Najčešći razlozi davanja otkaza - niska plaća i nemogućnost napredovanja - Monitor.hr
07.12.2017. (12:44)

Razlozi za odlazak

Najčešći razlozi davanja otkaza – niska plaća i nemogućnost napredovanja

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza i je li u pitanju dobro promišljena odluka MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika. Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom. Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Monitor.hr



Slične vijesti

13.09.2018. (23:11)

Rakitiiiiiiiiiiić!

Drago Ćosić je dobio redovni otkaz na HRT-u

“Kakva otpremnina i kakav sporazumni otkaz? Ovim što je Ćosić napravio našoj kući nanesena je neviđena sramota i u obzir nije dolazilo da se o nečemu dogovaramo. Mediji bi nas s punim pravom pokopali, a nakon ovakvog skandala trebat će nam puno vremena da vratimo ugled kod naše publike” – rekao je visokopozicionirani djelatnik na Prisavlju. Ćosić je navodno preprodavao ulaznice za SP u Rusiji. Jutarnji

07.12.2017. (10:23)

Najčešći razlozi davanja otkaza – niska plaća i nemogućnost napredovanja

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza te je li u pitanju dobro promišljena odluka te kakve su bile posljedice, MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika.

Davanje otkaza

Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dalo podjednako muškaraca (94%) i žena (96%). Po spolu, također, nema većih razlika; otkaz je tijekom karijere dalo 95% ispitanika sa srednjom te 94% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom.

Razlozi davanja otkaza

Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Jedan od problema su i prekovremeni sati zbog kojih je 38% ispitanika dalo otkaz, baš koliko (38%) i zbog nemogućnosti hijerarhijskog napredovanja.

„Dva puta sam dala otkaz u svom radnom stažu ( imam ga 20 godina). Prvi put zbog odlaska na novo radno mjesto gdje su mi se nudili uvjete koje sam tada smatrala boljima za sebe, a drugi put sam dala otkaz u tvrtki gdje je bilo nemoguće podnositi nadređenog. Nisam imala drugi posao, i dan danas sam nezaposlena, ali barem sačuvanog zdravlja.“

„Dao sam otkaz u dobrostojećoj firmi u kojoj je zanimljiv i dinamičan posao zbog loše organizacije i manjka radnika postao naporan. Odluka je došla nakon ponude druge tvrtke gdje je bolja plaća uz manji opseg posla i gdje se više cijeni stručna sprema.“

Gotovo polovica ispitanika (47%) imala je već dogovoren novi posao kada su dali otkaz na trenutnom radnom mjestu, dok trećina (32%) nije imala fiksni dogovor za novi posao, ali su već bili u selekcijskom procesu. Petina ispitanika (20%) u trenutku davanja otkaza nisu razmišljali o novom poslu.

Konzultacije uoči otkaza

U procesu donošenja odluke o davanju otkaza tri četvrtine ispitanika se prvo s nekim konzultiralo, prije nego su dali otkaz. Polovica ispitanika (50%) konzultirala se s partnerom/icom, a 45% s obitelji. S prijateljima se konzultiralo 29% ispitanika, a s kolegama njih 15%.

Muškarci u većoj mjeri od žena samostalno donose odluku o otkazu, žene se češće konzultiraju. S osobama u okolini konzultiralo se 63% muškaraca te 78% žena. Muškarci se u većoj mjeri od žena konzultiraju s prijateljima (31% muškaraca i 28% žena) i kolegama (18% muškaraca i 13% žena) dok se žene u većoj mjeri od muškaraca konzultiraju s partnerom (57% žena naprema 36% muškaraca) i obitelji (48% žena i 40% muškaraca).

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj mjeri donose odluku samostalno, bez da su se konzultirali s ikime (33%) nego što to čine ispitanici s visokom stručnom spremom (19%). Najveće razlike po obrazovanju su u konzultiranju s prijateljima; to čini 38% ispitanika s visokom i svega 21% ispitanika sa srednjom stručnom spremom. S partnerom/icom se konzultira 55% ispitanika s visokom i 44% sa srednjom stručnom spremom, a s obitelji 50% ispitanika s visokom te 40% sa srednjom stručnom spremom.
Većini ispitanika davanje otkaza nije bila impulzivna radnja, već su o tome dobro razmislili. Svega 11% ispitanika izjavilo je kako su otkaz dali impulzivno. Najviše ispitanika, njih 30% izjavilo je kako je od odluke do trenutka davanja otkaza prošlo mjesec dana. Petina ispitanika (21%) dala je otkaz tjedan dana nakon što su donijeli odluku. Četvrtina ispitanika (25%) dala je otkaz čak pola godine nakon donošenja odluke o davanju otkaza, a 7% ispitanika čekalo je i do godine dana.

Odluku o otkazu najveći broj ispitanika (42%), prvo je priopćio direktoru. Četvrtina ispitanika (24%) odluku je prvo podijelila sa svojim voditeljem, a 23% s kolegama. Svega 5% ispitanika s odlukom o otkazu prvo se obratila voditelju ljudskih potencijala.

Nema većih razlika po spolu, 42% muškaraca i 41% žena odluku o otkazu prvo su podijelili s direktorom. Nešto više žena (26%) nego muškaraca (21%) odluku o otkazu prvo su podijelile sa svojim nadređenim, dok su muškarci (27%) nešto češće nego žene (21%) svoju odluku prvo priopćili kolegama.

Ispitanici s visokom stručnom spremom (54%) u većoj su mjeri skloni odluku o otkazu prvo reći direktoru nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (34%). Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj su mjeri skloni takvu odluku prvo priopćiti nadređenom (26% ispitanika sa SSS i 21% ispitanika s VSS), ali i kolegama (27% ispitanika sa SSS te 18% s VSS).

Nakon davanja otkaza

Većinu ispitanika (62%) prilikom davanja otkaza, poslodavac nije pokušao zadržati. Nešto više od trećine ispitanika (35%) izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete za ostanak, ali su odbili, dok je 3% ispitanika prihvatilo ponudu trenutnog poslodavca i odustalo od davanja otkaza.

Poslodavci u većoj mjeri nude ostanak po boljim uvjetima muškarcima nego ženama; 42% muškaraca i 36% žena izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete kako bi ostali u tvrtki.

Bolje uvjete za ostanak u tvrtki poslodavci su ponudili 36% ispitanika sa srednjom te 37% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Velika većina ispitanika (81%) nakon davanja otkaza osjeća olakšanje, dok ih 54% osjeća zadovoljstvo. Tugu je nakon davanja otkaza osjetilo 16% ispitanika, a ljutnju njih 9%.

Posljedice davanja otkaza

Nakon davanja otkaza trećina ispitanika (35%) nije morala odraditi otkazni rok. Otkazni rok najčešće je bio mjesec dana (31% ispitanika) te dva tjedna (27%). Više od mjesec dana otkaznog roka odradilo je 6% ispitanika.

Nakon što su dali otkaz, većina ispitanika (63%) nije na poslu imala nikakve probleme. Međutim, manji dio ispitanika doživio je da ih nadređeni prijekorno gleda (14%), da su dobivali zajedljive komentare (11%), a manjim djelom (3%) da su dobivali prijekorne poglede od strane kolega.

Žene su u nešto većoj mjeri (40%) imale problema nakon davanja otkaza nego muškarci (33%). Najveća razlika u odnosu na muškarce je to što su žene u većoj mjeri dobivale zajedljive komentare (13%) nego muškarci (7%). Podjednako muškaraca (13%) i žena (14%) dobivali su prijekorne poglede od strane nadređenog.

Gotovo petina ispitanika (18%) nakon davanja otkaza imala je ozbiljne probleme s poslodavcem. Najčešće se radilo o neisplati zadnje plaće ili dijela plaće te zadržavanju dokumenata (radne knjižice) od strane poslodavca.

Većina ispitanika se ipak s poslodavcem rastala u dobrim odnosima (81%).

„Otkaz dajem treći puta i sa svim svojim poslodavcima sam ostala u odličnim odnosima i svi su mi rekli da im se uvijek mogu vratiti.“

„Direktor mi je rekao da sam učinio pravu stvari !!!!!!!“

09.02.2017. (08:31)

Zapelo u grlu

Zadar: Sud odbio zahtjev prodavačice za odštetom nakon otkaza zbog dvije šnite pršuta

Suzana Šešo bivša je radnica Interspara koja je u rujnu 2015., nakon 11 godina rada, dobila izvanredni otkaz jer je za marendu pojela dvije fete pršuta iz trgovačkog lanca. Protiv bivšeg poslodavca pokrenula je tužbu, pa je vraćena na posao, ali kako se poslodavac žalio, opet ga je izgubila, a sada je sud odbio njen zahtjev za naknadu štete. “Kako se osjećam? Ne toliko dobro kao bivši premijer Ivo Sanader ili gradonačelnik Božidar Kalmeta. U rangu sam psa Mede koji nije smio lajati”, komentira slučaj Šešo. Zadarski.hr

29.01.2017. (16:29)

Periodično kalibriranje djelatnika

Skrivena opasnost od eufemizama

Radnici ne dobivaju otkaz, oni se odzapošljavaju i deregrutiraju, zašto što tvrtka doživljava odrast pa mora proći kroz sinergijsko restrukturiranje broja zaposlenika ili kroz reevaluaciju talenata i dio posla mora se outsourceati, right-sourceati, other-sourceati, multi-sourceati ili un-sourceati – korporativne strukture od 1970-ih svako toliko izbacuju neki novi izraz kojim pokušavaju prikriti bolnu istinu – ljudi dobivaju otkaz, posao se prepušta jeftinijoj radnoj snazi izvan matične tvrtke, piše kroničar korporativnog bulšita Mark Peters za BBC.

06.09.2016. (18:10)

7 stvari koje treba napraviti prije davanja otkaza

16.08.2016. (17:18)

10 suptilnih znakova da vas čeka otkaz

08.04.2016. (11:10)

Spora ruka pravde

Potvrđena presuda: Peratoviću nezakonit otkaz zbog teksta o Karamarku

Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskog radnog suda u korist novinara Željka Peratovića, koji je 2006. tužio Vjesnik zbog mobbinga i nazakonitog otkaza nakon što je objavio tekst o Tomislavu Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi. Od ljeta 2004. do kolovoza 2005., prema ocjeni suda, Peratović je bio uznemiravan od svojih nadređenih i ciljano slan na opasne zadatke, a Vjesnik d.d. sada mu mora isplatiti 89.250 kuna odštete. Monitor

08.04.2016. (10:10)

Presuda: Novinar mobingiran i nezakonito otpušten zbog članka o Karamarku

Zagrebački Županijski sud potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskog radnog suda u korist novinara Željka Peratovića koji je još 2006. tužio Vjesnik zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu i mobbinga, kontinuiranog zlostavljanja na radnom mjestu, te je naložio Vjesniku d.d. kao sljedniku istoimenog lista da Peratoviću isplati 89.250 kuna naknade odštete.

Prema presudi, Peratović je bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika nakon što je objavio tekst o Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi.

Nakon objave tog teksta, stoji u potvrđenoj presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima objavljujući mu sve manji broj tekstova. Sud je zaključio i da su ga dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga da izvještava o aktivnostima ‘određenih krugova’ o kojima je Peratović pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove.

“Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba”, navodilo se u prvostupanjskoj presudi.

Prema obrazloženju presude, mobbing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao “novinari s neprijateljskom djelatnošću”.

Tadašnja glavna urednica Vjesnika, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta “otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu”. Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao.

S obzirom da je glavna urednica to ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića, prema obrazloženju presude, počele izbjegavati, a počela je i njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza Peratoviću zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u “Feral Tribuneu” jer je, kako Peratović navodio, “glavna urednica Andrea Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objavu tog teksta u Vjesniku”, što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja.

“Zadovoljan sam pravomoćnom presudom jer je u potpunosti potvrdila da sam prije više od deset godina bio politički diskriminiran kao novinar, da me je uredništvo pod pritiskom određenih političkih krugova pritiskalo da se ponašam nenovinarski – da odajem izvore informacija i da sam slan na zadatke gdje mi je prijetila opasnost. Mene je ovaj proces stajao i vremena i zdravlja”, rekao je Peratović za Hinu.

Dodao je i da se nada da njegova presuda može poslužiti kao ohrabrenje ostalim kolegicama i kolegama koji se nalaze u sličnoj situaciji “da se odvaže na pravnu bitku i naravno – da ostali koji su svjedoci njihova maltretiranja, budu solidarni i hrabri i to kažu na sudu. To će biti još jedan od načina kako ćemo uz vladavinu prava, zaštititi profesiju u cjelini”, kazao je Peratović.