Najuspješniji mladi glazbenici: Albina, Grše, Marko Kutlić, Mia Negovetić, Vinko Ćemeraš...

Glazbeni showovi se ipak isplate

Najuspješniji mladi glazbenici: Albina, Grše, Marko Kutlić, Mia Negovetić, Vinko Ćemeraš…

Nakon tri godine, kada su objavili listu 15 najplaćenijih hrvatskim autora mlađih od 30 godina, HDS ZAMP predstavio je novo izdanje popisa, samo što je na njemu sada 30 imena. Mladima su honorari od HDS ZAMP-a zasad tek mjesečni džeparac, tvrde, no ne otkrivaju iznose jer je riječ o “privatnim pravima intelektualnog vlasništva”. Cijeli popis donosi Forbes

glazbenici HDS ZAMP

Od ŠČ čarapa do trap carstava – kad ton postane d.o.o.

Kad svirka stane, počinje biznis: glazbenici u potrazi za novim izvorima prihoda

Dok svjetske zvijezde poput Jay-Z-ja milijune od glazbe ulažu u biznise, domaći glazbenici sve češće traže dodatne izvore prihoda. Tonči Huljić ulagao je u produkciju i telenovele, Edo Maajka i Alen Marin u kafiće, a Mrle iz Leta 3 uspješno brendirao ŠČ kroz pivo, majice i knjige. Najveći poslovni uspjeh ostvario je YEM, produkcija koja je izgradila hrvatsku trap scenu. No, unatoč kreativnim biznisima, većina glazbenika i dalje se suočava s mizernim mirovinama i nesigurnom budućnošću – jer od umjetnosti se živi, ali teško preživljava. Dubravko Jagatić za Muziku

Dubravko Jagatić glazbena industrija glazbenici

AI možda zna svirat, ali ne zna se napit

AI možda može brže, jeftinije i bolje sve nego pravi muzičari, osim – nastupa uživo

Umjesto da se na beskonačnim panelima beskonačno govori o padu prihoda autora i autorskim pravima ili da se muzičarima koji se gledaju oči u oči s umjetnog inteligencijom govori „everything you can do, (A)I can do better”. Umjesto, dakle, da se razglaba o tome na koje će nam sve načine umjetna inteligencija uzeti posao i kruh iz usta, taj kruh i posao treba brže bolje tražiti i poticati ondje gdje nas AI u tom istom poslu ne može preteći, a to su upravo nastupanja uživo pred publikom. Jer ljudi (barem još zasad) najveći interes gaje za druge ljude koji im mogu ponuditi nešto što si ne mogu ponuditi oni sami i što ih usput uveseljava, intrigira, zabavlja i obogaćuje – kaže Ivan Grobenski za Ravno do dna

autori glazbenici Ivan Grobenski umjetna inteligencija

Kad ti stihovi završe u knjižnici, a ne samo u birtiji

Rock poezija između korica: Zašto stihovi domaćih glazbenika ne ulaze u školsku lektiru?

U Hrvatskoj su rijetki glazbenici svoje stihove pretvorili u knjige poezije – nakon Štulića i Rundeka tek nekolicina. Knjiga Borisa Jokića 60 otkucaja otvara pitanje zašto se suvremena glazbena poezija ne uvrštava u školsku lektiru. Stručnjaci poput Tomislava Brleka i Branka Kostelnika ističu da se otpjevani stihovi itekako mogu smatrati poezijom, dok Krešo Blažević i Marko Pogačar naglašavaju da bi domaći tekstopisci zaslužili više priznanja. Od Arsena Dedića i Štulića do Urbana, Bareta, Antića i Maajke – njihovi stihovi oblikuju kulturu, ali u obrazovnom sustavu ostaju na margini. Jokić poručuje da društvo koje ignorira vlastite glazbene autore uskraćuje mladima kritičko mišljenje i kulturni identitet. Večernji

Boris Jokić glazbenici pjesnici rock

Diskografija na steroidima: Kada je previše — taman!

Nezavisna scena jača: Novi igrači ulaze na regionalno tržište diskografije

Internet, streaming servisi i nove tehnologije u potpunosti su promijenile pristup muzici kao i samu distribuciju. Brojni su muzičari vrlo brzo shvatili prednosti novih tehnologija i scena je odjednom postala bogatija za brojna izdanja koja su putem raznih internetskih platformi objavili sami muzičari bez pomoći diskografskih kuća. Svjesni da su se uvjeti rada u diskografiji znatno izmijenili sami diskografi, veliki i mali, nezavisni i zavisni odlučili su uzeti stvari u svoje ruke pa je tako 2019. godine osnovana RUNDA odnosno Regionalno udruženje nezavisnih diskografa čije članstvo okuplja izdavače iz zemalja bivše Jugoslavije, te Albanije. Sa sjedištem u Zagrebu, ova udruga je ujedno i prva ove vrste u Europi kao trans-nacionalna odnosno regionalna organizacija. Danas samo u Hrvatskoj djeluje nebrojeno mnogo diskografskih kuća i dosta im je teško doznati točan broj jer nisu sve uključene u rad RUNDE niti su članovi Hrvatske diskografske udruge (HDU), već posluju samostalno, vrlo vjerojatno zadovoljni vlastitim uspjehom bez potrebe za dodatnom promocijom. Dubravko Jagatić za Muziku

diskografija Dubravko Jagatić glazbenici

Cajke pune Arene, a gitare pune – srce kritičara i probrane publike

Ima li rock još pulsa u Hrvatskoj? Definitivno, ali publiku dijeli s trapom i cajkama

Hrvatski rock nije mrtav, iako se godinama najavljuje njegov kraj. Stara garda (Majke, Let 3, Urban…) i dalje svira, a nova imena poput Jonathana, M.O.R.T.-a, IDEM-a ili Porto Morta dokazuju da scena ima svježine i kvalitete. Kritičari Horvat i Kostelnik slažu se da rock i alternativna glazba stoje čvrsto, no problem je nedostatak medijske podrške i dominacija trapa i narodnjaka u mainstreamu. Publike za rock još ima, ali uspjeh ovisi o klubovima, festivalima i promotorima koji daju prostor mladim snagama. Večernji

bendovi Branko Kostelnik glazbenici Hrvoje Horvat rock glazba

Ipak se može živjeti od glazbe

Prošla godina bila je iznimno uspješna za hrvatske autore – od autorskih prava zaradili rekordnih 28,9 milijuna eura

Što je porast od više od pet milijuna eura, odnosno 21,07 posto, u odnosu na godinu prije. Najveći skok zabilježen je u segmentu koncerata, a značajan rast bilježe i digitalna prava te međunarodne isplate. Među najuspješnijim autorima našli su se Baby Lasagna, Branimir Mihaljević, Marko Perković Thompson i Grše. Najveći rast zabilježen je u segmentu koncerata – čak 52,10 posto – čime je 2024. postala rekordna godina po visini prihoda s glazbenih događanja. U Hrvatskoj je prošle godine evidentirano više od 42.000 koncerata, festivala i sličnih događanja – u prosjeku 115 dnevno. Porasli su i prihodi od digitalnih prava, i to čak za 22 posto. tportal

autorska prava glazba glazbenici HDS ZAMP koncerrti rekordna zarada

Počivao u miru

U 80. godini preminuo glazbenik Boris Babarović, frontmen Crvenih koralja

Boris Babarović-Barba pridružio se Crvenim koraljima samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja grupe 1962. godine. Svojim prepoznatljivim vokalom i karizmatičnom pojavom Barba je ubrzo postao zaštitno lice benda koji je obilježio glazbenu scenu 1960-ih i 1970-ih godina. Pod Barbinim vodstvom Crveni koralji doživjeli su vrhunac popularnosti tijekom 1960-ih godina. Njihova prva ploča, izdana 1963. godine, sadržavala je hit-pjesmu ‘Rekla si: volimo se’ koja je prodana u nevjerojatnih 100.000 primjeraka. Ovaj je uspjeh bio tim impresivniji s obzirom na činjenicu da u to vrijeme u cijeloj Jugoslaviji nije bilo toliko gramofona. Boris Babarović-Barba ostao je aktivan na glazbenoj sceni sve do poznih godina, povremeno nastupajući s Crvenim koraljima na revijalnim koncertima i glazbenim festivalima. Večernji

Boris Babarović Crveni koralji glazbenici

Nagrada koja uvijek zna tko je bio popularan prije tri godine

Stajčić o ovogodišnjim dodjelama Porina: Kao i svaki Porin, na žalost

Dakle, Porin ima veliko glasačko tijelo složeno po sindikalnim uzusima i koje, kako je ponuđeno iz primjera u uvodu (Ogenj osvaja Porin za najbolji album alternativne glazbe ispred Nemečeka), u nekim kategorijama odlučuje po ovlaš prikupljenim informacijama, tj. po sistemu: „Za ovog sam čuo pa ću njemu prije dati glas, nego onom za kojeg nisam čuo“. Takva praksa rezultira tromošću i sporosti u prepoznavanju najboljih, ujedno i trendova na godišnjoj bazi i izrazito je pogubna za nova imena. Mi pomake u Porinu po rezultatima možemo uočiti ako gledamo deset godina unatrag, a ne svega sezonu prije. Porin upravo zbog glomaznosti i inertnosti svog glasačkog tijela propušta priliku biti aktualan na godišnjoj bazi. Zoran Stajčić za Ravno do dna.

glazbenici Porin Porin 2025 Zoran Stajčić

Rokenrolom protiv ovisnosti

Krokodili dolaze: Najveća imena regionalne scene zajedno protiv reklamiranja kockanja

Ujedinjene glazbene legende kao što su Darko Rundek, Mile Kekin, Dubioza Kolektiv, Letu Štuke, Srđan Gojković Gile, Cane, među brojnim predstavnicima scene, poslali su snažnu poruku podrške osobama koje se bore s ovisnošću. Kampanja prva ovakve vrste od YU Rock Misije 1985. stremi k tome da javne osobe prestanu promovirati industriju koja izaziva ovisnost o kocki. Ravno do dna

glazbenici kockanje Krokodili dolaze ovisnost o kockanju

Kakvih sve ima, Gibonni je Zlatan

Gibonni: Ljudima koji ne vole moje pjesme se te situacije nisu dogodile

Splitski autor dolazi iz glazbeničke obitelji, a prve je pjesme počeo pisati već u srednjoj školi. Njegove pjesme i albumi osvojili su brojne nagrade i struke i publike, a prestižnu nagradu Porin njegova su djela ponijela najviše puta. Ispričao je kako je bio “na vagi” između pomorske škole i umjetničke. Ima tu i prednosti i mana. Mana je to što sam ja poluzreo izašao na scenu, jer kad gledam kod mojih vršnjaka, samo me može razumjeti Houra jer se on isto, s Prljavim kazalištem, dogodio u srednjoj školi. A ovi ostali autori po kojima se svi mjerimo, je li to Johnny ili Bregović ili Balašević, to su sve bili ljudi koji su već studirali dramske umjetnosti itd. A ono što je prednost u tome je što odboluješ sve dječje bolesti vezano za slavu – odmah. Ja mislim da čak i mi neki koji smo rano krenuli, da smo na kraju, kad već trebaš ispasti malo i “budala”, prirodnije da ti se to dogodi odmah, nego pod stare dane. HRT iz dokumentarne serije Zauvijek autor

Gibonni glazbenici Zlatan Stipišić Gibonni

Glazbeni showovi se ipak isplate