Najsretniji radnici u Hrvatskoj imaju visoke plaće, rade u državnim tvrtkama i žive u Istri i na Kvarneru - Monitor.hr
Petak (23:00)

Bitni su kolege i geografska lokacija

Najsretniji radnici u Hrvatskoj imaju visoke plaće, rade u državnim tvrtkama i žive u Istri i na Kvarneru

Prema istraživanju MojPosao, najsretniji radnici u Hrvatskoj su oni s najvišim plaćama, zaposleni u državnim tvrtkama te oni u sektorima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala. Ukupno se polovica ispitanih osjeća sretnom, a 16 posto nesretnom. Najviše zadovoljnih živi u Istri, na Kvarneru i u Zagrebu, dok su najmanje sretni radnici u Središnjoj i Sjevernoj Hrvatskoj. Obrazovanje također igra ulogu: magistri struke pokazuju najviše zadovoljstva. Mladi do 25 godina rjeđe su nesretni, dok srednja i starija dob donose i najviše zadovoljnih i najviše nezadovoljnih. Index


Slične vijesti

29.08. (11:00)

Njemački san: manje radiš, više zaradiš (ako si ekspert)

Poslovi na pola radnog vremena, a puna plaća – isplativo u Njemačkoj

U Njemačkoj rad na pola radnog vremena ne znači nužno i manju plaću. Stručnjaci u sektorima poput IT-a, prava, medicine, poreznog i poslovnog savjetovanja, pa i inženjerstva, mogu zarađivati i do 80.000 eura godišnje uz skraćeno radno vrijeme. Ključni su visoka potražnja, specijalizacija i kvalifikacije, dok broj radnih sati sve manje presudno utječe na iznos plaće. Poslodavci sve češće naglašavaju ravnotežu privatnog i poslovnog života, pa se fleksibilnost nudi kao bonus – i to dobro plaćen. Poslovni

28.08. (20:00)

Generacija copy-paste CV-ja u svijetu gdje i AI šalje prijave

Mladi na tržištu rada između AI oluje i novih prilika

LinkedInovo istraživanje s gotovo pola milijuna sudionika pokazuje da su mladi najpesimističniji kada je riječ o karijeri. Razlog su pad broja početničkih poslova (–35% od 2023.), konkurencija umjetne inteligencije i makroekonomska nesigurnost. Čak 63% direktora očekuje da će AI preuzeti dio poslova početnika, a 41% radnika tvrdi da to narušava njihovu dobrobit. Mladi diplomanti s više diploma teško pronalaze posao, postajući “generacija odbijenica”. Ipak, LinkedIn poručuje da ovo može biti prijelaz na dinamičnije karijerne putove, gdje će vrijednost imati otpornost, prilagodljivost i jedinstvena iskustva. Poslovni

11.08. (19:00)

"Plaćam da radim… ništa" – kineski startupi za profesionalno buljenje u ekran

Nezaposleni mladi Kinezi plaćaju tvrtkama da sjede u uredu i glume da rade

U Kini sve više nezaposlenih mladih plaća tvrtkama kako bi mogli sjediti u uredu i glumiti da rade. Fenomen se širi dok zemlja prolazi kroz gospodarsko usporavanje, a stopa nezaposlenosti mladih i dalje je iznad 14%. Za neke je to bolja opcija od besposličarenja kod kuće pa makar morali plaćati da “rade”, piše BBC. Tvrtke za “glumljenje rada” sada niču u velikim gradovima poput Šangaja, Shenzhena, Nanjinga, Wuhana i Chengdua. Cijena se kreće od 30 do 50 juana dnevno, a ponekad uključuje i ručak te grickalice. Neki ondje doista traže posao ili pokreću male projekte, dok drugi jednostavno provode vrijeme, razgovaraju, šale se ili zajedno odlaze na večere. Neki od vlasnika takvih tvrtki vjeruju da će nekome to zaista moći poslužiti kao odskočna daska, kao dokaz prakse i slično – sve do pronalaska novog posla. Index

10.08. (01:00)

Zemlja se znoji, mi s njom

Vrućina ubija: Kako toplinski valovi pustoše zdravlje, ekonomiju i gradove

Ekstremne vrućine sve češće pogađaju Indiju, gdje polovica radne snage radi na otvorenom, a samo 10% ima pristup klimatiziranim prostorima. Posljedice su gubitak radnih sati, bolesti i smanjenje BDP-a, što se sve više osjeća i u razvijenim zemljama. Gradovi dodatno pojačavaju toplinu zbog betona i nedostatka zelenila, dok klima-uređaji paradoksalno pogoršavaju problem. Rješenja se kriju u starim arhitektonskim mudrostima – debelim zidovima, prirodnoj ventilaciji i hladovini. Vrućina više nije samo sezonska smetnja, već globalni izazov za zdravlje, ekonomiju i urbanizam. DW

08.08. (18:00)

Kad ti algoritam zatvori vrata ureda, otvoriš vrata garaže

Generacija Z bježi od AI-a – ravno u radionicu

Novo istraživanje Zetyja otkriva da 72 % pripadnika generacije Z vjeruje kako će AI u pet godina smanjiti broj početnih korporativnih poslova, gurajući ih prema fizičkim i obrtničkim zanimanjima. Više od 40 % mladih već je prilagodilo karijeru, uče nove vještine ili razmišljaju o promjeni industrije. Građevina, vodoinstalacije i poslovi usmjereni na ljude percipiraju se kao najsigurniji, dok administracija i financije spadaju među najugroženije sektore. Za mnoge je zanatski rad postao simbol sigurnosti i kontrole u AI eri. tportal

05.08. (12:00)

A da se prekvalificiraju u nešto deficitarno?

AI kosi radna mjesta: Microsoft otpušta tisuće usprkos rekordnoj zaradi

Microsoft je ove godine otpustio više od 15.000 radnika, iako mu je dobit porasla 25 %, a tržišna vrijednost premašila 4 bilijuna dolara. Umjetna inteligencija postaje ključan alat korporativnog “napretka”, a mnoge tvrtke smanjuju broj zaposlenih jer AI obavlja njihove zadatke. Nestaju pripravništva i niže pozicije, a mladi radnici gube ulaz u karijeru. Iako AI nudi učinkovitost, pokazuje se i ranjivost – korisnička podrška bez ljudi ne funkcionira. FT zaključuje: možda smo zaboravili da je za dobar posao ipak potreban čovjek. Index

04.08. (19:00)

Kad ti je pun kufer još i prije nego si počeo raditi

Generacija Z: bolesna, depresivna i nerazumljiva starijima – a tek su počeli raditi

Mladi zaposlenici u Njemačkoj suočavaju se s ozbiljnim psihičkim problemima: gotovo svaki treći ima simptome depresije, a burnout prijeti cijeloj generaciji koju je pandemija zatekla u školskim i studentskim klupama – online. DAK-ovo istraživanje pokazuje da generacijski sukobi i stres najviše pogađaju zdravstveni i obrazovni sektor. Mladi često idu na bolovanje zbog manjih simptoma, ali i rade bolesni iz straha. Stručnjaci pozivaju poslodavce na veću podršku i međugeneracijsko povezivanje. DW

29.06. (21:00)

Vizitka danas, suradnja sutra – ako ne zaboraviš odgovoriti na poruku

Mreža zlata vrijedi: kako izgraditi kontakte koji otvaraju vrata

Profesionalno umrežavanje nije puka razmjena vizitki, već gradnja stvarnih odnosa koji mogu donijeti posao, znanje i napredak. Ključ je u proaktivnosti – od ranog dolaska na događanja i jasnog predstavljanja do održavanja kontakata porukama, kavama i video pozivima. LinkedIn je neizostavan, ali ni ostale mreže nisu za odbaciti. Daj prije nego što tražiš, budi dosljedan i dostupan. I kad misliš da ti mreža više ne treba – opet idi na taj seminar. Možda baš ondje sjedi tvoj budući poslovni partner. Savjeti

26.06. (12:00)

S dedom na posao

Do 2034. godine 80 posto radne snage u razvijenim gospodarstvima činit će milenijalci, generacija Z i prva generacija Alfa koja će postati punoljetna

U vrijeme sve manjeg broja radno sposobnih, svijet računa na milenijalce, genzere i prve Alfe da preuzmu uzde tržišta rada. Mladi širom svijeta već pokazuju kako inovacije i poduzetništvo ne čekaju mirovinu – od limunade iz dvorišta do robota za građevinu. Uspješno spajaju društvenu svrhu i profit, mijenjaju logistiku, kozmetiku i prehranu, povezuju generacije i tržišta. I dok se stariji pitaju kamo sve to vodi, ovi mladi već znaju: prema održivijoj i digitalnijoj budućnosti – s više smisla i manje otpada. Poslovni

24.06. (15:00)

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal