financija tijekom Merkeličinog mandata. ‘I ja sam mislio da moramo surađivati ​​s Rusijom. Danas znam: pogriješio sam, svi smo pogriješili.” ‘Suočeni smo s gorkim saznanjem. Držali smo se izgrađenih mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali‘, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji je za vrijeme Angele Merkel bio ministar vanjskih poslova. Merkel je dala kratku izjavu u kojoj osuđuje invaziju na Ukrajinu, no kaže da ‘ostaje pri svojoj odluci‘ iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u. Jutarnji

11.12.2021. (19:00)

Vrijeme balansiranja za Olafa

Starešina: Kancelar iz nužde za novu, oslabljenu Njemačku

Izgledno je da će Scholzova vlada biti politički slabija od svih dosadašnjih vlada kancelarke Merkel, iza kojih je u prva dva mandata stajao snažan CDU, a u druga dva snažna Angela. Kancelaru Scholzu neće biti lako ući u cipele bivše kancelarke, velemajstorice političkih kompromisa, ni u Njemačkoj, a još će teže biti zadržati njezinu moć u EU. Dijelom zato što je Merkel svojom osobnošću uistinu obilježila njemačku i europsku politiku u posljednjem desetljeću. Uz to, Scholz nije kancelar veliki pobjednik, već je kancelar iz nužde, jer Merkelin kandidat CDU-a A. Lachet nije mogao baš nikako ponijeti njezine cipele; a iza sebe ima SPD, stranku u (ras)padu. Takav unutarnji politički kontekst odredio je da najvidljivija ministarstva u Vladi preuzmu zapravo manji partneri – Zeleni i liberali. Višnja Starešina za Lider.

03.10.2021. (18:00)

Nakon Merkel nam opet treba Merkel

Njemačka borba za liberalnu demokraciju u Europi

U protekla dva desetljeća su Nijemci, kada su izašli na birališta, prije birali nego odlučivali. Razlika između „odlučiti” i „izabrati” je varljivo jednostavna, ali od temeljnog značenja. Doduše, između velikih stranaka postoje pojedine prepoznatljive razlike. Ali kada se radi o četiri političke stranke koje imaju izgleda za sudjelovanje u idućoj vladi, onda se sve nalaze unutar postojećeg liberalnog konsenzusa Savezne Republike Njemačke. Čini se da će Njemačkoj uspjeti neometani prijelaz u eru nakon Angele Merkel, dok EU mora naučiti kako se preživljava u svijetu bez Angele Merkel. Je li moguće da će nova vlada u Berlinu dovesti do više promjena u europskoj politici nego u samoj Njemačkoj? Naime, „POSLIJE Merkel” i „BEZ Merkel” su dvije vrlo različite stvari. Deutsche Welle

09.09.2021. (14:00)

Nasljednik ne bi trebao toliko oklijevati

EU ne treba drugu Angelu Merkel

Angela Merkel je već dugo važan akter na pozornici EU-a. Ona je doživjela duboke krize i svladavala ih, ona je doprinijela da Europska unija u teškim vremenima ostane na okupu. U krajnjoj liniji njemačka kancelarka je uvijek djelovala u interesu EU-a – ali često tek nakon što je koliko god je mogla izbjegavala donošenje odluke. Nije slučajno pojam „merkeln” (merkeliti) 2015. izabran za riječ godine među mladima. Ona je uvijek nastojala održati status quo – jednostavno je konzervativna. Ona nije spremna napraviti korak naprijed prije nego što ju se dotjera do zida. Ali, taj stil nije više dovoljan. Nasljednik ili nasljednica Angele Merkel mora preuzeti proaktivnu, vizionarsku vodeću ulogu, kako bi se svladalo izazove EU-a. Cristina Burack za Deutsche Welle.

15.08.2021. (20:00)

Odlazak krizne menadžerice Europe

Angela Merkel: njemačka vanjska politika kao zavjet za iduću vladu

U 16 godina na kancelarskoj dužnosti Angela Merkel je ostavila svoj trag u njemačkoj vanjskoj politici. Uloga Njemačke u svijetu je postala važnija, a sve je više izazova s kojima se valja uhvatiti u koštac. Kada je 2005. stupila na vlast, nitko nije mogao pretpostaviti kakav će pečat ostaviti u svijetu, posebno na polju vanjske politike gdje je već kao domaćin G8 summita 2007. pokazala kako se zna ophoditi s najvažnijim šefovima država i vlada. Preuzela je inicijativu i kod financijske krize godinu poslije i utaborila Njemačku na poziciji gospodarskog lidera Europe. Njezinu vlast obilježit će i narušavanje odnosa s Francuskom, kao i partnerstvo s Kinom, kojom je bila fascinirana. Zatim se istaknula i u velikodušnoj politici u migrantskoj krizi, nakon čega dolazi zahlađenje odnosa s SAD-om, ali i Rusijom. Dolazak Trumpa i aneks Krima nosili su svoj udio u tome. Odnosi sa SAD-om su se poboljšali s dolaskom Bidena, a rezime njezine vladavine može se svesti na nevjerojatnu izdržljivost u pregovorima, kao i sposobnost djelovanja u kriznim situacijama. Deutsche Welle

28.02.2021. (19:30)

Hoće li ga poslušati?

Čuveni njemački imunolog preklinje Merkel: ‘Kancelarko, cijepite se AstraZenecom, i to javno!‘

Carsten Watzl, čelnik Njemačkog imunološkog društva, u intervjuu je apelirao na njemačku kancelarku Merkel da se što prije cijepi cjepivom Astra Zenece, i to javno, kako bi dokazala da je sigurno za osobe starije dobi. Dogodilo se to nakon škotske studije koja je dokazala da je cjepivo učinkovito za spomenutu dob, a povodom trećeg vala epidemije koji se u Njemačkoj ubrzano širi te sad imaju više od 2,4 milijuna slučajeva koronavirusa od početka pandemije i nešto više od 70 000 smrtnih slučajeva. Jutarnji list