Manjak sna šteti mentalnom zdravlju - Monitor.hr
02.11.2017. (08:44)

OpazZzZno

Manjak sna šteti mentalnom zdravlju

Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Oxford, manjak sna uzrokuje povećanje rizika od anksioznosti, depresije i stresa. Stručnjaci su pratili četiri ispitanika koji su prve tri noći spavali osam sati, a sljedeće tri samo četiri sata. Nakon tri noći prekratkog sna, primijećeno je osjetno povećanje razine anksioznosti, depresije, stresa, paranoje i osjećaja nepovjerenja prema drugim ljudima. Pliva zdravlje


Slične vijesti

09.04. (19:00)

Kapu na glavu, slušalice u uši, problemi pod tepih

Više od 50.000 mladih u Hrvatskoj ima mentalne probleme

“Zabilježen je povećan broj slučajeva depresije, anksioznosti, teškoća u učenju, poremećaja u ponašanju, samoozljeđivanja i suicidalnosti”, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, na predstavljanju edukativne kampanje o mentalnom zdravlju djece i mladih. Potrebno je destigmatizirati problem mentalnog zdravlja i omogućiti pomoć. Najugroženiji su adolescenti, kaže. Akademik Davor Miličić primijetio je kako mladi ljudi hodaju ulicom sa slušalicama i kapuljačama, koji su evidentno otuđeni, osamljeni, kojima nedostaje komunikacija i koji traže u digitalnom svijetu ono što nemaju u realnom kontaktu. Uvode se psihološki timovi u domove zdravlja, dispanzeri za mentalno zdravlje… Klikaj

30.03. (18:00)

Ketamin – gorivo za Muskov mozak ili kočnica?

Elon Musk i ketamin: Mentalno zdravlje ili kaotične odluke?

Ketamin, lijek s anestetičkim i analgetskim svojstvima, izazvao je kontroverze nakon što je Elon Musk priznao da ga redovito koristi za depresiju. Dok investitori podržavaju njegovu terapiju, skeptici strahuju da bi mogao utjecati na njegove odluke. Američko tržište ketamina rapidno raste, a istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba može izazvati ovisnost i gubitak veze sa stvarnošću. Iako ključan u medicini, u Hrvatskoj je ketamin ilegalan izvan medicinske uporabe. Muskova priča otvara pitanja o granici između terapije i zlouporabe te kako psihoaktivne tvari utječu na moćne ljude. Lider

27.02. (17:00)

Ipak je loše za mozak

Oprezno s antidepresivima jer mogu ubrzati kognitivni pad

Neka novija istraživanja sugeriraju da antidepresivi mogu ubrzati kognitivni pad osoba s demencijom. Istovremeno, čini se da su neki lijekovi manje štetni od drugih, što može pomoći liječnicima da donesu bolje odluke o liječenju, prema studiji objavljenoj u BMC Medicine. Istraživači sada žele istražiti reagiraju li određene skupine pacijenata, poput ljudi s određenim tipovima demencije ili biomarkera, bolje ili lošije na različite antidepresive. Cilj im je, kažu, pronaći ove podskupine kako bi im omogućili individualniji pristup liječenju. Bug

22.02. (21:00)

Terapija bez kauča, ali uz punjač

Chatbotovi su možda korisni za savjete, ali nisu zamjena za terapeute

Chatbotovi s umjetnom inteligencijom mogu biti koristan alat za one koji oklijevaju potražiti psihološku pomoć, ali nisu zamjena za terapeute. Iako su uvijek dostupni i anonimni, njihov savjet često ostaje na razini općih preporuka. Studije pokazuju da AI može bolje formulirati odgovore od stručnjaka u terapiji parova, no kad je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima, preporuka ostaje ista – potražiti pomoć pravog terapeuta. AI može poslužiti kao podrška u terapiji, ali ne i kao njezin nadomjestak. DW

13.02. (23:00)

The kids aren't alright

Sve je više adolescenata s psihičkim problemima, o problemu govorili i u saboru

Marijana Puljak (Centar) je upozorila kako kronicno nedostaje bolničkih kreveta za djecu sa psihičkim teškoćama, te apelirala da se hitno osiguraju adekvatni kapaciteti za njihovo zbrinjavanje u svim dijelovima Hrvatske. Pozivajući se na dostupne podatke, navela je da se u Hrvatskoj više od 50.000 djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo samo 37 bolničkih kreveta za njihovo liječenje i svi su u Zagrebu. “Nerazmjer između potreba i kapaciteta dovodi do situacije da su djeca s juga Hrvatske prisiljena putovati stotinama kilometara kako bi dobila odgovarajuću skrb”. Navela je i kako imamo oko 60 dječjih psihijatara, a za adekvatnu skrb trebalo bi ih barem 120. Tu je i podatak da je posljednjih godina broj psihičkih poremećaja kod djece porastao za čak 300 posto, a pokušaja suicida za 280 posto. Index… Forum

13.02. (15:00)

Papir glavu čuva

Brak smanjuje rizik od depresije, pokazalo veliko međunarodno istraživanje

Depresija je globalni zdravstveni problem. Procjenjuje se da pogađa pet posto svjetske populacije, a očekuje se da će ta brojka rasti. Povezana je s nizom negativnih zdravstvenih ishoda, uključujući povećani rizik od srčanih bolesti, invaliditeta i samoubojstava. Rezultati istraživanja su pokazali da je veći rizik da nevjenčane osobe dožive depresiju od osoba koje su u braku. Pokazalo se da neoženjeni muškarci imaju veći rizik od simptoma depresije u usporedbi s neudanim ženama, osobito među samcima. Nevjenčane osobe s višim stupnjem obrazovanja imale su veći rizik od simptoma depresije u usporedbi s onima s nižim obrazovanjem. Nacional

05.02. (18:00)

Pravac - teretana

Kreatin, suplement koji koriste sportaši kod vježbanja, mogao bi pomagati kod depresije

Čini se da dnevna doza kreatina uz terapiju razgovorom ublažava depresiju uz minimalne nuspojave. Kreatin je kemijski spoj koji naše tijelo prirodno proizvodi, a nalazi se i u životinjskim proizvodima bogatim proteinima. Pomaže u opskrbi stanica energijom, koristi se kao dodatak prehrani za bodybuilding, no sve ga se više povezuje s višestrukim zdravstvenim dobrobitima, piše New Scientist. Kreatin bi mogao djelovati tako što pojačava zalihe energije u regijama mozga uključenim u depresiju, poput onih koje reguliraju emocije Index

01.02. (19:00)

Nije vam do smijeha? Možda su vam crijeva tužna

Znanstvenici tvrde da crijevna bakterija može uzrokovati depresiju

Znanstvenici s Harvarda otkrili su moguću uzročnu vezu između crijevne bakterije Morganella morganii i depresije. Istraživanje sugerira da dietanolamin (DEA), kemikalija prisutna u nekim deterdžentima, može potaknuti imunološki odgovor koji oslobađa upalne proteine – citokine, povezane s depresijom. Ovi nalazi podupiru ideju da bi depresija mogla imati autoimunu komponentu, što bi moglo promijeniti pristup liječenju. Nacional

30.10.2024. (23:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

21.06.2024. (13:00)

Polako nam ulaze u glavu

Skeniranje mozga otkriva najbolju terapiju za liječenje depresije

Snimanje mozga u kombinaciji sa strojnim učenjem može otkriti podtipove depresije i anksioznosti. Naime, istraživači Stanford Medicine razvrstali su depresiju u šest bioloških podtipova, odnosno “biotipova”. Uz to, oni su uz pomoć tehnologije identificirali i tretmane koji će dati najbolje rezultate u liječenju svakog od njih. Kako bi bolje razumjeli biologiju koja leži u pozadini depresije i tjeskobe, istraživači su uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) izmjerili aktivnosti mozga stotina ljudi koji pate od depresije i uzimaju jedan od tri često korištena antidepresiva ili posjećuju bihevioralnu terapiju.

Pacijenti s podtipom koji karakterizira pretjerana aktivnost u kognitivnim regijama mozga najbolje su reagirali na antidepresiv venlafaksin. Onima čiji su mozgovi u mirovanju pokazivali višu razinu aktivnosti najviše je pomogla bihevioralna terapija razgovorom. A oni s nižom razinom aktivnosti u mirovanju u moždanom centru koji kontrolira pažnju, imali su najmanje šanse za poboljšanje terapijom razgovorom. Bug