N1: Jedan dan s reporterima koji prate politiku bolje od ostalih televizija - Monitor.hr
11.06.2016. (04:42)

"Do sada se samo sport gledao uživo"

N1: Jedan dan s reporterima koji prate politiku bolje od ostalih televizija

N1 Televizija posljednjih nekoliko tjedana dominira. Ovu povijesnu političku krizu pokrivaju dubinski, tako da bitno bolje ekipirane televizije u usporedbi s njima djeluju prilično zbunjeno, piše Telegram. “Da mi je netko prije nekoliko mjeseci ponudio trećinu današnjeg rejtinga, odmah bih potpisao. Do sada smo tri puta nadmašili postavljeni plan”, priča Tihomir Ladišić, news direktor N1. Gledanost pojedinih emisija doseže im 7,5 posto, što je za kabelsku televiziju spektakularno. Gledanost radikalno podižu konstantni prijenosi uživo. “Kada doznamo za značajan događaj ili izjavu, istoga trenutka odlazimo na teren”, kaže Ladišić.


Slične vijesti

24.02. (19:00)

Što ti je tržište

Rašeta: N jedan, ali vrijedan

Masovni otkazi novinarima zbog poslovnih problema doveli su do ukidanja najvrednijeg resursa N1 televizije, autorskih emisija koje su vodili vrhunski novinari. Vrh kuće traži održiv poslovni model, što je u ovim okolnostima vrlo teška misija, pa im treba poželjeti svu sreću svijeta. N1 je stvorio dragocjenu platformu koja je koristila i javnosti i medijima. Jutarnje su emisije bile promenada relevantnih sugovornika, “Pressing” je ugošćivao sugovornike koji u sat vremena imaju što reći, u TNT-u su propitivani temelji hrvatske politike, raskrinkavane muljaže, live su ispitivani, katkad i isljeđivani, moćnici.

Kad bi bio mudar, premijer Plenković bi negdje u EU-u našao novac za nastavak rada televizije N1, koja je Hrvatsku činila boljom zemljom. Tomu se ipak ne možemo nadati. Hrvatska medijski sve više nalikuje na “ancien regime”. Eliminacija kritičkih sadržaja i ubijanje debatnih formata, uz pad utjecaja tiskanih medija, vode lobotomiji. Boriš Rašeta za Novosti

02.02. (13:00)

Nema zemlje za proizvođače medijskog sadržaja (ili tzv. novinare)

Postnikov: I novinare otpuštaju, zar ne?

Komercijalni N1 daje 26 otkaza u svojoj zagrebačkoj redakciji, a Hrvatska radiotelevizija najavljuje otpuštanje 800 radnica i radnika. Postoji li treći put između nepostojećeg medijskog tržišta i javnog servisa koji nepostojeće tržište neuspješno oponaša? Kao što se dobro znalo u malom lokalnom novinarskom bablu, korporativno osigurana novinarska nezavisnost na N1 plaćana je odgovarajuće korporativnom eksploatacijom radnica i radnika. A čak ni korporativna eksploatacija ne pomaže tamo gdje, naprosto, nema dovoljno tržišta: novinarske vijesti – uče polako naši novinari, publika i medijska struka – naprosto nisu profitabilna roba.

One prolaze samo u paketu sa zabavom, sportom ili nekim sasvim trećim, nenovinarskim biznisom. U slučaju United grupe, taj biznis je telekomunikacija. Problemi za multinacionalku nastaju zato u Hrvatskoj prije nešto manje od četiri godine, kada je pokušala narušiti duopol internetskih provajdera A1 i Hrvatski Telekom, e da bi – u krajnje sažetoj verziji priče – profesionalno i uravnoteženo novinarstvo barem jednim svojim dijelom palo kao kolateralna žrtva tih telekomunikacijskih obračuna. Boris Postnikov za Novosti.

28.01. (23:00)

Informiraj, educiraj, zabavi?... Od svega neka ostane samo ovo treće

Dežulović: Novinari crvi

Dvadeset petoro novinara televizije N1, među njima i neka vodeća imena njihova programa, u sklopu “prilagodbe organizacijske strukture” i “reorganizacije poslovanja” dobilo je, eto, otkaze, i osim nekoliko novinarskih supatnika i supatničkih cehovskih udruženja, nitko u Hrvatskoj nije se pretjerano uzbudio. Sve otkako mediji ne objavljuju informacije, već “pružaju informativne sadržaje”, sve dakle otkako su vijesti postale “sadržaj”, a njihovi gledatelji, slušatelji i čitatelji “potrošači”, ti – kako smo ono rekli, da, novinari – nisu samo nepotreban, ulagačima i vlasnicima teško objašnjiv izlazni trošak iz poslovne bilance njihovih medijskih kuća, već i kućnog budžeta njihovih “potrošača”.

Kome u vrlom novom i dinamičnom svijetu uopće trebaju takozvani “novinari” – nešto kao talenti, samo što umjesto “sadržaja” proizvode takozvane “vijesti”, nešto kao sadržaj, samo manje zabavno – kad “ljudi prate streaming servise i društvene mreže”? Ne trebaju nam novinari, trebaju nam talenti, ne trebaju nam novine i televizija, trebaju nam zapravo sadržaji i TikTok izazovi održivog poslovanja. Boris Dežulović za N1

27.01. (00:00)

Svi za N1, N1 za sve

Jergović: Preseljava li se upravo uredništvo N1 iz Luksemburga na Markov trg?

Prvo nekoliko notornih činjenica: hrvatski N1 je, uza sve svoje mane, tvorničke greške i produkcijska ograničenja, televizija koja najšire zahvaća hrvatsku društvenu, političku i kulturnu zbilju. Jedina hrvatska televizija u kojoj opozicijski političari mogu očekivati jednak tretman kao i oni koji su na vlasti. N1 je ona televizija koja je svojim programom stvarala ravnotežu u odnosu na stranačko-režimske programe cjelokupne Hrvatske radiotelevizije… bez obzira na to što hrvatski N1 nema redakciju za kulturu, dogodilo se da je u posljednje dvije-tri godine više toga ozbiljnog o književnosti, društvu i umjetnosti izgovoreno u emisijama N1, nego u svim kulturnim programima HTV-a.

“Restrukturiranje” N1 pobjeda je Andreja Plenkovića i HDZ-a u borbi protiv jedne televizije. Nanošenje štete pričama o luksemburškom uredništvu i o polulegalnoj televiziji urodilo je plodom. I kako to biva u demokratski deficitarnim društvima i režimima, ne utječu svojim informiranjem mediji na politiku, nego politika svojim informiranjem suzbija medije. Miljenko Jergović za svoj blog.

21.01. (12:00)

Potresi na televiziji

N1 Hrvatska najavljuje reorganizaciju poslovanja radi ‘osiguravanja održivosti i budućeg razvoja’, podijeljeni otkazi, otkazane emisije

Već duže se u medijskim krugovima može čuti o tome kako N1 televiziju čekaju promjene i smanjivanje broja ljudi. To su jučer potvrdili iz same N1 televizije. U korporativno sročenom priopćenju priznali su da otpuštaju ljude. Već tijekom ponedjeljka više je osoba dobilo otkaze. Kako se neslužbeno doznaje, otkaze je dobilo 26 osoba, redom vodećih lica N1 televizije. Sindikat novinara Hrvatske se oglasio priopćenjem u kojem izražavaju zabrinutost zbog otkaza i ukidanja emisija, zatraživši način za očuvanje ove važne medijske kuće i radnih mjesta kolegica i kolega. Index… komentiraju i na Forumu

18.05.2023. (20:00)

Naš je javni prostor pun ljudi koji nigdje nisu bili i ništa nisu vidjeli, a imaju mišljenje o svemu

Ivana Dragičević: “Ljudi žele ozbiljan medijski sadržaj”

Ivana Dragičević: Europa se može presložiti na Salvinijev ili Varufakisov način - Portal Novosti

“Vjerujem da ljudi žele ozbiljan medijski sadržaj, ali publici se ne pristupa ozbiljno i smatra ih se budalama, nema ponude pa svi govore da nema ni potražnje, kao da smo u začaranom krugu. Kada ne postoji javni prostor u kojem se kontekstualiziraju ključna društvena i politička pitanja, onda je puno teže prepoznati i političku manipulaciju. Mislim da je za moj posao jako važno putovati, svjedočiti stvarima iz prve ruke, jer naš je javni prostor pun ljudi koji nigdje nisu bili i ništa nisu vidjeli, a imaju mišljenje o svemu. Vjerujem da je, pogotovo kada se baviš vanjskom politikom, nužno biti u pokretu, razgovarati s ljudima, razumijevati kontekst i sa svakog se putovanja vratiti drugačija. Imam potrebu prenijeti ono što sam vidjela, pokazati da je svijet dio našeg života i da se od toga ne treba bježati.” kaže nagrađivana televizijska novinarka i urednica Ivana Dragičević. Novosti

 

12.10.2022. (16:00)

Lijepa naša Norveška

Boris Dežulović: Vatreno srce Erling Håland

Norveške prirodne ljepote kupljene su na online servisu i kao hrvatske prirodne ljepote podmetnute u spot Hrvatske turističke zajednice za potrebe reklamiranja hrvatskih prirodnih ljepota! Od toga je gluplje i hrvatskije još samo tumačenje Hrvatske turističke zajednice i agencije BBDO, po kojima “zbog terminskih i budžetskih ograničenja te loših vremenskih uvjeta u mjesecu prosincu na lokaciji nije bilo moguće izvesti snimak iz zraka koji bi na atraktivan način prikazao ljepote Hrvatske”, pa je “odlučeno kadar nadomjestiti neutralnim materijalom s online video arhiva u trajanju od 0,9 sekundi”. “Treba imati na umu kako je korištenje videoarhiva uobičajena praksa u oglašavanju jer se na taj način optimizira budžet”, mrtvi hladni objasnili su novinarima u BBDO-u, agenciji koja je, nota bene, ovoga proljeća na Danima komunikacija u Rovinju nagrađena zlatnom IdejomX za projekt Domoljubna Žuja. Nakon čega me strah i pomisliti koje pivo ona trojica zapravo piju u tom spotu. Boris Dežulović

18.07.2022. (01:00)

Već trideset godina traje rasistička medijska hajka na hadezeovce

Boris Dežulović: Pravda za HDZ

Odnos medija prema hadezeovcima sad je već poprimio razmjere progona. Od svojedobnog naslova kolumne Ive Banca u Feralu – „Nema poštenog hadezeovca!“ – gore je bilo još jedino kad je ono nekadašnji HDZ-ov ministar Milan Kovač otišao u penziju, a hrvatski mediji stali mantrati najprizemniji rasistički klišej o „poštenom hadezeovcu“, jednom od rijetkih koji se nisu okoristili funkcijom. Što je sljedeće? Hoćemo li sutra na portalima čitati kako je cijeli HDZ „zločinačka organizacija“? Sutra, naravno, nećemo, jer tu rasističku i paušalnu ocjenu svi su hrvatski mediji objavili još prošle godine: niti jedan takozvani pristojni, građanski i slobodarski medij nije objavio da je, štajaznam, „odlukom Vrhovnog suda jedna grupa građana pravomoćno osuđena kao kriminalna organizacija“, već su svi, bez iznimke, naveli puni naziv Hrvatske demokratske zajednice, te imena i prezimena osnivača i trenutačnog predsjednika. Boris Dežulović

29.06.2022. (01:00)

Borba cinizmom protiv cinizma u doba bez empatije kao razumijevanja pozicije drugog

Ivana Dragičević: Doba dementora

Dementori su izmišljeni likovi iz ciklusa knjiga o Harryju Potteru, kao i profesor Lupin, koji predaje predmet Borbe protiv mračnih sila, a kako je stvarnost, prema riječima Marka Twaina, čudnija od fikcije, dementori i u ovom svijetu nesmetano klize među nama, isisavaju duše i usput ostavljaju u magli ljušture bez mozga. U kratkim ciklusima vijesti, naplavinama riječi i nestrukturiranih informacija, nestaje moć prosudbe i analize. Nestaje  sjećanje. Što je bilo jutros, što je bilo jučer, što je tko rekao i zašto i što to znači? Zrak se isisava, nastupa nesvijest. Ili besvijest. Nekima je drago da je tako. (…) Ne tako davno, 1958. na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu podanici kraljevstva mogli su iza ograde od bambusa vidjeti živu kongoansku obitelj. Slikati se s njom. Pipnuti živo kongoansko dijete. Godine 1961. u Beogradu je zapaljena zgrada belgijskog veleposlanstva u znak prosvjeda zbog kongoanske krize nakon ubojstva Patricea Lumumbe. Nitko i dalje ne zna kako će završiti rat s Rusijom, što ćemo s hranom, energentima, sirovinama za energetsku tranziciju… Nekima je drago da je tako. Ivana Dragičević

27.03.2022. (19:00)

Ispiranje mozga na najjače

Kako žive Rusi u Moskvi otkako je počela “specijalna operacija” u Ukrajini

Potresan videointervju s ruskom novinarkom čiji je identitet zaštićen, a glas promijenjen o životu u Rusiji pod sankcijama, o prosvjedima, policijskom zlostavljanju antiratnih prosvjednika, gašenju nezavisnih medija, šifriranom jeziku kojim se koriste nezavisni mediji u komunikaciji s čitateljima (određene riječi su zabranjene pa umjesto njih novinari pišu zvjezdicu, a čitatelji znaju što ona znači), o poskupljenju, nestašici namirnica, strahu i zastrašivanju i zašto unatoč svemu ipak ne razmišlja o odlasku iz Rusije. N1