Picula o dvije Hrvatske: Jedna preživljava, u drugoj se dobro živi od vlasti - Monitor.hr
15.10.2023. (13:00)

Stara priča

Picula o dvije Hrvatske: Jedna preživljava, u drugoj se dobro živi od vlasti

Možda je puka slučajnost u kojem član obitelji najviše rangiranog političara u državi dobiva direktorsko mjesto u tvrtki donatora na izborima. Ali teško može biti slučajnost to da se na bilo koji način i zbog bilo kojeg razloga brani netko tko bespravnom gradnjom krši zakone iste te države. Ili, kao u kutinskom slučaju, tko ‘slučajno’ dobije asfalt do svoga također bespravno izgrađenog objekta. To je sigurno jedna Hrvatska. Ona u kojoj bespravni graditelji ili sami obnašaju, makar i lokalne političke dužnosti, ili i dalje imaju političku podršku, poput HDZ-ovca Frane Barbarića, čelnog čovjeka HEP-a. Korupcija i klijentelizam među najvažnijim su razlozima zaostajanja, kao i vlast koja ne čini dovoljno da bi se ti razlozi što prije i uspješnije otklonili. Zato i postoje dvije Hrvatske. Boško Picula za tportal


Slične vijesti

15.01. (16:00)

Inače ne gledam drugima u krevet, ali...

Picula: Izguravanje iz ormara – Kako se Zoran Milanović spustio ispod razine Ladislava Ilčića

Naoko braneći, a zapravo relativizirajući njegov privatni život, predsjednik Republike narušio je ne samo ministrovo, nego bilo čije pravo na privatnost te zašao u novu sferu svoga verbalnog i političkog miljea. Što je sljedeće? I kako bi on reagirao krene li netko, danas-sutra, baviti se njegovim privatnim životom i okolinom? Veselo? Milanović je u ranijoj fazi svoje, blago rečeno, eklektične političke karijere kao političar zatražio da se u njegovu obitelj ne dira. I bio u pravu. Je li i Habijan član nečije obitelji i imaju li i on i njegova obitelj pravo na privatnost? Predsjednik očito smatra da o bilo komu može reći bilo što, najčešće tako da našteti političkim suparnicima, konkretno premijeru i svima koje on smatra ljudima Andreja Plenkovića. Pritom ovaj tip obračuna nema baš nikakve veze s političkim idejama, odnosno ideologijom, nego se isključivo radi o privatnim obračunima, vrlo često s osobnim i javno nebitnim temama. Boško Picula za tportal.

06.01. (21:00)

Vladajući nisu toliko jaki koliko je oporba slaba

Picula: Političke karijere na nikad neizvjesnijem izbornom testu: Koje će ograde pasti 2024.?

Hoće li Plenković i završetak 2024. dočekati u Banskim dvorima ili će na Trgu svetog Marka postojeće ograde pasti i stvarno i figurativno? Ni u jeku najteže faze Domovinskog rata 1991. Markov trg nije djelovao kao ratna zona, ali iz nekog razloga u mirnodopskoj 2024. – djeluje. Ima nešto metaforično u takvom ograđivanju aktualne vlasti od građana jer se ponekad čini da vlast živi u svom svijetu, a ostatak zemlje u drugom. I, eto, ponovno teze o dvije Hrvatske, jedne ograđene od druge. Pobijedi li HDZ i na parlamentarnim izborima u 2024., možda i ograda nestane s obzirom na to da će vlast i birači razmijeniti svoje povjerenje. No, puno toga ovisi i o oporbi. SDP od 2000. godine nije osvojio manje od 20 posto glasova, no otkako je stranku preuzeo Grbin daleko je od takve podrške. Slabiji su i Možemo! i Most, dok je Domovinski pokret tek nešto slabiji otkako ga je napustio Miroslav Škoro, ponovno se uzdignuvši pdo Penavom. Boško Picula za tportal.

06.12.2023. (13:00)

Tko bi rekao da će na izborima odlučivati svinje

Picula: ‘Hamas na traktorima’ i tko je najviše profitirao od prosvjeda svinjogojaca

Dvotjedni prosvjed hrvatskih poljoprivrednika svinjogojaca zbog načina na koji resorno ministarstvo rješava krizu vezanu uz afričku svinjsku kugu, prilika je za HDZ-ove političke suparnike zdesna, ali i potencijalne koalicijske partnere, steći političke bodove. Ne njih previše, ali sasvim dovoljno za pokoji presudan mandat u Hrvatskom saboru na sljedećim parlamentarnim izborima. HDZ je na zadnjim izborima najviše – po osam mandata – osvojio upravo u slavonskim jedinicama. Na pokoji HDZ-ov mandat računa upravo Domovinski pokret sada s Ivanom Penavom na čelu. I to ne kao na mandate koji bi HDZ-u onemogućili novo sastavljanje Vlade, nego kao na mandate koji će Domovinskom pokretu omogućiti što lakši ulazak u HDZ-ovu Vladu. I dok su ovo možda novi zvjezdani trenuci Domovinskog pokreta kojemu je svaki izboreni mandat na izborima 2024. novi argument za moguću koaliciju s HDZ-om, oporbene stranke lijevo od HDZ-a niti ne pokušavaju dati vlastite prijedloge kako razriješiti krizu s afričkom svinjskom kugom i prosvjedima u Slavoniji, a i šire. Boško Picula za tportal.

27.09.2023. (19:00)

Prognoza: bit će vruće

Picula: Kampanja je počela – Može li rasplinuta oporba iznenaditi HDZ-ovu ‘plinsku’ koaliciju

S energetike se dvoboj vlasti i oporbe seli na kupoprodaju nekretnina. Naime ni luksuzni stanovi u Zagrebu više nisu ono što su nekad bili. Zato im i pada cijena. Što luksuzniji stan, to veći pad. Stoga treba imati puno razumijevanja za osobu koja se nađe u takvoj situaciji. Poput člana Uprave HEP-a Tomislava Šambića, za kojega u široj javnosti nitko nije čuo dok se nije doznalo da je svoj sadašnji stan kupio od Pavla Vujnovca, po vrlo povoljnoj cijeni, za što situaciju koriste oporbeni Most, ali i Možemo. Ovakva retorika i – kombinatorika obilježit će sljedeće mjesece, u kojima će se i vladajući HDZ i oporbene političke stranke pripremati i sukobljavati uoči parlamentarnih izbora. Ako se po (saborskom) jutru (politički) dan poznaje, hrvatsku političku jesen i zimu čeka niz verbalnih obračuna, kaže Boško Picula za tportal.

27.03.2023. (21:00)

Nalogokracija

Picula: Hoće li premijer Plenković do izbora sve češće korigirati vlastitu stranku?

HDZ se, naravno, neće buniti dok god ga netko drži na vlasti i dok god mu netko jamči da će i nakon sljedećih izbora za Hrvatski sabor biti vladajuća stranka. Problem je za vladajuće to što polako crpe ‘sedam godina vjernosti’, što je HDZ imao u prvom i drugom višegodišnjem obnašanju na vlasti. Sada je HDZ u kontinuitetu na vlasti od siječnja 2016., a sam Plenković od listopada iste godine. Bit će to podvig osigura li stranka treći put zaredom apsolutnu većinu u Hrvatskom saboru poslije novih parlamentarnih izbora. Hoće li HDZ dosaditi biračima? I dok mu kadrovska politika ne ide na ruku, na ruku mu ide situacija u oporbi – u odnosu na izbore 2000. i 2011., ona nema ni suvislu koaliciju koja se može suprotstaviti HDZ-u, ni barem poneko lidersko ime koje ima težinu, Boško Picula za Tportal.

12.09.2022. (18:00)

Nespojiva ekipa

Picula: Teško je zamisliti da bi Grbin, Penava, Benčić i Grmoja mogli biti u istoj Vladi

I dalje aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković malo-pomalo dobiva protukandidate i protukandidatkinje kada je riječ o mogućim čelnim ljudima Vlade nakon sljedećih izbora. Oporbene stranke, koje su se okupile na nedavnom ‘oporbenom zasjedanju Sabora’, potaknute više od milijardu kuna teškom aferom u Ini, ionako mogu samo statirati u međusobnom oponiranju vlasti predvođene HDZ-om i – krajnje šarolike oporbe. Potonju se u ispitivanjima javnog mnijenja u postocima iznad pet prepoznaje kroz SDP, platformu Možemo!, Most i Domovinski pokret. Kada bi se samo te četiri stranke odlučile za zajednički izborni ili poslijeizborni pakt protiv HDZ-a, stranka Andreja Plenkovića vratila bi se u oporbu. No, pravi bi problem nastao kada bi ovako šarolika oporba s programskim, kadrovskim i komunikacijskim deficitima uopće došla na vlast. Boško Picula za Tportal.

27.05.2022. (19:00)

Folklorna diplomacija

Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape

Ukratko, niti je Milanović na bilo koji način usporio finsko i švedsko priključivanje NATO-u, niti su njegovu inicijativu podržali barem oni za koje se u Bosni i Hercegovini formalno zalaže. Kao jedna od najmnogoljudnijih i vojno najopremljenijih članica NATO-a, Turska, u odnosu na Hrvatsku, može makar privremeno zakomplicirati očekivano širenje Saveza. S druge strane ni premijer Plenković nije uspio na diplomatski način, ne ucjenama, utjecati na promjenu izbornih pravila u susjednoj državi.  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kojega Plenković osobito simpatizira, na svojoj je recentnoj balkanskoj diplomatsko-gastronomskoj turneji u Beogradu i Sarajevu više vremena potrošio na degustiranje ćevapa nego na konkretne dogovore. Uostalom, i sam je svoje beogradsko-sarajevske dane nazvao ‘ćevapi-diplomacijom’. Boško Picula za Tportal.

31.03.2022. (22:00)

Balkanski folklor ili razlog za brigu

Picula: U Ukrajini bjesni krvavi rat, a kod nas prijetnje o krvi do koljena

Kada netko jednoj ministrici na čelu važnog resora zaprijeti da će ‘biti krvi’, a dogradonačelnik drugog grada po veličini u državi prijeti novinarima da će im se ‘napiti krvi’, moglo bi se pomisliti da cijelom zemljom vladaju nasilje i anarhija. I da je njezin političko-socijalni milje krajnje krhak. Za takve se države uistinu koristi stručni atribut ‘fragilne’. Iako zbog ove dvije situacije, slučaja novinarke Slobodne Dalmacije i ministrice Tramišak, Hrvatska nije postala fragilnijom državom, pitanje je hoće li njezine institucije pravilno reagirati u oba slučaja. U zemlji u kojoj se prijetnje krvlju doživljavaju kao verbalni folklor zapadnog Balkana teško se može očekivati bilo kakav napredak u smislu što učinkovitijeg korištenja javnog novca. Boško Picula za Tportal.

15.03.2022. (09:00)

Veliki prasak

Picula: Koje je sigurnosne kratere otvorio sovjetski dron u Zagrebu?

Pad bespilotne letjelice u Zagrebu otvorio je mnoga pitanja: Do koje bi točke hrvatska protuzračna obrana tolerirala kretanje spomenute nepoznate letjelice u hrvatskom zračnom prostoru? Na koji način djeluje sustav ranog uzbunjivanja? Jesu li akteri koji su ovlašteni donositi odluke vezane uz nacionalnu sigurnost pravovremeno obaviješteni i na koji su način oni djelovali? Nadalje, u situaciji najveće ugroze europskog mira nakon Drugog svjetskog rata, kako je moguće da jedan (pra)stari sovjetski dron neometano leti stotinama kilometara od ratišta preko više članica NATO-a do mjesta svog pada? Je li Hrvatska uopće ekipirana spriječiti slične incidente u budućnosti? Koliko joj pritom pomaže sam NATO? – piše Boško Picula. T-portal

08.12.2021. (20:00)

Za mito treba imat dušu

Posavčev paradoks: Ako može Matija, zašto se u politiku ne bi vratili i drugi?

Da je Gabrijela Žalac osumnjičena za ‘samo’ deset tisuća kuna mita, možda bi birači i prema njoj bili blagonakloni, kao prema Matiji Posavcu koji je priznao da je primio mito te dao ostavku, a dva i pol mjeseca kasnije ga je gotovo 80 posto birača vratilo na čelo županije. Kada je hrvatska politika u pitanju – i političari i birači – očito treba znati mjeru korupcije. Deset tisuća kuna mita može se i oprostiti. Više se svote tek trebaju testirati na izborima. A i njih se može prikazati kao donacije – piše Boško Picula. T-portal