Pčele na rubu totalne gladi i biološkog opstanka - Monitor.hr
23.06.2019. (17:30)

Dugo, hladno proljeće

Pčele na rubu totalne gladi i biološkog opstanka

Nakon blage zime, pčele su imale povoljne uvjete sve do proljeća, kad je zbog jako puno kiše i niskih temperatura nastupio zastoj u njihovom razvitku. Predsjednik Saveza udruženja pčelara Kantona Sarajevo Samir Omerović kaže da su pčele na rubu totalne gladi i biološkog opstanka. U Hrvatskoj su mnogi pčelari pozvali na proglašenje elementarne nepogode zbog problema s bagremom. U Srbiji je ona i proglašena. Ovakvu situaciju ne pamte ni najstariji pčelari. Al Jazeera


Slične vijesti

Utorak (12:00)

Malene ubijaju još manji, a mi tu ništa ne možemo

Sve više pčela umire od virusa koje prenose grinje, koje su otporne na jedini lijek koji se koristi

U Hrvatskoj se nakon svake zime posljednjih godina zabilježe gubici od 20 do 30 posto svih košnica. U SAD-u je, kako piše časopis Science, ove godine zabilježen gubitak od 62 posto pčelinjih zajednica. Pokazalo se da su sve u sebi imale virus koji prenose grinje. Sve pronađene grinje bile su otporne na amitraz, jedini specifični grinjocid koji ljudima za sada stoji na raspolaganju. Razvoj nekog potpuno novog sredstva za sada nije na vidiku. Prema svemu sudeći i amitraz će uskoro biti potpuno neučinkovit. I dalje nedostaje ključno istraživanje o utjecaju pesticida i prehrane na masovni pomor pčela. Dok znanost još sanja o “cijepljenju” pčela protiv virusa, pčelarima se savjetuju mjere prve pomoći poput rotacije biocida i sterilizacije opreme. Ministarstvo bi trebalo osmisliti ozbiljan program zaštite oprašivača, jer bez njih nećemo imati što jesti – osim možda vlastitu neodgovornost. Milorad Milun za Novosti.

Nedjelja (22:00)

Pčele već znaju foru

Biološki inspiriran pristup: Pčelinji let model za učinkovitiju obradu vizualnih informacija u robotici

Znanstvenici su izgradili računalni model pčelinjeg mozga kako bi razumjeli kako pokreti tijekom leta stvaraju jasne neuronske signale koji pčelama omogućuju efikasno identificiranje detalja okoliša. Ovaj biološki pristup sugerira da bi budući roboti mogli postati pametniji korištenjem pokreta za prikupljanje informacija, umjesto da se oslanjaju na masivne računalne mreže. Pčele koriste mikro pokrete tijekom leta za prepoznavanje vizualnih uzoraka. Njihovi izuzetno mali, ali efikasni mozgovi rješavaju složene vizualne zadatke s minimalnim brojem neurona. Bug

03.06. (09:00)

Najzdraviji fast food

McHive: Košnica u obliku McDonald’sa

Umjesto posluživanja hamburgera i krumpirića tisućama ljudi, McDonald’s je napravio mjesta za drugu vrstu izrazito važnih kupaca – pčele. Prikladnog naziva “McHive“, ovo je potpuno funkcionalna košnica za tisuće pčela. Ovu neobičnu košnicu dizajnirao je nagrađivani scenograf Nicklas Nilsson, a sada krase dvorište nekoliko restorana u Švedskoj. McHive je prvo stavljen na aukciju, gdje je prodan za više od 10.000 dolara, a sva sredstva otišla su u dobrotvorne svrhe. Dolazi u kompletu s terasom i garniturama za sjedenje, elegantnim drvenim oblogama, dva prozora za drive in te svim reklamama koje biste očekivali vidjeti na izlozima trgovine. Green

29.05. (21:00)

Što li sanjaju? Mirisno cvijeće ili možda čak pčelara?

I pčele sanjaju: mirisni REM u košnici

Znanstvenici sa Sveučilišta u Trentu otkrili su da pčele tijekom sna pokazuju moždane obrasce slične ljudskima. Fokus istraživanja bio je na dijelu mozga zaduženom za mirise, a pomoću algoritama utvrđeno je da pčele sanjaju i reproduciraju dnevna sjećanja. Ključnu ulogu ima neurotransmiter GABA. Otkriće potvrđuje da je san evolucijski duboko ukorijenjen i vitalan za pamćenje i preživljavanje, dok stresori poput pesticida mogu narušiti ovaj osjetljiv proces. Agroklub

11.05. (16:00)

Neke su divlje po prirodi, a neke tek treba naživcirati

Pčele s karakterom: nisu svi ubodi stvoreni jednaki

Istraživači sa Sveučilišta u Konstanzu otkrili su da medonosne pčele imaju individualne osobnosti koje utječu na njihovo obrambeno ponašanje. Suprotno očekivanjima, nisu sve čuvarice jednako sklone ubadanju – neke su prirodno agresivne, dok druge ostaju miroljubive bez obzira na situaciju. Ove razlike opstaju i unutar roja, a ponašanje nije podložno kolektivnom pritisku. Zaključak: pčelinje društvo funkcionira unatoč (ili upravo zbog) osobnosti, što može poslužiti kao model za razumijevanje kolektivnih sustava poput autonomne vožnje. DW

21.03. (18:00)

Sve zuji

U BiH kod Livna otvoren prvi pčelarski park

Livanjski kraj ima više od 860 biljnih vrsta, od čega je 80% medonosnih, pa med s ovdašnjih pašnjaka slovi za jedan je od najkvalitetnijih u BiH. Stoga i ne čudi da se upravo ovdje uskoro otvara prvi pčelarski park u ovoj zemlji. Cijelu priču o pčelarstvu, obitelj Hrga iz Livna, željela je podići na višu razinu, te je napravila pčelarski park s nekoliko tematskih cjelina. U sklopu parka nalazi se i kušaonica meda i drugih pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina. Tu je i apikomora, za kojom vlada sve veći interes. Agroklub

24.06.2024. (19:13)

Preporučuje se da svatko u svom dvorištu ostavi po jednu žlicu šećera zbog pčela

20.05.2024. (20:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1

12.04.2024. (22:00)

Puno zujanja, ali...

Pčele uranile na ispašu, ali medu se ne piše dobro

Hrvatska po stanovniku ima više košnica pčela nego većina europskih zemalja. No, potom slijedi porazan statistički podatak: svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku pojede osam kilograma meda, a Hrvat tek pola kilograma, otkriva reporterka HTV-a Renata Waldman. Meda proizvodimo više od svojih godišnjih potreba. Ove godine sve je krenulo osjetno ranije nego inače. Jake temperature i jaki vjetrovi isušuju nektar pa će ove godine vjerojatno biti slabiji prinosi meda. Danica