Ledenjaci na vrhovima planina polako nestaju, što će dovesti do velikih poplava - Monitor.hr
03.11. (22:00)

Du du du, nema nam pomoći

Ledenjaci na vrhovima planina polako nestaju, što će dovesti do velikih poplava

U najnovijem izvješću UN-a  stoji da će posljednji ledenjaci planine Kilimandžaro nestati, kao i oni u Alpama te Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Neizbježan je to scenarij koji nas očekuje, a negativne učinke gotovo da je nemoguće ublažiti. Podatci koji daju takve zloglasne projekcije rezultat su satelitskih podataka, a dolaze u trenutku kada se svjetski politički lideri pripremaju za sastanku u Egiptu na konferenciji o klimatskim promjenama – COP27. Povlačenje i nestanak ledenjaka diljem svijeta je, smatraju autori, među najdramatičnijim dokazima da se klima na Zemlji pretjerano zagrijava. Mjesta na kojima će doći do otapanja ledenjaka poprilično su blizu Hrvatskoj. Naime, uz Rusiju, Indoneziju i Kanadu, na listi je i Italija, Crna Gora te Švicarska. Ledenjaci koji se polagano tope gube 58 milijardi tona leda svake godine, što je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji vode u Francuskoj i Španjolskoj zajedno. Green


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf

07.11. (23:00)

Još jedno sastančenje

COP27: Posljedice klimatskih promjena već su tu, svijet se opasno približava točki bez povratka

Jedna od ključnih početničkih tema o kojoj se raspravlja su i ‘klimatske financije‘, odnosno troškovi koji nastaju u siromašnijim zemljama zbog ekstremnih klimatskih nepogoda. Poplave, suše toplinski valovi zahvatili su gotovo sve dijelove svijeta, a s njima se najteže nose siromašne države pa su teme financiranja više nego potrebne. Uz to, financije su problem i za zemlje koje su se obogatile izgaranjem fosilnih goriva kao i onih koje to nisu činile, a pate od teških posljedica promjena. Predloženi pakt o klimatskoj sigurnosti sastojao bi se od dodatnih obaveza država prema redukciji emisija te ubrzavanje energetske tranzicije zemalja u razvoju kroz pomoć bogatijih nacija i međunarodnih financijskih institucija. Guterres je pozvao i na prekid ovisnosti o fosilnim gorivima do 2040. godine. Lider

06.11. (15:03)

Kad problem postane rješenje

Zbog globalnog zatopljenja topi se snijeg na Grenlandu. To je dobra vijest. Kreće potraga za rijetkim metalima

Grenland i Australija: kontinenti ili ne?

Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal

02.11. (10:00)

"Eurozona je već u recesiji i mislim da će biti dugačka i ružna"

Ekonomist Nouriel Roubini: Deset megaprijetnji ugrožavaju našu budućnost

Amerikanac Nouriel Roubini, jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice, u opsežnom intervju za njemački Der Spiegel govorio je o deset megaprijetnji koje ugrožavaju našu budućnost. Inače, Roubini je predvidio financijsku krizu 2008. godine, a zbog svojih pesimističnih predviđanja dobio je nadimak “dr. Doom” (dr. Propast). Rekao je da je šezdesete i sedamdesete godine proveo u Italiji i da tada nije bilo zabrinutosti oko nuklearnih prijetnji, klimatskih promjena i globalne pandemije, kao ni o tome da će roboti preuzeti naše poslove. “Živjeli smo u stabilnim demokracijama, čak i ako nisu bile savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaru populaciju. To je svijet u kojemu sam odrastao. Danas moram brinuti o svemu tome”, pojasnio je Roubini. Net

24.10. (10:00)

I dalje trujete planet? E, sad ćete dobiti po Rembrandtu!

Juhom od rajčice i pire krumpirom po vrijednim slikama: Ne želimo popularnost, želimo pozornost

Nakon što su klimatske aktivistice zalile juhu od rajčice po Van Goghovim suncokretima, sada su nešto slično napravili aktivisti na slici od Moneta u Potsdamu, koju su zalili pire krumpirom. Dodajmo da slika vrijedi 110 milijuna eura (Index). Londonski prosvjed inicijative Just Stop Oil – izveden, kasnije se ispostavlja, ispred slike zaštićene staklom – osmišljen je kako bi skrenuo pozornost javnosti na ozbiljnost klimatske krize, konkretno na nastojanja inicijative u protivljenju izdavanjima dozvola za nove ekstrakcije fosilnih goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suštinsko je pitanje: zašto nas kao društvo više šokira mogućnost uništavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, negoli sigurno uništenje budućnosti čitavog planeta? Kulturpunkt

13.10. (22:00)

Good luck with that

Planiraju stati na kraj širenju dezinformacija o klimatskim promjenama

Svaki mit, laž i zavjera o klimatskim promjenama koja je u suprotnosti sa znanošću i životnim iskustvima drugih još je jedna prepreka koju treba prevladati u borbi za pravedno klimatsko djelovanje i politiku. Zbunjenost, nepovjerenje i polarizacija točne su strategije koje koristi industrija fosilnih goriva kako bi progurala agendu da su nafta i plin neophodni za napredak, dok u stvarnosti samo žele napuniti svoje džepove. Nedavna analiza prikupljena na Eco-Botu otkrila je da je 16 najvećih svjetskih zagađivača odgovorno za postavljanje više od 1700 oglasa s dezinformacijama o klimi na Facebooku 2021. Sve u svemu, ti su se oglasi pojavili približno oko 150 milijuna puta i zaradili otprilike 5 milijuna dolara za Facebook. Pojedine društvene mreže imaju različite metode suzbijanja objava s pogrešnim informacijama. Green

15.08. (16:00)

Lakše reći nego napraviti

Znanstvenici predlažu “svemirske mjehuriće” kao rješenje za ublažavanje klimatskih promjena

Uzimajući u obzir da su klimatske promjene otišle već predaleko i da trebamo razmišljati o hitnim rješenjima, znanstvenici sa MIT-a su došli do jednog takvog koje bi moglo smanjiti sunčevo zračenje na Zemlji i na taj način ublažiti klimatske promjene. Zamislite gomilu “mjehurića” koji pokrivaju prostor veličine Brazila, koji se sa Zemlje šire u svemir gdje bi potencijalno mogli blokirati sunčevo zračenje od daljnjeg zagrijavanja Zemlje. To ne samo da bi moglo pomoći u sprječavanju klimatskih promjena, već ih potencijalno može i preokrenuti. Znanstvenici vjeruju da ovi svemirski mjehurići mogu skrenuti čak 1,8 % sunčevog zračenja prije nego što udari u Zemlju, što bi u potpunosti preokrenulo današnje globalno zatopljenje. Čak i da postotak bude manji od 1,8 %, vjeruju da bi i to moglo biti dovoljno za ublažavanje globalnog zatopljenja. Green

14.08. (09:00)

Dok u tijelima koja odlučuju o klimatskim politikama sjede muškarci, u aktivističkim okolišnim inicijativama većinu čine žene

Za bolji svijet pitajte žene

Istraživanja UN-a pokazuju da 80 % raseljenih osoba zbog klimatskih promjena čine žene te da su one češće žrtve prirodnih nepogoda. Usto, žene, uglavnom zbog toga što čine većinu siromašnih, obavljaju više poslova koji izravno ovise o prirodi, a kako se ekstremni vremenski uvjeti pojačavaju, sve je ugroženija i njihova egzistencija. Za to vrijeme u tijelima koja donose odluke o klimatskoj politici dominiraju muškarci. “Onaj tko tako postupa, gotovo je sigurno osuđen na propast. Jednostavno, ne možeš igrati s pola ekipe jer ćeš je najvjerojatnije izgubiti utakmicu”, poručila je afrička klimatska aktivistkinja Vanessa Nakate. Pozvala je svjetske vlade i predstavnike nadležnih institucija da u svoj rad uključe više žena koje, uostalom, dominantno nose globalne, aktivističke pokrete za klimatsku pravdu. Tako je i u Hrvatskoj, gdje većinu u eko-inicijativama čine – mlađe žene. Novosti

Ivana Kordić (lijevo) s Majom Flajsig, koordinatoricom udruge Tatavaka (Foto: Savez izviđača Hrvatske)

11.08. (01:00)

Preporuka za čitanje

Jadranka Pintarić: Zaboga, treba dizati paniku!

Jadranka Pintarić daje osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi. Do kosti smo oglodali ruku koja nas hrani, zahračkali tanjur iz kojeg jedemo, posijali vjetar i žanjemo oluju – eto u svima poznatim poslovicama sažetka klimatskih promjena. Uz dodatak: batina ima dva kraja, fasovali smo dulji… Literatura za plažu i spašavanje glave, svoje, tuđe i budućih. Ideje.hr

09.08. (01:00)

Lako zapaljivi svijet

Tri načina na koji se mogu spriječiti veliki šumski požari

Sve duža sušna razdoblja su razlog zbog kojih su šume tako lako zapaljive. Munje, ali i podmetanje vatre pričinjavaju sve veće štete. Kontrolirana ili „naložena” vatra u hladnijim mjesecima je jedno rješenje. Tako se može pobrinuti za to da se smanji količina zapaljivog drveta, koje se u ljetnim mjesecima može pretvoriti u velike vatrene stihije. Druga metoda su dronovi, a negdje i sateliti kojima se prati širenje požara. Još jedan način za sprječavanje šumskih požara u budućnosti je pošumljavanje. I to ne onim vrstama koje su „domaće” u tim predjelima, već onima koje su tipične za nešto toplije predjele, tamo gdje vladaju veće temperature. DW