Nogomet je tek jedan od primjera nejednakosti koja nas sve proždire - Monitor.hr
15.02.2015. (22:35)

Fer plej nula bodova

Nogomet je tek jedan od primjera nejednakosti koja nas sve proždire

„11 od 20 premijerligaških klubova imaju strane vlasnike, a očekujete da će se ovaj broj kroz sljedeće tri godine povećavati, pretvarajući ligu u dom globalnog kapitala nauštrb njezinih obaveza prema engleskom sportu i kulturi. Previše novca i previše pasivnosti prema neravnopravnosti ubit će Premier ligu. Nogomet je, ipak, tek mikrokozmos širega društva. Poštenje je bitno“, piše Guardian o sve većem problemu engleskoga nogometa.


Slične vijesti

29.06.2020. (17:00)

Nejednakost naša svagdašnja

Thomas Piketty u Hrvatskoj bi uveo porez na bogataše

“Ono što sam ja predložio jest porez na bogatstvo milijunaša i milijardera, ne na one koji posjeduju nekoliko stotina tisuća eura! Upravo suprotno: predlažem sustav nasljeđivanja za sve tako da svi mogu pristupiti bogatstvu. Upravo sada, u svim europskim zemljama, donjih 50 posto stanovništva posjeduje manje od 5 posto ukupnog bogatstva, dok najbogatijih 10 posto ima u svom vlasništvu oko 60 posto ukupnog bogatstva. Hoćemo li jednostavno čekati da rast i konkurencija rasprše bogatstvo? Da je to dovoljno da se stvari promijene, djelovalo bi već odavno(…)  Zajedno s povećanim biračkim pravima radnika u korporativnim odborima, to je ključna komponenta sistema participativnog socijalizma koji sam razvio u svojoj knjizi”, upozorava Piketty. Večernji list

27.05.2019. (00:30)

Iskusili u praksi

Kako veze političara i menadžera dovode do nestabilnosti

Kako uništiti potencijal ekonomskog rasta i “proizvesti” socijalnu i političku nestabilnost? Vrlo jednostavno – povežite menadžere velikih firmi s političarima. “Način na koji menadžer uspostavlja vezu s političarom nije kroz nekakav utvrđeni mehanizam gdje se više donacija za kampanju automatski pretvara u povoljan zakonski okvir. Utjecaj se gradi dugo i postepeno kroz čitav niz neformalnih druženja i raznih oblika interakcija, gdje pripadnici poslovnih i političkih elita razmjenjuju usluge”, piše Vuk Vuković u prvom iz serije članaka u kojoj će prikazati zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda.

13.12.2017. (15:56)

Normalno i sramno

Što je žena s brkovima?

Za jedan spol prirodni, poželjni i erotični, za drugi izvor anksioznosti i niskog samopouzdanja – dlačice na licu još su jedno mjesto na kojemu se snažno ocrtavaju kontradikcije i dvostruka mjerila koje patrijarhat postavlja pred muškarce i žene, piše Antonela Marušić u odličnom tekstu o ženama i dlakama. Osim toga, jeste li znali da je službeni izraz koji za ženske brkove koristi kozmetička struka – nausnice. Vox Feminae

14.11.2017. (17:16)

Natrag u budućnost

Tech-kompanije su budućnost, a nije ih briga za jednakost žena!?

Neravnoteže plaće i moći stavljaju muškarce u položaj zlostavljača, daje im kontrolu nad ekonomskim životima žena i posljedično utjecaj nad njihovim fizičkim životima, piše New Yorker u nešto dužem članku o spolnoj diskriminaciji u tehnološkim tvrtkama. Jedna bivša Teslina radnica iznosi, gotovo ironično, paradoks – ovo je industrija koja bi trebala biti budućnost, žele stvari učiniti drugačijima i boljima, a nije ih briga za jednakost žena.

03.11.2017. (01:08)

Woman Runner 2117.

Jednakost između muškaraca i žena – za stotinu godina!

Jaz u jednakosti između muškaraca i žena zatvorit će se za 100 godina, ako se nastavi sadašnjom brzinom, upozorio je Svjetski ekonomski forum u novom izvještaju gdje piše i da je ovo prvi puta da je jaz povećan u odnosu na prethodnu godinu otkako se izrađuje ljestvicu (2006.). Izvještaj rangira 144 države prema ekonomskih šansama, obrazovanju, političkoj participaciji i zdravlju, a ove godine žene imaju 68% šansi muškaraca, dok su lani imale malo većih 68.3%. Jednakost spolova najbliža je u zdravlju i obrazovanju, slaba je u politici i ekonomskim šansama, a upravo po ekonomiju bi bilo dobro da je ostvarena jednakost – Francuska i Njemačka dodale bi 300 milijardi dolara svojim ekonomijama kad bi žene bile jednake muškarcima. Hrvatska je s rezultatom 0,711 na 54. mjestu ljestvice, a među prvih pet su Island, Finska, Norveška, Švedska i Ruanda. Quartz

18.10.2017. (15:49)

Matematika kaže da se nejednakost može riješiti raspodjelom bogatstva, ne smanjenjem poreza

06.11.2016. (21:47)

Quo vadis

Koliko nam je globalizacije potrebno?

“U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

05.05.2016. (20:12)

Kako majmuni reagiraju kad nisu isto plaćeni za isti posao. Naravno, kao ljudi. [video_icon]