Kvantni 'minisvemir' dokazao da vrijeme teče samo kad gubimo informacije - Monitor.hr
Jučer (10:00)

Kao da je vrijeme stalo

Kvantni ‘minisvemir’ dokazao da vrijeme teče samo kad gubimo informacije

Fizičar Giovanni Barontini stvorio je u laboratoriju izolirani kvantni sustav od 24.000 atoma rubidija kako bi istražio podrijetlo vremena. Podjelom sustava na promatrani i skriveni sektor, dokazao je da unutar njega nastaje “relacijsko vrijeme” koje ovisi isključivo o razmjeni entropije, a ne o vanjskom satu. Kada je razmjena bila brža, unutarnje vrijeme je ubrzavalo; u ravnoteži je potpuno stalo. Eksperiment pruža prvi izravni dokaz da nepovratni tijek vremena i njegova strelica mogu proizaći iz pukog gubitka informacija o dijelu sustava, što otvara nova vrata u istraživanju kvantne gravitacije i ranog svemira. Physical Review Research, Index


Slične vijesti

30.04. (18:00)

Kad čestice odbiju poslušnost

Anomalije u CERN-u: Jesu li “pingvinski raspadi” put do nove fizike?

Eksperiment LHCb u CERN-u otkrio je odstupanja u raspadu B-mezona koja prkose Standardnom modelu fizike. Analizom rijetkih “elektroslabih pingvinskih raspada”, znanstvenici su uočili nepravilnosti s pouzdanošću od četiri standardne devijacije. Ovo sugerira postojanje nepoznatih sila ili čestica, poput leptokvarkova, koje bi mogle objasniti tamnu tvar i gravitaciju. Iako je za službeno otkriće potreban “zlatni standard” od pet sigma, golemi novi skupovi podataka prikupljeni nakon 2018. godine mogli bi uskoro potvrditi revoluciju koja će iz temelja promijeniti naše razumijevanje svemira. Bug

07.04. (12:00)

Priroda sablažnjuje

Atomi su ‘povezani na daljinu’: Znanstvenici dokazali da i stvarna materija može biti ‘sablasno’ spojena

Znanstvenici s ANU-a ostvarili su povijesni pomak dokazavši kvantnu spregnutost atoma helija, čime su “sablasno djelovanje na daljinu” prenijeli s fotona na materiju koja posjeduje masu. Korištenjem Bellovog testa i laserskih impulsa, tim je potvrdio nelokalnost momentuma atoma u slobodnom padu. Ovaj eksperiment ključan je jer atomi, za razliku od svjetlosti, reagiraju na gravitaciju. Time je stvoren eksperimentalni most između kvantne mehanike i opće teorije relativnosti, otvarajući put prema dugo traženoj “teoriji svega” i dubljem razumijevanju zakrivljenosti prostora na kvantnoj razini. Sam Einstein koristio je termin “sablasne aktivnosti” kako bi izrazio svoj skepticizam i negodovanje prema onome što danas nazivamo kvantnom spregnutosti. Bug

06.04. (20:00)

Kako se lomi svjetlost

Leća: Arhitektura zakrivljenog svjetla i geometrija loma

Svjetlost u prozirnim medijima poput stakla ili vode prividno usporava jer zbog interakcija s atomima putuje duljim, cik-cak putem. Taj omjer brzina definiramo kao indeks loma, ključan parametar za Snellov zakon i dizajn optičkih instrumenata poput leća i teleskopa. Poseban fenomen je duga, koja nastaje kombinacijom loma, totalne refleksije i disperzije u kapljicama kiše. Budući da indeks loma ovisi o valnoj duljini, bijela se svjetlost razlaže na boje. Razumijevanje ovih pojava, koje su proučavali de Dominis, Newton i Descartes, spaja preciznu matematiku s estetikom prirode. Dario Hrupec za Bug

22.03. (15:00)

Svjetlosne zrake ne postoje, ali bez njih ne bismo vidjeli ništa

Geometrijska optika objašnjava kako svjetlost, zrcala i slike funkcioniraju

Svjetlost je elektromagnetski val opisan Maxwellovim jednadžbama, no u mnogim situacijama koristi se pojednostavljeni model geometrijske optike. U njemu se svjetlost opisuje svjetlosnim zrakama, zamišljenim pravcima koji prikazuju smjer širenja svjetlosti i proizlaze iz valnih fronti. Geometrijska optika temelji se na tri zakona: pravocrtnom širenju svjetlosti, neovisnosti snopova i zakonu refleksije. Razlika između zida i zrcala je u načinu refleksije svjetlosti. Ravna i sferna zrcala stvaraju različite vrste slika, ovisno o položaju predmeta i žarišnoj udaljenosti. Dario Hrupec za Bug

16.03. (19:00)

Od Maxwellovih jednadžbi do kanarskih besanih noći

Vodič kroz elektromagnetski spektar: Od radiovalova do gama-zraka

Svemir nam se obraća kroz elektromagnetske valove, od kilometarskih radiovalova do sićušnih gama-zraka. Iako su iste prirode kao vidljiva svjetlost, različite valne duljine otkrivaju drukčije kozmičke tajne. Dok radiovalove hvatamo divovskim tanjurima poput FAST-a, infracrveni Webb promatra postanak zvijezda, a rendgenski sateliti snimaju najnasilnije procese. Podjela spektra ovisi o tome kako zračenje reagira s materijom, što zahtijeva specifične detektore – od kućnih kvarc-lampi do Čerenkovljevih teleskopa poput LST-1. Svaki dio ovog nevidljivog spektra ključan je za razumijevanje fizike prostranstava koja nas okružuju. Dario Hrupec za Bug

13.03. (08:00)

Kad su “šašave” ideje stvorile Wi-Fi i mobitele

Kako je izmjenična struja omogućila radiovalove i bežičnu komunikaciju

Ideja izmjenične struje razvila se u 19. stoljeću zahvaljujući otkrićima elektromagnetske indukcije i radu znanstvenika poput Faradaya i Tesle. Generator prirodno proizvodi izmjenični napon, dok je istosmjerna struja zapravo naknadno dobivena ispravljanjem. Izmjenična struja omogućila je učinkoviti prijenos energije jer se napon može transformirati. U takvim krugovima ključnu ulogu imaju kondenzatori i zavojnice, čiji se otpor mijenja s frekvencijom. Njihova kombinacija stvara rezonanciju – stanje maksimalnog prijenosa energije. Upravo taj princip omogućuje nastanak i prijem elektromagnetskih valova, odnosno radiokomunikaciju na kojoj se temelje radio, Wi-Fi i mobilne mreže. Dario Hrupec za Bug

07.02. (12:00)

Možda ipak ne pokušavati kod kuće?

Video: Kako se statičkim elektricitetom može zapaliti plinski štednjak


Kratko i jasno: da, u teoriji se može, ali u praksi je to rijetko, nepouzdano i opasno – a većina takvih videa je namještena ili barem “podešena”. Iskra + plin = vatra. Fizika je čista. No, iskra od statike je jako slaba i kratka, a treba i pogoditi uski raspon zapaljive smjese.

14.01. (18:00)

Plazma ostala mirna. Fizičari nisu

Kinesko „umjetno Sunce“ probilo ključnu granicu u razvoju nuklearne fuzije

Kineski eksperimentalni fuzijski reaktor EAST postigao je značajan iskorak stabilizirajući plazmu pri gustoćama iznad Greenwaldove granice, dosadašnjeg teorijskog ograničenja tokamaka. Time je potvrđena mogućnost rada reaktora s većom snagom bez destabilizacije plazme, što je ključno za ostvarenje tzv. goruće plazme i buduće fuzijske elektrane. Rezultati, objavljeni u Science Advances, važni su i za međunarodni projekt ITER, u kojem sudjeluje i Kina, te približavaju fuziju kao održiv izvor čiste energije. tportal

11.01. (14:00)

Što smo mi bez struje: ni tople vode, ni signala...

Zašto bez struje staje sve: elektromagnetska indukcija kao temelj moderne energije

Nestanak struje u vikendici, kako ju opisuje Dario Hrupec za Bug, pokazuje koliko su voda, grijanje i internet ovisni o električnoj energiji. Iako govorimo o “proizvodnji” struje, energija se zapravo samo pretvara, a ključna prirodna pojava u tome je elektromagnetska indukcija. Ona nastaje kad se mijenja magnetski tok kroz vodič, čime se inducira električni napon i struja. Od jednostavnog pokusa s magnetom i žicom do električnog generatora u hidroelektrani, isti princip omogućuje pretvorbu mehaničke u električnu energiju – temelj cijele moderne civilizacije.

05.01. (09:00)

Tko nije pratio na satovima fizike u školi

Magnetsko polje: od kompasa do relativnosti

Tekst Darija Hrupeca za Bug objašnjava magnetsko polje kao posljedicu gibanja električnog naboja, a ne magnetskih monopola koji ne postoje. Polazeći od Einsteinove dječje fascinacije kompasom, pokazuje se kako su električno i magnetsko polje nerazdvojni i relativni, što vodi do posebne teorije relativnosti. Objašnjava se magnetska sila, njezina ovisnost o brzini i smjeru gibanja naboja te pravilo desne ruke. Primjene uključuju kompas, magnetičnost materijala, geomagnetsko polje i maglev-vlakove, koji lebde zahvaljujući snažnim magnetskim silama.