Na čemu su diplomirali, magistrirali i doktorirali vodeći ljudi države - Monitor.hr
19.09.2017. (07:10)

Papiri

Na čemu su diplomirali, magistrirali i doktorirali vodeći ljudi države

T-portal piše na čemu su diplomirali, magistrirali i doktorirali aktualni ministri te troje najviše pozicioniranih političara, premijer, predsjednica i šef Sabora. Predsjednik Vlade Andrej Plenković diplomirao je na Pravnom fakultetu 1993. na temu ‘Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka’, a stupanj magistra znanosti stekao je 2002. obranivši rad pod naslovom ‘Subjektivitet EU i razvoj Zajedničke vanjske i sigurnosne politike’. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović diplomirala je 1993. u Zagrebu, i to engleski i španjolski jezik.


Slične vijesti

21.02. (14:00)

Anatomija barbike

Udžbenik iz Biologije za šesti razred postao je predmet kontroverze – zašto nema vulve u udžbeniku?

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević prijavila je mizoginiju i diskriminaciju u udžbeniku iz prirode za šesti razred Priroda 6, koji izdaje Školska knjiga. Prijavu je podnijela na adrese triju pravobraniteljica. Dok se muški organi detaljno opisuju i prikazuju, ženski organi su površno obrađeni, pri čemu je vulva izostavljena. Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti ih nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe‘, kako je odgovorio moj sin – napisala je Đurđević u prijavi. Uprava Školske knjige brani udžbenik tvrdnjom da slijedi kurikulum, ali su spremni razmotriti izmjene. (Index, tportal)

13.02. (14:00)

Mala zemlja - velike mogućnosti

Hrvatska potreba za vizionarima: Američki primjer kao putokaz za napredak

Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)

04.02. (15:00)

Učiš dok si živ

Umjetna inteligencija zamijenit će brojne radnike, ali postoji rješenje: cjeloživotno obrazovanje

Pojedine osobe boje se budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah? Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Roboti će po novome dijagnosticirati i bolesti, a učinit će i softverske inženjere manje traženima. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek dosad uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje ali i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha jest cjeloživotno učenje, permanentno usavršavanje, kontinuirano ustrajno praćenje razvojnih koncepcija i projekata te spremnost i prijemčivost za prekvalifikacije. Bug

04.12.2023. (18:00)

Što ne vježbaš odumire

Čine li računala djecu glupljom ili pametnijom?

Tableti i prijenosnici djecu ne čine mudrijima, nego glupljima” – i to se osobito odnosi na mališane do deset godina starosti. Ovaj profesor je jedan od četrdesetak njemačkih znanstvenika koji su u peticiji Društva za obrazovanje i znanje izrazili zabrinutost za učinak digitalne tehnologije u razvoju djece… Svaki put kad se pojavi nova tehnologija ljudi su u panici. Već je Sokrat prije skoro 2.500 godina tvrdio i kako pismo i zapisivanje ljude čini zaboravnima.“ Deutsche Welle

11.10.2023. (19:00)

Mag. ar. e.

Glasovac: Imamo studije s titulama čije značenje ne znaju ni sami studenti koji ih završe

Danas se  u Saboru raspravljalo o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva. SDP-ova Sabina Glasovac istaknula je kako iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje. Takav sustav ne služi društvu, studentima ni državi već samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju. U Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta. Na oko njih 50 prošle godine nije bilo uopće upisanih studenata. Index

09.10.2023. (10:00)

A da se Toni Milun klonira?

Nastavnici matematike u deficitu, PMF preplavljen oglasima

Malo tko želi ići raditi za plaću koju ljudi zarađuju radeći u kafićima. Pomalo mi je tužno gledati da ravnatelji hodočaste na PMF i stavljaju oglase tamo na oglasnu ploču. Ministarstvo bi to nekako trebalo riješiti, a ne da smo mi mađioničari koji gledaju kako će pokrpati satnicu, zaključuje ravnatelj jedne zagrebačke gimnazije za Telegram. Problem predstavlja općenito kadar STEM područja, a pojedine škole muku muče i s čistačicama i domarima. Oko 30 posto studenata PMF-a koji završavaju studij žele ići raditi u školu. Ostali idu u pravilu u IT, odnosno tamo gdje su znatno veće plaće, rekao je dekan PMF-a.

20.09.2023. (14:00)

Treba uvesti rukovanje umjetnom inteligencijom kao predmet

Kako alati umjetne inteligencije mijenjaju znanost i obrazovanje

S jedne strane, ne treba bubati činjenice, ali neke stvari, poput tablice množenja, bi trebalo znati napamet. Ne treba se suviše oslanjati na ono automatsko. Važno bi bilo da djeca razumiju tehnologiju i nauče je pravilno koristiti. Alati kojima dajemo ime umjetna inteligencija nemaju slobodnu volju. Mi jedva da smo zagrebali po površini toga što bi sve tehnologija mogla raditi za nas i bilo bi super kad bi mediji stimulirali i ljude na razmišljanje, da dolaze sa zahtjevima prema tehnologiji. Uzaludno je zabraniti korištenje alata generativne umjetne inteligencije jer je to, smatraju stručnjaci, nemoguće, kontraproduktivno i nepraktično. Umjetna inteligencija je među nama i alati koji se na njoj temelje postajat će sve kvalitetniji i atraktivniji za korištenje. Treba pošteno koristiti alate umjetne inteligencije, a da ne ugrozimo glavne ciljeve obrazovnog procesa – pružiti pojedincima znanja i omogućiti stjecanje kompetencija i vještina. Faktograf

25.08.2023. (09:00)

Mudro zbori

Chomsky: Što znači biti istinski obrazovan

Biti istinski obrazovan znači biti u poziciji da pronalazite informacije, raspitujete se i na osnovu resursa koji su vam na raspolaganju – stvarate. Da znate gdje tražiti, kako formulirati ozbiljna pitanja, da standardnu doktrinu preispitujete i dovodite u pitanje, ako je to prikladno. Da pronađete svoj put, da oblikujete pitanja koja vrijedi slijediti i da razvijete taj put kojim ćete ih slijediti. To svakako znači i da znate i razumijete mnoge stvari, ali mnogo važnije od toga da imate informacije pohranjene u svom umu jeste da znate gdje da tražite, kako da gledate, kako da ispitujete, kako da izazovete, kako da postupite samostalno, da se nosite s izazovima koje vam svijet predstavlja i koje razvijate tijekom svog samoobrazovanja i istraživanja u suradnji i solidarnosti s drugima. To je ono što obrazovni sistem treba njegovati već od vrtića pa sve do postdiplomskih studija i to je sistem koji stvara ljude koji su, barem po mojim standardima, dobro obrazovani. Buka

21.08.2023. (13:00)

Manje budućih akademskih građana, a više huligana

Krušelj: U Hrvatskoj su reforme nepoželjne i politički neprihvatljive, primjer – fakulteti bez studenata

Nije pretjerano ustvrditi da je reformizam na hrvatskim prostorima nemoguća misija, jer bi vladajući na izborima koji bi slijedili mogli izgubiti pokoji glas. Država može propadati, što se u praksi i događa, ali za HDZ je i minimalni gubitak biračke potpore neprihvatljiv. Doduše, ni SDP-ova se alternativa u Milanovićevom mandatu u tom smislu nije proslavila. Najslikovitiji se primjer hrvatskog bježanja od reformizma može uočiti u obrazovnom sustavu, pogotovo onom visokom. Tri javna sveučilišta imaju manje od 50 posto upisanih studenata u odnosu na raspisani broj, dok je jedno na samome rubu te brojke. Niz veleučilišta i učilišta daleko je ispod tog postotka, obično na 10-20 posto. Nije naprosto jasno kako uopće i mogu održavati nastavu. Činjenice o ogromnom raskoraku između upisnih rezultata, dakle stvarnih obrazovnih potreba, i stanja na terenu, gdje je normalno da dio nastavnog osoblja dobiva plaće bez da održava nastavu, nije Vladu naveo da krene u reforme. Željko Krušelj za lokalni medij.